Studijski programi za koje se organizuje: Master studijski program za filozofiju (studije traju 4 semestra,120 ECTS kredita)
|
Uslovljenost drugim predmetima: Slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
|
Ciljevi izučavanja predmeta:
Osposobljavanje studenata za pripremanje, organizovanje i izvođenje nastave filosofije u srednjoj školi.
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti osposobljen da: 1. Obrazloži prednosti i ograničenja pojedinih nastavnih metoda i oblika provjere znanja u nastavi filozofije. 2. Analizira predmetne programe iz filozofije u gimnaziji i srednjim stručnim školama, funkcije i način korišćenja udžbenika, izvorne literature i drugih izvora znanja. 3. Planira i priprema realizaciju nastave filozofije u srednjoj školi (izrada godišnjeg i mjesečnog plana rada i pisanih priprema za čas). 4. Organizuje nastavu filozofije i posebnih filozofskih disciplina (logika, etika, filozofija umjetnosti) u srednjoj školi u skladu sa zahtjevima savremene koncepcije nastave i učenja. 5. Primjenjuje teorijska znanja iz metodike filozofije u procesu realizacije planiranih aktivnosti, vrednovanja učeničkih postignuća i metodičke efikasnosti nastave. 6. Podstiče učenike na aktivno učešće u radu na času (argumentovano iznošenje vlastitih stavova, interdisciplinarno povezivanje znanja i interaktivno učenje). 7. Unapređuje metodička znanja, vještine i kompetencije potrebne za kontinuirani profesionalni razvoj i doživotno učenje.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Slavka Gvozdenović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i razgovor, diskusije, rad na tekstovima, prezentacije, konsultacije i priprema za ispit.
|
Pripremna nedjelja
Priprema i upis studenata
I nedjelja
P Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima
V Upoznavanje studenata sa aktivnostima tokom semestra.
II nedjelja
P Metode u nastavi filosofije (pojam i klasifikacija, usmeno izlaganje, razgovor)
V Kritičko mišljenje u nastavi filosofije. Rad na izvornim tekstovima.
III nedjelja
P Diskusija, skandalon. Primjena izvornog teksta, metoda pisanih radova.
V Prezentacije i rasprava o temama problemskog karaktera. Analiza djelova teksta iz literature.
IV nedjelja
P Nastavna sredstva. Ponavljanje i vježbanje nastavnih sadržaja.
V Metodička praksa u srednjoj školi. Rad na izvornim tekstovima (alternativa).
V nedjelja
P Provjera znanja i ocjenjiivanje (osnovni pojmovi). Ocjena i vrste ocjenjivanja.
V Metodička praksa u srednjoj školi. Analiza djelova teksta iz literature (alternativa).
VI nedjelja
P Pravila vrednovanja. Oblici provjeravanja i ocjenjivanja.
V Metodička praksa u srednjoj školi. Evaluacija časova metodičke prakse.
VII nedjelja
P Priprema za kolokvijum
V Kolokvijum
VIII nedjel
a
P Analiza rezultata kolokvijuma. Nastavni plan i program filosofije.
V Analiza predmetnih programa filosofije u gimnaziji i srednjim stručnim školama. Korelacija između
predmetnog programa iz filosofije i nastave.
IX nedjelja
P Planiranje i pripremanje nastavnog rada (osnovne karakteristike).
V Kreiranje scenarija za čas. Prezentacije i rad na izvornim tekstovima.
X ned
elja
P Vrste planiranja.
P Prezentacija vrsta planiranja.
XI nedjelja
P Predmet planiranja. Osnovni zadaci planiranja i pripremanja.
V Metodička praksa u srednjoj školi. Osposobljavanje studenata za pisanje nastavnih planova.
XII nedjelja
P Planiranje nastavnog rada i pripremanje za nastavu.
V Metodička praksa u srednjoj školi. Analiza mogućih situacija u učionici i načini reagovanja nastavnika.
XIII nedjelja
P Realizacija nastavnog programa.
V Priprema studenata za samostalno predavanje u srednjoj školi.
XIV nedjelja
P Praktično predavanje u srednjoj školi.
V Evaluacija i samoevaluacija praktičnog predavanja u srednjoj školi.
XV nedjelja
P Pisana priprema za čas (samostalna prezentacija).
V Razlika između pisane pripreme i scenarija za čas.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura opterećenja:
3 sata predavanja
3 sata vježbi
2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)
2 x (8sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet 6x30 =180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
Struktura opterećenja:
128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, realizacija nastavnog časa u srednjoj školi, polaganje kolokvijuma i završnog ispita (pored ispitnih pitanja koja se odnose na sadržaj predavanja i vježbi, studenti su dužni da prouče i prezentuju jednu knjigu sa šireg spiska preporučene izvorne literature).
|
Konsultacije: Posle predavanja.
|
Literatura:
S. Gvozdenović: Metodika nastave filozofije, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 2011.
J. Marinković: Metodika nastave filozofije, Školska knjiga, Zagreb 1983.
S. Gvozdenović: Filosofija, obrazovanje, nastava, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Podgorica 2005.
B. Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, školska knjiga, Zagreb 1982.
J. Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, školska knjiga, Zagreb 1981.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
-rad na nastavi 10 bodova
-praktično predavanje u srednjoj školi 20 bodova
-kolokvijum (pismeno) 20 bodova
-završni ispit (usmeno) 50 bodova
- minimum za prelaznu ocjenu iznosi 51 bod.
|
Ocjene:
A (91-100), B (81-90), C (71-80), D (61-70), E (51-60), F (manje od 50)
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Slavka Gvozdenović
|
Dodatne informacije o predmetu: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.
|
Naziv predmeta:
|
Filozofija religije
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
II
|
5
|
3P
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje teorijskih znanja o osnovama filosofije i teologije u kontekstu religijske misli, njihovom pojmovno kategorijalnom aparatu i metodologiji, ovladavanje umjenjima analize probranih tekstova, biblisjkih, svetootačkihi ostalih autora kao i osposobljavanje za sagledavanje različitih pristupa ontologiji i etici..
|
Ishodi učenja: Nakon položenog ispita studenti će biti sposobni: 1. Kritički promisliti i objasniti glavne probleme i specifičnosti filozofije religije. 2. Posjedovati razvijene akademske kompetencija u domenu upoznavanja sa filosofskim pristupom religiji. 3. Analiziratii zajedničke probleme velikih tradicionalnih religija i razloge nastajanja novih religija
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
I) Religija kao predmet filosofije religije: vjera, znanje, iskustvo;
II) Filosofija religije kao disciplina: problemi definicije i sistematike;
III) Ideja Boga u filosofiji;
IV) Dokazi za postojanje Boga: ontološki, kosmološki, teleološki;
V) Problem zla i teodikeja;
VI) Religija i učenje o dobru: religija i moral (etika);
VII) Prvi kolokvijum;
VIII) Kritika religije;
IX) Redukcionizam u objašnjenju religije;
X) Jezik religioznosti i pitanje neizrecivog;
XI) Mit i filosofija;
XII) Filosofija i teologija, hrišćanstvo i filosofija;
XIII) Religija i psihologija;
XIV) Drugi kolokvijum;
XV) Religija i nauka.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sati predavanja
0 sati vježbi
1 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
|
Literatura: V. V. Zenjkovski, Osnovi hrišćanske filozofije, CID, Podgorica, 2006.
V. Panenberg, Teologija i filozofija, Beograd, 2003.
Bogoljub Šijaković, Mit i filozofija, Beograd, 2012; Prisutnost transcendencije, Beograd, 2013.
Mel Thompson, Filozofija religije, Zagreb 2003 (енгл. 1997).
Brian Davies,Uvod u filozofiju religije, Zagreb, 1998 .
Peter Fischer, Filozofija religije, Zagreb, 2010.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Boris Brajović
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Naziv predmeta:
|
Opšta psihologija sa psihologijom ličnosti
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
II
|
3
|
2P
|
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju/MASTER
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim psihološkim pojmovima: Upoznavanje sa osnovnim metodološkim pristupima proučavanja ličnosti, sticanje uvida u osnovne psihološke orijentacije, osposobljavanje za praktičnu primjenu psiholoških znanja prilikom obavljanja budućeg poziva.
|
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:
Objasni psihologiju kao nauku; kao nauku među drugim naukama te doprinos i uticaj njenih rezultata u različitim oblastima i djelatnostima među kojima je i obrazovanje; objasni pluralističku prirodu psihološke nauke s obzirom na postojanje većeg broja psiholoških škola i paradigmi; objasni prirodu mentalnih procesa: saznajnih procesa: opažanja, učenja sa njegovim posebnim oblicima; pamćenja sa njegovim različitim oblicima i zaboravljanja, emocionalnih i motivacionih procesa; objasni prirodu mentalnih dispozicija - inteligencije i sposobnosti ; da objasni individualne razlike u pogledu inteligencije i sposobnosti, s jedne strane kao i prirodu obdarenosti, s druge strane; da objasni determinante razvoja inteligencije kao i strukturu inteligencije iz perspektive posebnih teorija; objasni ličnost kao cjelovit psihološki sistem; objasni bazična pitanja psihologije ličnosti te pluralistički pristup pri njihovom istraživanju; objasni pojam strukture ličnosti te prirodu elemenata koji ulaze u njen sastav; objasni pojam dinamike ličnosti, prirodu i funkcionisanje procesa koji u tome učestvuju; objasni razvoj ličnosti kao i faktora koji, pri tome; objasni pojam svijesti o sebi, pojam ličnog identiteta te pojmove integriteta i zrelosti ličnosti; objasni strukturu i upotrebu pojedinih testova ličnosti; poznaje teorije ličnosti; objasni psihološke aspekte komunikacije
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Milorad Simunović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i debate. Priprema po jednog eseja na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Upoznavanje, priprema i upis semestra
Psihologija kao nauka, psihološke škole i pravci
Saznajni procesi (opažanje, učenje, pamćenje i zaboravljanje)
Emocije i motivacija
Inteligencija: priroda i mjerenje
Struktura inteligencije
Teorije inteligencije
I test znanja / kolokvijum
Ličnost kao cjelovit sistem
Struktura licnosti i dinamika ličnosti
Razvoj ličnosti; identitet, integritet i zrelost ličnosti
Frojdova psihoanalitička teorija ličnosti, Jungova analitička teorija
Maslovljeva teorija ličnosti, Olportova teorija ličnosti
Katelova faktorskoanalitička teorija
II test znanja / kolokvijum
Psiholoski aspekti komunikacije
|
Opterećenje studenata:
|
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 satai vježbi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U toku semestra
Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti pripremaju po jedan esej i učestvuju u debati nakon prezentacije eseja.
|
Konsultacije: Nedjeljno u predviđenom terminu
|
Literatura:
-
Žiropađa, Lj. (2012): Uvod u psihologiju-Treće dopunjeno izdanje, Čigoja
-
Popović, V. B.(2002): Bukvar teorije ličnosti, Beograd
-
Hol, K. i Lindzi, G.(1982): Teorije ličnosti, Beograd: Nolit
-
Fulgosi, A. (1987): Psihologija ličnosti, Zagreb: Školska knjiga
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
Ocjenjuju se:
-
Dva testa sa 20 bodova (Ukupno 40 bodova),
-
Esej sa 10 bodova,
-
Završni ispit sa 50 bodova.
|
Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Milorad Simunović
|
Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije nastavnog programa studenti će dobiti početkom semestra.
|
-
Naziv predmeta:
|
Savremena politička filozofija
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
|
Obavezni
|
II
|
5
|
2P + 2V
|
Studijski programi za koje se organizuje : Master studijski programi za filosofiju (4 semestara, 120 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta
Ciljevi izučavanja predmeta:
Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da interpretiraju razlikuju, i kritički razumiju osnovne kategorije i misaone procese filosofije 20. vijeka.
Ishodi ućenja:
Nakon što položi ovaj ispit, student će biti osposobljen da: 1. Demonstrira dublje razumijevanje, fenomena savremene politike. 2. Prosudi transformacije politi
ke stvarnosti. 3. Kriti
ki promisli i istraži mogu
nosti politi
ke slobode u savremenim demokratskim društvima. 4. Evaluira savremena teorijska ostvarenja u filozofiji politike. 5. Preduzme samostalnu istraživa
ku aktivnost u pomišljanju konkretih politi
kih pitanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savo Laušević, dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremna nedjelja
I
P O mogu
nosti savremene filozofije politike. Politika i pojedine nauke o politici.
Politika kao realnost i politi
ko kao misaona suština politike,
likovi politi
kog u klasi
noj i modernoj filozofiji politike.
V Upoznavanje sa literaturom
II
P Liberalna filozofija politike: sloboda i politika, smisao politike, o mogu
nosti
politike izvan slobode, sloboda iskazivanja mišljenja, sloboda razgovora,
prosuđivanja i sporazumijevanja.
V Analiza izvornih tekstova, Lok, Mil .
III
P H. Arent: politika i sloboda, razumijevanje politi
kog kao suštine politike.
Sloboda i jednakost kao osnova politi
kog djelovanja.
V Seminarski radovi posve
eni pitanjima odgovornosti u politici
IV
P Izvori totalitarizma, teorije radikalnosti i banalnosti zla. Kritika totalitarnih ideologija.
V Seminarski razgovor o totalitarnim ideologijama.
V
P Isaija Berlin: negativna i pozitivna sloboda, sloboda i pitanje suvereniteta,
subjekti, granice i ciljevi slobode. Sloboda učestvovanja u politici.
V Tumačenje izvornih tekstova I Berlina (eseji o slobodi)
VI
P Džon Rols: sloboda kao socijalna pravda, osnovne slobode,
pravda kao nepristrasnost.
V Rasprava o pitanjima socijalne pravde.
VII
Dostları ilə paylaş: |