|
Nastavni plan master studija
|
səhifə | 3/7 | tarix | 14.05.2018 | ölçüsü | 0,56 Mb. | | #43844 |
| Bu səhifədəki naviqasiya:
- Nema
Naziv predmeta:
| Književnost i film |
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
| Nema | Izborni | I |
6
| 3P |
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima filmske umjetnosti, stvaranje teorijskog okvira za interdisciplinarno tumačenje književnosti i filma i za kritičko sagledavanje odnosa književnosti i filma.
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ispit, student će biti u mogućnosti da:
Objasni osobine filma i uporedi književnu i filmsku umjetnost;
Poznaje književne i filmske onvencije;
Tumači žanrovske konvencije i analizira wihovu upotrebu;
Tumači i vrednuje filmove;
Tumači odnos između književnog teksta i njegove filmske adaptacije.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Goran Radonjić
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, test, seminarski rad, završni ispit (usmeni).
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Uvodno predavanje.
Književnost i film kao umjetnosti. Sličnosti i razlike.
Narativni tekst u književnosti i filmu.
Filmska forma.
Književne i filmske konvencije.
Narušavanje konvencija u književnosti i u filmu.
Književnost i film u širem kontekstu, umjetničkom i društvenom.
Kulturološki pristup književnosti i filmu.Književnost i film kao kritika društva i ideologije.
Nastanak i razvoj filma.
Književni i filmski žanrovi.
Autor u književnosti i u filmu.
Domaći film. Nastanak i razvoj.
Istorija u književnosti i u filmu.
Književnost na filmu. Adaptacija.
Postmodernizam u književnosti i u filmu.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura opterećenja:
2 sata predavanja
2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)
2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
Struktura opterećenja:
60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
|
Obaveze studenata:
|
Konsultacije:
|
Literatura:
Babac, Marko (2000) Jezik montaže pokretnih slika, Beograd: Clio, Novi Sad: Akademija umetnosti.
Babac Marko (ur) (2002) Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, CDRom, Beograd: Univerzitet umetnosti.
Belton, John (1994) American Cinema/ American Culture, McGraw-Hill.
Bordwell, David, Thompson, Kristin (1997) Film Art: an Introduction, McGraw-Hill, Inc.
Delez, Žil (1999) Pokretne slike, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Kolker, Robert (2002) Film, Form, and Culture, McGraw-Hill.
Kuk, Dejvid (2005) Istorija filma I-III, Beograd: Clio
Lim, Mira i Antonjin J. Lim (2006), Najvažnija umetnost: Istočnoevropski film u dvadesetom veku. Beograd: Clio.
Omon, Žak, Mari, Mišel (2007) Analiza film(ov)a, Beograd: Clio
Rafaela Moan (2006), Filmski žanrovi, Beograd: Clio.
Ray, Robert B. (1985) A Certain Tendency of the Hollywood Cinema, 1930-1980, Princeton, NJ: Princeton University Press.
Solomon, Stanley (1973) The Classic Cinema: Essays in Criticism, Harcourt Brace Jovanovich.
Hayward, Susan (2007) Cinema Studies: the Key Concepts, Routledge.
Lothe, Jakob (2005) Narrative in Fiction and Film, New York: Oxford University Press.
Verstraten, Peter (2009) Film Narratology, Toronto: University of Toronto Press.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
Broj poena: prisustvo i aktivnost na času: 11, test: 25, seminarski rad: 20, završni ispit: 45.
|
Ocjene:
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Goran Radonjić
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Naziv predmeta:
|
Ekološka etika
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
1.
|
6.
|
2TP+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje postdiplomaca sa savremenim stanjem diskusije i glavnim temama i koncepcijama ekološke etike.
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ispit, student će biti sposoban da: 1. Razumije ekološke problematike i bude sposoban za njihovo razmatranje – posebno s obzirom na društvene konsekvence i projekat Crne Gore kao ekološke države. 2. Podizanje i stručno aktualizovanje svijesti o životnom značaju ekologije za opstanak čovječanstva.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljević; mr Nebojša Banović.
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
I) Uvod u disciplinu i njenu genezu;
II) Antropocentrizam i fiziocentrizam holističkog pristupa (“deep ecology”);
III) Postojanje intrinsične objektivne svrhovitosti prirode i njena etička relevantnost prema H. Jonasu;
IV) Geoetika i etika prirode;
V) Etika ophođenja sa florom, pitanje procenjivanja posledica primene novih tehnologija;
VI) Kolokvijum;
VII) Etika klime i biosfere;
VIII) Moralna pitanja ophođenja sa energijom i energetskim resursima;
IX) Održiva poljoprivreda, proizvodnja genetski modifikovane hrane;
X) Imperativ zaštite prirodnog okruženja: moralni aspekti;
XI) Kolokvijum;
XII) Ekonomska racionalnost, imperativ privrednog rasta i ekološki obziri;
XIII) Problematika očuvanja biodiverziteta;
XIV) Etičke komisije, saveti, konvencije vezani za oblast ekologije;
XV) Očuvanje prirode kao zadatak države i pozitivnog zakonodavstva.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
2 sata predavanja
2 sata vježbi
4 sata individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
|
Literatura: Jonas, Hans: Princip odgovornost, Sarajevo 1997,
Birnbacher, D. (ed.): Oekologie und Ethik, Stuttgart 2001,
Hoesle, Vittorio: Philosophie der oekologischen Krise, Muenchen 1991.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Naziv predmeta:
|
Teme iz filozofije XIX vijeka
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
II
|
6
|
3P + 2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (master)
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da shvate i razumijui kritički preispitaju temeljne probleme i duhovne procese filosofije 19. Vijeka
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da:
-
Poznaje temeljna filosofska stremljenja posthegelofske filosofije (lijevohegelovci, desnohegelovci, Šopenhauer, pozitivizam, Kjerkegor, Niče, Bergson, Diltaj, pragmatizam, neokantovstvo).
-
Analizira raznorodna filosofska mišljenja i upoređuje njihov filosofski karakter.
-
Vlada širokim spektrom filosofskih mišljenja, metoda i pojmova.
-
Razvija kritički duh i odnos prema filosofskim i uopšte kulturnim tekovinama.
-
Prezentuje raznolike filosofske sadržaje karakteristične za filosofiju 19. vijeka i piše seminarske radove o n jima.
-
Upoređuje filosofska i naučna znanja 19. vijeka i primjenjuje interdisciplinarne vrednosne kriterijume.
-
Kritički preispituje uzroke i motive savremenog načina mišljenja i djelanja.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović; mr Gordfana Krcunović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
Duhovna situacija u filosofiji poslije Hegela: starohegelovci i mladohegelovci; antihegelijanizam.
Problem volje (A. Šopenhauer i F. Ni
e),
Iracionalizam i pesimizam (Šopenhauer)
Ničeova kritika zapadnoevropske metafizike, nauke i kulture,
Temeljni pojmovi Ničeove filosofije: „smrt Boga”, prevrednovanje svih vrijednosti, nihilizam, volja za moć, nadčovjek i vječnog vraćanja istog
Zasnivanje filosofija egzistencije: Šeling i Kjerkegor.
Kjerkegorovo egzistencijalno određnje čovjeka: strepnja, grijeh, strah, očajanje, kajanje, vjera, paradoks, “ili –ili” situacija.
Kritika filosofske ideje sistema: Kjerkegor i Niče.
Razumijevanje subjekta i pitanje slobode: (Šopenhauer, Kjerkegor, Niče, Bergson)
Problem istine: pozitivizam i pragmatizam.
Problem shvatanja života u filosofiji 19. vijeka: Šopenhauer, Niče, Bergson, Diltaj.
Osnovni pojmovi Bergsonove filosofije: trajanje, stvaralačka evolucija, život, vrijeme, svijest i intuicija.
Odnos prirodnih i društvenih nauka: problem metode.
Istorija i istoričnost.
Uticaj različitih misaonih sistema 19. vijeka na najznačajnije misaone tokove 20. Vijeka
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura opterećenja:
3 sata predavanja
2 sata vježbi
3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)
2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
Struktura opterećenja:
128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama
|
Konsultacije: Poslije nastave.
|
Literatura: l. Kolakovski: Filosofija pozitivizma, Prosveta : Beograd, 1972, Predgovor i poglavlja 1, 2, 3, 6 i 7; M. Životić, Pragmatizam i savremena filosofija, Nolit : Beograd, 1966; A. Šopenhauer, Svijet kao volja i predstava, M. S. Novi Sad, 1981.
F. Niče, Tako je govorio Zaratustra, više izdanja; S. Kjerkegor, Pojam strepnje, SKZ : Beograd, 1970; S. Kjerkegor, Strah i drhtanje, BIGZ : Beograd, 1975; S. Kjerkegor: Brevijar, Grafos : Beograd,1979; V. Diltaj, Izgradnja istorijskog svijeta u duhovnim naukama, BIGZ : Beograd, A. Bergson:Ogled o neposrednim činjenicama svijesti, Mladost : Beograd, 1978.
Dž. S. Mil, Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum 20 bodova
- seminarski rad 20 bodova
- rad na nastavi 12 bodova
- prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
|
Ocjene: A (92-100), B (82-91), C (72-81), D (62-71), E (52-61), E (0-51)
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perović
|
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.
|
-
Naziv predmeta:
|
Filozofska hermeneutika
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
|
Obavezni
|
II
|
6
|
3P + 2V
|
Dostları ilə paylaş: |
|
|