Alge kao biomonitori u slatkovodnim ekosistemima se koriste još od 19. veka Alge kao biomonitori u slatkovodnim ekosistemima se koriste još od 19. veka Prva klasifikacija akvatičnih organizama kao indikatora kvaliteta vode potekla je od Cohn (1870) Modifikovana od strane Mez (1898) Jasnije je definisao odnose kvaliteta vode i organizama Kolkwitz i Marsson (1902, 1908, 1909) i upotrebio naziv “saprobni organizmi”
Sladeček na kraju definiše pojam saprobnosti (1973) Sladeček na kraju definiše pojam saprobnosti (1973) Saprobnost je definisana kao intenzitet heterotrofne aktivnosti, a svi fotoautotrofi su bili isključeni iz saprobnog sistema (1990) od strane Friedrich-a Prisustvo ili otsustvo određenih vrsta jasno oslikava osobine staništa u kome su nađene
Korisne kao indikatori u kontekstu eutrofikacije Korisne kao indikatori u kontekstu eutrofikacije Neke se koriste kao bioakumulatori npr. pesticida i teških metala Monitoring reka i jezera Fitoplanktonske i bentosne alge
Biosenzor Biosenzor U laboratorijskim uslovima se gaji Često se koriste za in situ testove Fitoplanktonska alga testovi toksičnosti za pesticide i teške metale
Procena kvaliteta vode prema EU Direktivi o vodama 2000 Procena kvaliteta vode prema EU Direktivi o vodama 2000 Za velike reke (sporotekuće) koristi se fitoplankton
Metode su standardizovane, lake za procenu Metode su standardizovane, lake za procenu Iste kao za upotrebu fitoplanktona u jezerima Obično u rekama dominiraju silikatne alge, a tokom leta zelene i Cryptophyta Pri smanjenom protoku Cyanobacteria mogu da izazovu kratkotrajna cvetanja Uopšteno rečni plankton je uvek manjeg diverziteta nego jezerski sa dominacijom centričnih dijatoma Upotreba fitoplanktona reka u bioindikaciji je otežana zbog široke ekološke valence dominantnih taksona
Aulacoseira granulata
Za razliku od fitoplanktona fitobentos se izuzetno dobro koristi u proceni kvaliteta vode kod brzotekućih reka jer je uvek prisutan i veoma se lako uzorkuje struganjem sa potopljenih supstrata (kamen) ili potapanjem veštačkih podloga (staklo, pleksiglas) Za razliku od fitoplanktona fitobentos se izuzetno dobro koristi u proceni kvaliteta vode kod brzotekućih reka jer je uvek prisutan i veoma se lako uzorkuje struganjem sa potopljenih supstrata (kamen) ili potapanjem veštačkih podloga (staklo, pleksiglas)
Česta u tekućim vodama Česta u tekućim vodama Makroskopska alga Indikator voda koje su opterećene nutrijentima
Indeksi koji se koriste za tekuće vode na osnovu algalne biocenoze u prirodnim ekosistemima
Postoje različiti pristupi u proceni kvaliteta vode jezera na osnovu algi Postoje različiti pristupi u proceni kvaliteta vode jezera na osnovu algi Fitoplankton se koristi za procenu trofičkog statusa jezera Mnogo manje se koristi perifiton nego fitobentos u rekama za procenu
Odnos hlorokokalnih i dezmidnih algi Odnos hlorokokalnih i dezmidnih algi - Q = broj vrsta hlorokokalnih/broj vrsta dezmidnih
- Oligotrofna < 1 (0,2-0,7)
- Eutrofna ≥ 1 (1-3)
E:O i EV:EO odnos prema Jarnefelt 1963: E:O i EV:EO odnos prema Jarnefelt 1963: E/O= broj eutrofnih vrsta/ broj oligotrofnih vr. EV/OV= ukup. Biom. eutrof./ukup. biom. oligo. Problem se javlja kada je broj oligotrofnih mali.
Algalni količnik prema Stockner-u (1971) Algalni količnik prema Stockner-u (1971) ovaj indeks se zasniva na odnosu dve različite grupe silikatnih algi Araphales/Centrales
Kvalitativne karakteristike prema Heinonen (1980) Kvalitativne karakteristike prema Heinonen (1980) Klasifikacija jezera se bazira na osnovu kvalitativne analize fitoplanktona i ukupnoj biomasi planktona
Trofički indeks jezera (Hornstrom, 1981) Trofički indeks jezera (Hornstrom, 1981) Autor smatra da sastav zajednice fitoplanktona sporije reaguje na promene trofičnosti jezera od ukupne biomase Is= trofički indeks vrste (0-100) I = ∑(f* Is)/ ∑f f= log biozapremine (m3ml-1)
Dostları ilə paylaş: |