I Kolokvijum
VIII
P Robert Nozik: kritika Rolsa, pravda kao ovlašćenje, preraspodjela
vlasni
kih prava, pravda kao zasluga, prioritet vlasništva.
V Seminar posvećen neoliberalnom poimanju države.
IX
P Transformacija političkog u savremenosti: kraj ideologija
V Rasprava o razlici ontološke i epistemološki usmjerene hermeneutike.
X
P Globalizacija i nastajanje novog politi
kog poretka. Kriza suvereniteta
nac. država, nastajanje globalne imperije.
V Razgovor o knjizi : “Imperija” (M. Hard,A. Negri)
XI
P Ekonomizacija politike i nestajanje politi
kog, nestajanje politi
kog prostora, politi
kog prosuđivanja.
V Odbrana seminarskih radova na teme odnosa politike I ekonomije u savrenom svijetu
XII
P Politika i moć: politika u disciplinarnim društvima, politika u društvima kontrole, Fukoov pojam biopolitike, tehnologije kontrole nad tijelom i stanovništvom.
V Tuma
enje Fukovih pojmova o biopolitici, kontroli I disciplinovanju u modernim društvima
XIII
P Politika u savremenim demokratskim društvima. Liberalna država i demokratsko društvo, demokratija i tržište, demokratija i ljudska prava. Mogućnost slobode u demokratiji.
V Definisanje i diskusija osnovnih pitanja modernih demokratija.
XIV
II Kolokvijum
XV
P Pitanje suvereniteta u savremenom svijetu, K. Šmit I Đ. Agamben
V Razgovor o Agambenovoj knjizi “Homo sacer”.
Opterećenje studenta u časovima:
Nedeljno:
5kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min
Struktura:
2 sati predavanja
2sati vježbi
2 sati i 40 min. individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 min.) x 16 = 106 sati i 40 min
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 min) = 13 sati i 20 min.
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min(nastava) + 13 sati i 20 min(priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada seminarskih radova, kolokvijumi, završni ispit.
Konsultacije: U terminu nakon predavanja.
Literatura:
A. Swift, Political Philosophy, The edition is published by arrangement with Polity Press Ltd., Cambridge , 2006.
W. Kymlica, Contemporary Political Philosophy - An Introduction, Oxford University Press, 1990. J. Kiš (priredio) Savremena politička filozofija, IK Z. Stojanovića, Novi Sad, 1998.
T. Majer, Transformacija političkog, NIZ, Zagreb, 2003.
M. Fuko, Rađanje biopolitike, Svetovi, Novi Sad, 2005.
H. Arent, Šta je politika?, Disput, Zagreb, 2013.
H. Arent, Izvori totalitarizma, Beograd, 1998. M. Hard,
A. Negri, Imperija, Atelje M, Beograd, 2005
Dž. Rols, Teorija pravde, CID, Podgorica, 1998.
A. De Tokvil, O demokratiji u Americi, IK Z. Stojanovića, Novi Sad, 1990.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
kolokvijum do 20 bodova
seminarski rad 20 bodova
prisustvo na nastavi 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 boda.
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Savo Laušević
Naziv predmeta:
|
Metode istraživanja u istoriji filosofije
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
III
|
6
|
2P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Master akademske studije filosofije.
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Sistematsko upoznavanje sa metodologijama istorijsko-filosofskog istraživanja.
|
Ishodi učenja: 1. Demonstrira poznavanje problema jedinstva, kontinuiteta i cjelovitosti istorije filosofije. 2. Vlada metodama i tehnikama proučavanja filosofske baštine (doksografija, tipologija, dekonstrukcija, eklekticizam, objektivizam, istorizam, hermeneutika, teleologija). 3. Kompetentno i samostalno proučava odnos između filosofije i njene istorije. 4. Primjenjuje znanja o metodama istraživanja u istoriji filosofije na savremeni razvoj filosofije. 5. Učestvuje u interdisciplinarnim istraživanjima o relaciji istorije filosofije sa filosofijom istorije, istorijom kulture, istorijom nauke, istorijom ideja i pojmova.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim tekstovima, komentari, kritičke refleksije i diskusije.
|
Plan i program rada:
|
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
UVODNO PREDAVANJE: Filosofija i njena istorija.
ARISTOTEL KAO ISTORIČAR FILOSOFIJE: perspektivizam i konstruktivizam.
DOKSOGRAFSKA ISTORIJA FILOSOFIJE – pro et contra.
ISTORIOGRAFIJA ANTIČKE FILOSOFIJE
ISTORIJA FILOSOFIJE KAO SISTEM – Bruker i Hegel (spekulativni istorizam).
XIX VIJEK I PROCVAT FILOSOFSKE ISTORIOGRAFIJE – borba sa Hegelom.
NIČEOVO SHVATANJE ISTORIJE FILOSOFIJE *Seminarski rad: kolokvijum.
HERMENEUTIKA I ISTORIJA FILOSOFIJE – V. Diltaj.
VINDELBANDOVO SHVATANJE ISTORIJE FILOSOFIJE.
ISTORIJA FILOSOFIJE KAO ISTORIJA PROBLEMA – N. Hartman
ISTORIJA FILOSOFIJE I NJENA DE(KON)STRUKCIJA – M. Hajdeger.
ISTORIJA FILOSOFIJE KAO ISTORIJA IDEJA – A. Lavdžoj.
SVJETSKA ISTORIJA FILOSOFIJE – K. Jaspers.
ISTORIJA FILOSOFIJE KAO ISTORIJA UTICAJA – H.-G. Gadamer.
MODERNI MODELI FILOSOFSKE ISTORIOGRAFIJE *Seminarski rad: kolokvijum.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
2 sati predavanja
2 sati vježbi
4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30
sati (dopunski rad)
|
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume i učestvuju u diskusijama.
|
Konsultacije: Nakon predavanja.
|
Literatura:
Izvorna: Aristotel, Metafizika, knjiga A; Diogen Laertije, ; G. V. F. Hegel, „Predavanja iz istorije filozofije“ i „Uvod u istoriju filozofije“, u: Isti, Istorija filozofije 1, Beograd: BIGZ 1975, 5-7, 9-97; V. Vindelband, „Šta je filozofija (o pojmu povesti filozofije)“, u: Isti, Šta je filozofija i drugi spisi, Beograd: Plato 2002, 5-46; K. Jaspers, Svetska istorija filozofije, Beograd: Fedon 2008.
Sekundarna: Horhe Grasija, Filozofija i njena istorija, Beograd: Filip Višnjić 2002.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
I kolokvijum do 20 bodova
II kolokvijum do 20 bodova
Prisustvo u nastavi do 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunović
|
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.
|
Naziv predmeta:
|
Pedagoška psihologija
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
III
|
4
|
2P
|
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju/master
Uslovljenost drugim predmetima:
Ciljevi izučavanja predmeta:
Priprema i osposobljavanje studenata za razumijevanje složenih psihički procesa koji determinišu proces učenja i nastavni proces. Cilj je da se pripreme za ulogu savjetnika u školi, koordinatora aktivnosti vezanih za podizanje nivoa motivacije za rad, organizatora produktivne organizacione klime u školi i promotora vrijednosti idiografskog pristupa u nastavi.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. primjeni metode i tehnike istraživanja u pedagoškoj psihologiji; 2. preduzima adekvatne mjere korigovanja i unapređenja nastavnog procesa; 3. identifikuje ponašanja netipična za posmatranu dob i da u saradnji sa roditeljima, školskom i širom socijalnom zajednicom, radi na njihovom otklanjanju i predupređivanju; 4. upravlja motivacijom učenika i međuljudskim odnosima; 5. sa više psihološke senzitiranosti (saosje
anja i razumijevanja) pristupa radu sa teže integrisanim u
enicima ; 6. identifikuje greške koje nastaju u procesu donošenja odluka i formiranju ocjena.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Jelena Mašnić
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Priprema po jednog seminarskog rada. Konsultacije. Učenje za kolokvijume i završni ispit.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
1.Uvod u pedagošku psihologiju, osnovni pojmovi.
2. Metode i tehnike istraživanja u pedagoškoj psihologiji.
3.Kognitivni razvoj i učenje. Pojam i vrste učenja.
4. Faktori koji determinišu proces učenja.
5. Transfer učenja, pamćenje i zaboravljanje.
6.Motivacione tehnike u učenju.
7.Osobine ličnosti, sposobnosti za učenje i individualizacija nastave.
I kolokvijum
8. Identifikacija saznajnih stilova i njihova primjena u oblasti učenja i nastav.
9. Interakcija u odjeljenju i međuljudski odnosi.
10. Komunikacijske vještine.
11.Evaluacija postignuća, problemi vrednovanja.
12. Identifikacija darovitih i učenika sa smetnjama u razvoju. II kolokvijum
13. Rad sa učenicima delikventnog ponašanja.
14. Nastavničke kompetencije.
15. Nastavnik kao lider. Završni ispit
Opterećenje studenata:
Nedjeljno
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sata predavanja
0 satai vježbi
3 sata i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U toku semestra
Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u diskusijama i rade dva kolokvijuma. Oni pripremaju po jedan seminarski rad. Rad se prezentuje pred grupom i u diskusiji učestvuju svi. Završni ispit je obavezan.
Konsultacije: Jednom sedmično nakon predavanja.
Literatura:
Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Kolić – Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. Filozofski fakultet u Rijeci.
Stojaković, P. (2002). Pedagoška psihologija I. Filozofski fakultet u Banja Luci.
Stojaković, P. (2002). Pedagoška psihologija II. Filozofski fakultet u Banja Luci.
Vučić, L. (2005). Pedagoška psihologija. Beograd: Savez društava psihologa Srbije.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
-
prisustvo i učešće u nastavi sa 5 poena;
-
seminarski rad sa 5 poena;
-
dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 20);
-
završni ispit sa 50 poena.
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.
Ocjene: 51–60 (E); 61–70 (D); 71–80 (C); 81–90 (B); 91–100 (A).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Jelena Mašnić
Dodatne informacije o predmetu:
Naziv predmeta:
|
Kritička teorija društva
|
Šifra predmeta
|
Status
Predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
|
Obavezni
|
III
|
5
|
3P+2V
|
Dostları ilə paylaş: |