Fondeko svijet



Yüklə 1,07 Mb.
Pdf görüntüsü
səhifə12/41
tarix08.01.2018
ölçüsü1,07 Mb.
#19884
1   ...   8   9   10   11   12   13   14   15   ...   41

15

FONDEKO SVIJET/34/2011.



obnovljivi izvori

Kilovati 

SA 


PUSTINJSKOG PIJESKA

Izgradnjom solarnih elektrana u pustinjama Afrike biće podmireno 15 posto 

evropskih potreba za električnom energijom

Mario Zovko dipl. ing. str. 

2009. godini desile su se dvije jako 



važne stvari koje se odnose na ob-

novljive solarne izvore energije, a 

čiji smisao će se otkriti tek za par godina. U 

Europskoj uniji i u Kini pokrenuta su dva 

dalekosežna projekta. Prvi od njih je osni-

vanje firme „Desertec Industrial Initiative“ 

(DII), a drugi je najava Kine o planu grad-

nje solarne elektrane snage 2 GW koja tre-

ba proraditi do 2019. godine!

Nešto više ćemo reći o nama bližem pro-

jektu, jer od Kineza se mnogo više od naja-

ve nekog projekta i ne može dobiti.

Plan DII koji predviđa investicije od 400 

milijardi eura je da pokrije 15% europskih 

potreba za električnom energijom izgrad-

njom solarnih elektrana u pustinjama 

Afrike. Taj projekat su već opisali kao eu-

ropski „Apollo projekat“. Osmišljen je u 

Minhenu u ljeto 2009. godine. Osnovna 

postavka cijelog plana počiva na tome 

kako na sve pustinje svijeta u samo 6 sati 

dolazi toliko sunčeve energije koliko se tre-

nutno za godinu dana potroši električne 

energije na cijelom svijetu! Naravno pri 

izradi takvih elektrana ići će se na što ma-

nji utjecaj na okoliš, za što su potrebna cje-

lovita i dugotrajna istraživanja. 30.10.2009. 

osnovan je DII GmbH u Minhenu, a osno-

valo ga je 12 firmi uz veliku podršku nje-

mačke zvanične politike kao i politika ze-

malja sjeverne Afrike i Bliskog istoka.

Ovaj pustinjski projekat neće pomoći samo 

spasu klime na Zemlji nego treba dugoroč-

no i obnovljivo dati doprinos za osiguranje 

energetske sigurnosti u budućnosti. Osim 

toga sa sobom nosi i veliki potencijal gos-

podarskom razvoju sjeverne Afrike a sa-

mim time i povećava političku stabilnost 

ove regije, koja je, na žalost, jako ugrožena 

što je kulminiralo u posljednjih nekoliko 

mjeseci (nemiri u Tunisu, Egiptu, Libiji...) 

Tako se može razvojem jednog projekta 

koji je „samo“ projekat obnovljivih izvora 

energije omogućiti rješavanje i drugih bit-

 Princip primarne refleksije

nih aktualnih pitanja čovječanstva.

Ukoliko DII projekt dokaže da se sa pu-

stinjskom vizijom vrlo brzo mogu ostvariti 

realni uspjesi sigurno će doći do oponaša-

nja ove inicijative i na drugim kontinenti-

ma (Australija, Južna Amerika).

Potreba za povećanjem udjela proizvedene 

električne energije iz obnovljivih izvora 

energije je potreba za smanjenjem klimat-

skih promjena. U srpnju 2009. na samitu G 

8 najrazvijenijih zemalja uz sudjelovanje 

Kine i Indije u talijanskom gradu L Aquili, 

postavljen je cilj zadržavanja globalnog za-

grijavanja unutar okvira od 2

C. To znači 



(prema svim aktualnim modelima prora-

čuna) da se globalno smanjenje emisije 

stakleničkih plinova do kraja 2050. godine 

mora smanjiti za ogromnih 50% ! To je je-

dino ostvarivo uz uvjet da industrijske ze-

mlje svoju emisiju stakleničkih plinova 

smanje za nevjerojatnih 80%. Sve to je mo-

guće jedino ubrzanim razvojem korištenja 

obnovljivih izvora energije. Navedeni pro-

jekti su realne inicijative da se to i uspije.   

Zakrivljena ogledala

Fotonaponske ćelije

 Princip primarne refleksije



FONDEKO SVIJET/34/2011.

16

energetska efikasnost

U našem društvu i dalje vlada naslijeđen, a pogrešan stav - da je BiH 

bogata energijom i da je energija element socijalne politike, a ne roba. 

BiH je, dakle, prinuđena da uvozi energente, a sudeći po trendu rasta 

njihovih cijena na svjetskom tržištu, rasipanje tako skupog artikla mora 

da se odrazi na budžet, kako države, tako i svakog pojedinca.

Ulaganje u energetsku efikasnost



Mr. edin terzić, 

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

B

iH danas ima najnižu energetsku efi-



kasnost u Europi. Države zapadne 

Europe po kvadratnom metru potro-

še manje od 100 KWh energije godišnje dok 

je u BiH ta potrošnja između 150 i 200 KWh. 

Od ukupne potrošnje električne energije u 

BiH skoro polovinu potroše građani u svo-

jim stanovima, a čak 65% te energije odnosi 

se na grijanje. Specifična potrošnja energije 

u Danskoj je 96 KWh/m

2

 u sezoni, a kod nas 



oko 250 i to u poslovnim prostorima i zgra-

dama, dok je u privatnim kućama i mnogo 

veća. Štednja energije je neophodna jer BiH 

u nekim oblastima troši i 5 puta više pri-

marne energije po jedinici BDP-a nego ra-

zvijene zemlje. Očigledno je pogrešno pita-

nje da li je energija skupa, pravo pitanje je 

kako smanjiti potrošnju energije i zemlju 

dovesti u okvire srednje razvijenih zemalja. 

To je i ekonomsko i ekološko pitanje. Utro-

šak energije u nekim sektorima je i 4 puta 

veće nego u razvijenim zapadno-evropskim 

zemljama. Zbog toga privreda proizvodi 

robu koja nije konkurentna, domaćinstva 

plačaju veće račune, dok država daje više 

para za uvoz svih vrsta energenata. Tako 

smo postali svjetski prvaci u neracionalnoj 

potrošnji energije koju čak i za javnu rasvje-

tu trošimo 50% više od razvijenih zemalja. 

Neke studije koje su ranije rađene kažu da u 

stvari niska cijena energije blokira potrebu 

za uštedama energije i povećanje energetske 



naĐiMo spas

 

U TOPLOJ ZGRADI



S obzirom na to da se najviše energije troši u zgradama, najracionalnije i 

dugoročno najisplativije rješenje i za BiH jeste ulaganje u povećanje njihove 

energetske efikasnosti, a to znači korištenje termoizolacije u cilju optimalnog 

trošenja energije

efikasnosti, koja bi mogla da donese socijal-

ne i ekonomske koristi kako domaćinstvima 

tako i sektoru industrije. Zbog trenutnih 

interesa se odlaže provođenje reformi što bi 

pomoglo ubrzavanje investicija u sitne i de-

centralizirane obnovljive izvore energije.

energetska efikasnost u 

društvu

U našem društvu i dalje vlada naslijeđen, a 

pogrešan stav – da je BiH bogata energijom 

i da je energija element socijalne politike, a 

ne roba. BiH je, dakle, prinuđena da uvozi 

energente, a sudeći po trendu rasta njihovih 

cijena na svjetskom tržištu, rasipanje tako 

skupog artikla mora da se odrazi na budžet, 

kako države, tako i svakog pojedinca.

U Evropskoj Uniji se odavno bore protiv 

ovakvih navika, a imaju i više razloga za to: 

- visoke cijene energenata (ako mislimo da 

je električna energija u BiH skupa, osvrni-

mo se malo na okolne zemlje, da ne govori-

mo o visokorazvijenim zemljama Zapada),

- zavisnost od uvoza energenata (svaka 

mala promjena u kriznim područjima iz 

kojih se energenti uvoze izaziva skok cijena 

na svjetskom tržištu),

- potpisan Kjoto protokol (koji svaku ze-

mlju obavezuje da smanji emisiju CO

2

 za 



određeni procenat).

Na koji način štediti energiju?

S obzirom da se energija najviše troši u 

zgradama, najracionalnije i dugoročno 

najisplativije rješenje jeste ulaganje u ener-

getsku efikasnost zgrada.

Budući da je jedan od najvažnijih načina za 

usporavanje i smanjenje globalnog zagrija-

vanja ušteda energije koja se koristi za gri-

janje i hlađenje, uvođenje i korišćenje ter-

moizolacije u cilju optimalnog trošenja 

povrat

investiCije

preMa 

esCo Modelu

priMjena

oBnovljiviH

iZvora

enerGije

uŠteda

u potroŠnji

enerGije



Yüklə 1,07 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   8   9   10   11   12   13   14   15   ...   41




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə