Naziv predmeta:
| |
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
| Nema | Obavezni | III |
3
| 2P |
Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU
|
Uslovljenost drugim predmetima: --
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.
|
Ishodi učenja: Po položenom ispitu student/-kinja će biti u mogućnosti da: 1.demonstrira tačnu upotrebu osnovnih gramatičkih pravila u engleskom jeziku; 2. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u svakodnevnoj usmenoj komunikaciji; 3. se koristi engleskim jezikom na nivou B2 u pisanoj komunikaciji, 4. pročita i pravilno i precizno prevede tekst sa engleskog jezika nivoa B2 na crnogorski jezik, 5. sa razumijevanjem pročita tekst na engleskom jeziku iz oblasti struke.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
I Upoznavanje, uvod u kurs; Auxiliary Verb To Be, To Have, To Do.
Prevod dva odabrana teksta;
II Glagolska vremena: Present Continuous Tense, Simple Present, Past Continuous, Past Simple.
Odabrana gramatička vježbanja;
III Glagolska vremena: Present Perfect Versus Past Simple.
Prevod odabranih tekstova.
IV Glagolska vremena: Future Simple, Be Going To, Present Simple, Present Continuous.
Odabrana gramatička vježbanja; tekstovi.
V Making Questions Through a Three-Stage System; Final Step Towards Making WH-Questions.
Odabrana gramatička vježbanja; tekstovi za usvajanje vokabulara.
VI Relative Pronouns. Vježbanja.
VII KOLOKVIJUM
VIII Modal Verbs, Prevod i analiza odabranih tekstova;
IX First Conditional, Second Conditional, Third Conditional, Prevod i analiza odabranih tekstova;
X Passive Voice, Vježbanja za usvajanje engleskog pasiva.
XI Passive Voice, Prevod i analiza odabranih tekstova;
XII Indirect statements, Indirect Commands, Gramatička vježbanja, odabrani tekstovi;
XIII Word Building, Phrasal Verbs, Prevod i analiza odabranih tekstova;
XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM
XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
3 kredita x 40/30 = 4 sata
Struktura opterećenja:
2 sata predavanja
2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati
Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)
2 x (4 sata) = 8 sati
Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet)
Struktura opterećenja:
60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.
|
Konsultacije: jednom sedmično (četvrtak, termini će biti određeni početkom akademske godine)
|
Literatura: Michael Vince, English Grammar and Vocabulary, Intermediate, McMillan, 2010; W.A. Scott and L.H. Ytreberg, Teaching English to Children, Longman, New York; raznovrsni dopunski tekstovi za uvježbavanje gramatike i usvajanje vokabulara.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena
1 domaći – do 5 poena
1 usmena prezentacija – do 10 poena
1 kolokvijum – do 40 poena
Završni ispit – do 40 poena
Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.
|
Ocjene: A B C D E
Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic
|
Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku
|
Naziv predmeta:
|
Istorija novovjekovne filozofije
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
IV
|
6
|
4P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da analiziraju, razlikuju, razumiju i kritički prosude pojave, probleme, pojmove i teorije filosofske moderne.
|
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje osnovne pretpostavke nastanka novovjekovne filosofije i empirijske nauke o prirodi u djelu Frensisa Bejkona. 2. Demonstrira pozicije dvije glavne filosofske tendencije u novovjekovlju: francuski racionalizam i engleski empirizam. 3. Analizira sadržaj temeljnih filosofskih pojmova (epistemologija, tabula rasa, senzacije i refleksije, esse est percipii, problem supstance, ego dubito, ego cogito, prestabilirana harmonija, monade, Deus sive natura, natura naturans, natura naturata...). 4. Kritički preispituje klasične teorije liberalizma i prosvetiteljski racionalizam. 5. Primjenjuje teorijska znanja na razumijevanje savremenih filosofskih implikacija modernosti.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
|
Plan i program rada:
|
Pripremne nedjelje
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
I) Upoznavanje sa osnovnim pojmovima novovjekovne filosofije. Navođenje glavnih pravaca i predstavnika. Filosofija Frensisa Bejkona i počeci engleske empirističke filosofije: pitanje metoda, četiri idola.;
II) Empirizam Tomasa Hobsa: sistem filosofije, politička filosofija;
III) Džon Lok i zasnivanje moderne teorija saznanja. Vrste ideja i primat iskustva pri saznajnom procesu. Kritika Lajbnicove filosofije i racionalističke filosofije;
IV) Filosofski pogledi Džordža Barklija: subjektivni idealizam. Esse est percipi. Berklijev solipsizam;
V) Dejvid Hjum: problem saznanja, kauzalitet, skepticizam u odnosu na razum, odnos između strasti i razuma;
VI) Racionalizam Renea Dekarta: Pitanje metoda i sumnja. Rene Dekart: Cogito, ergo sum, utemeljenje subjekta, dokaz postojanja Boga. problem supstancije: res cogitans i res extensa;
VII) Prvi kolokvijum;
VIII) Dekartovo shvatanje strasti i duše. Pitanje o odnosu urođenih ideja i čulnih oblika saznanja;
IX) Filosofija Bleza Paskala: Logika uma i logika srca;
X) Kartezijanski sljedbenici: Nikola Malbranš;
XI) Osnovni problemi filosofije Baruha de Spinoza: supstancija kao causa sui. Spinozina etika i Euklidova metoda. Afekti i moral;
XII) Baruh de Spinoza: Deus sive natura, amor Dei intellectualis;
XIII) Filosofija Lajbnica: supstancija i monada;
XIV) Drugi kolokvijum;
XV) Prosvetitelji: znanje, nauka, progres, kritika religije. Glavni predstavnici Prosvjetiteljstva: Volter, Dalamber, Didro, Ruso, Monteskje, Lametri, Holbah.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
6 kredita x 40/30 = 8 sati
Struktura:
4 sati predavanja
2 sati vježbi
2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati
Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade seminarske radove i kolokvijume.
|
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
|
Literatura: F. Koplston, Istorija filosofije od Dekarta do Lajbnica, BIGZ, Beograd 1995 F. Bekon, Novi organon, Kultura, Beograd 1956. T. Hobs, Levijatan. Dž. Lok, Ogled o ljudskom razumu. Dž. Barkli, Rasprava o principima ljudskog saznanja. D. Hjum, Istraživanja o ljudskom razumu. R. Dekart, Meditacije o prvoj filosofiji. Baruh de Spinoza, Etika. Lajbnic, Novi ogledi o ljudskom razumu. Lajbnic, Monadologija
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović
|
Dodatne informacije o predmetu:
|
Naziv predmeta:
|
Uvod u ontologiju
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
IV
|
5
|
2P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.
Ciljevi izučavanja predmeta: Sistematsko upoznavanje sa osnovnim ontološkim pojmovima i problemima.
Ishodi u
enja: 1. Poznaje nastanak i položaj ontologije u sistemu filosofskih disciplina. 2. Demonstrira probleme iz tradicionalne teorije „Bića kao bića“ (henološka i ontološka paradigma, ontologija i usiologija, ontološka polisemija i pros hen-relacija, metaphysica generalis, metaphysica specialis...). 3. Analizira osnovne pojmove i probleme ontologije (gigantomahia peri tes ousias, physis, kosmos, on he on, ens, essentia, unum, verum, bonum...). 4. Primjenjuje teorijska znanja iz ontologije na razumijevanje čovjekove egzistencijalne potrebe za čvrstim osloncem i orijentacijom u svijetu.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Ugo Vlaisavljević, mr Gordana Krcunović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim tekstovima, dijalozi, kritičke refleksije i diskusije.
Plan i program rada:
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
- Tradicionalna podjela filosofije na discipline i temeljni položaj metafizike.
- Ontologija kao opšta metafizika.
- Ime i pojam ontologije. Nastanak i položaj ontologije u sistemu filosofskih disciplina.
- Ontologija kao teorijska filosofija; Platon i gigantomahia pery tes ousias.
- Ontološka diferencija: bivstvovanje (ειναι = esse = Sein) i bivstvujuće (το ον = ens = Seiende).
- Kategorijalna analiza i fundamentalne kategorije. Bivstvovanje i suština.
- Bivstvovanje i Jedno. Bivstvovanje i φυσις, bivstvovanje i kosmos.
- Bivstvovanje i vrijeme. *Prva provjera znanja: kolokvijum.
- Bivstvovanje i egzistencija.
- Bivstvovanje i Ništa.
- Bivstvovanje i mišljenje.
- Bivstvovanje i jezik.
- Bivstvovanje i Bog.
- Bivstvovanje i istina (ον και αληθεια, esse et veritas). *Druga provjera znanja.
- Bivstvovanje i vrijednost.- Bivstvovanje i Dobro.
Opterećenje studenata:
Nedeljno:
5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta
Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi
2 sati i 40 minuta individualnog rada
studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x
(6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20
minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.
Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.
Literatura:
G. Jánoska, »Uz pojam metafizike«, Luča ½ (1984), 127-135. B. Šijaković, Mythos, physis, psyhe (131-154, 194-210). M. Hajdeger, »Šta je metafizika«? M. Hajdeger, Uvod u metafiziku. E. Levinas, »Bog i filosofija«, Luča XVIII/XIX.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
I kolokvijum do 20 bodova
II kolokvijum do 20 bodova
Prisustvo u nastavi do 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.
Naziv predmeta:
|
Uvod u estetiku
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
|
Obavezni
|
IV
|
5
|
2P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: :Osnovni akademski studijski program za filosofiju ( 6 semestara, 180 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja
Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove estetike.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Definiše pojam estetike, umjetničko stvaranje, i druge oblasti čovjekovog djelovanja u kojima postoje estetski fenomeni. 2. Razlikuje metakategorije estetsko i estetičko kao i razliku estetskog stvaranja, umjetničkog djela i estetske recepcije. 3. Demonstrira razumijevanje estetskih kategorija: lijepo, uzvišeno, tragično, komično, duboko i duhovito. 4. Koristi primjenu estetičkih znanja u različitim oblastima estetskog (umjetnost, dizajn, moda i svakodnevni život) 5. Vlada jezikom estetike u formi razgovora i kroz formu esejističke obrade adatog problema.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Laušević, dr Sr]an Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada
Pripremna nedelja
I
P
V
Pojam i predmet estetike, problemsko polje estetike, odnos prema fil. umjetnos
Razgovor o predmetu estetike.
II
P
V
Estetika unutar filosofije, odnos prema drugim filosofskim disciplinama Demonstriranje odnosa estetike sa ontologijom, etikom, teorijom saznanja.
III
P
V
Estetika u odnosu prema naukama o umjetnosti, istoriji umjetnosti, poetici i umjetničkoj kritici.
Razgovor o pokrenutim pitanjima iz predavanja kroz konkretne primjere.
IV
P
V
Pojam umjetnosti, temeljne paradigme za njeno određenje (mimesis i stvaranje); sistematicacija umjetnosti, podjela umjetnosti kroz njenu istoriju.
Seminarska rasprava o mimesi i stvaranju.
V
P
V
Umjetnost i stvarnost, umjetnost i priroda; umjetnost, mit i religija
Dijaloška demonstracija razumijevanja navedenih odnosa.
VI
Umjetnost i istina; umjetnost i saznanje
Rasprava o osobenosti umjetničke istine.
VII
P
V
I Kolokvijum
VIII
P
V
Umjetnost i tehnika; Umjetnost i društvenost
rasprava o umjetnosti u tehničkom svijetu
IX
P
V
. Simbolički karakter umjetnosti.
Razrada pojma simbola, seminarski rad.
X
P
V
Umjetnost i igra; umjetnost i osjećajnost
Analiza osnovnih elemenata i vrsta igre.
XI
P
V
Umjetničko djelo – stvaralac - primalac: estetski predmet, forma i sadržaj, planovi i slojevi umjetničkog djela
Primjena navedenih kategorija na konkretim primjerima umjetničkih djela.Rasprava i analiza dijelova teksta iz literature.
XII
P
V
Estetski akt, doživljaj, stvaranje I recepcija umjetničkog djela.
Demonstriranje kroz raspravu na konkretnim primjerima umjetničkih djela.
XIII
P
V
Pojam genija i talenta.
Izrada eseja o pojmu genija.
XIV
II Kolokvijum
XV
P
V
Estetske i umjetničke vrijednosti, doživljaj i vrednovanje djela.
Rasprava o pojmu ukusa.
Opterećenje studenata:
Nedeljno:
5kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min
Struktura:
2 sati predavanja
2sati vježbi
2 sati i 40 min. individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
U semestru:
Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 min.) x 16 = 106 sati i 40 min
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 min) = 13 sati i 20 min.
Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min(nastava) + 13 sati i 20 min(priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i
ade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Literatura: Ivan Foht, Uvod u estetiku, Svjetlost, Sarajevo1984.
S. Petrović, Estetika, Čigoja štampa, Beograd, 1996.(Uvod u estetiku. 7-109. str.)
G, V. F. Hegel, Estetika I, Bigz, Beograd, 1986. (posebno, od 3 do 23 str.)
V. Tatarjivič, Istorija šest pojmova, Nolit Beograd, 1983.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
I kolokvijum do 20 bodova
II kolokvijum do 20 bodova
Prisustvo u nastavi do 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod.
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Savo Laušević
Naziv predmeta:
|
Savremena filozofska antropologija
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
Nema
|
Obavezni
|
IV
|
5
|
2P+2V
|
Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).
|
Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.
|
Ciljevi izučavanja predmeta: Temeljno upoznavanje sa glavnim predstavnicima savremene evropske filosofske antropologije, njihovim djelima, idejama i uticajima.
|
Ishodi učenja: 1.Poznaje nastanak i razvoj savremene filosofske antropologije kao nove filosofske discipline i uticajnog misaonog pravca u 20. vijeku, u liku njenih utemeljivača (M. Šeler, H. Plesner, A. Gelen, E. Kasirer, M. Buber, E. Rotaker...). 2. Demonstrira savremene filosofsko-antropološke pojmove („bio-morfološka defi-cijentnost“, „otvorenost prema svijetu“, „akt ideiranja“, „ekscentričnost“, „sfera međuljudskog“, „drugost drugog čovjeka“...). 3. Prezentuje izvore savremene „antropološke samosvijesti“ i središnje ideje filo-sofske antropologije (čovjek kao „duhovno biće“, „čovjek kao tvorac i tvorevina kulture“, animal symbolicum, homo compensatus, homo dialogicus...). 4. Argumentuje u pravcu interdisciplinarnog pristupa čovjeku, filosofski interpretira rezultate empirijskih nauka o čovjeku i zastupa povezivanja teorijskih i empirijskih istraživanja. 5. Analizira fundamentalne fakte ljudske egzistencije i njihove međuodnose u savre-me¬nim traganjima za „antropološkim principom“. 6. Primjenjuje teorijska znanja na antropološke implikacije naučno-tehnološkog na-pretka, s obzirom na normativnu i humanističku dimenziju filosofske antropologije i čovjekovu dijalogičnost.
|
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović
|
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na filosofskim tekstovima, dijalozi, kritičke refleksije, diskusije.
|
Plan i program rada:
|
I nedjelja
II nedjelja
III nedjelja
IV nedjelja
V nedjelja
VI nedjelja
VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja
X nedjelja
XI nedjelja
XII nedjelja
XIII nedjelja
XIV nedjelja
XV nedjelja
|
MAKS ŠELER: u traganju za jedinstvenom slikom čovjeka; stepeni bio-psihičkog svijeta, graduelna razlika i bivstvovno određenje čovjeka.
MAKS ŠELER: Čovjek kao duhovno biće; duh i život, otvorenost prema svijetu, duhovni akti, ideje i vrijednosti; izvorna nemoć duha: Šelerova kritika klasičnog i savremenog shvatanja duha (Hegel i Frojd). Ekskurs: Kasirerova kritika Šelera.
HELMUT PLESNER: čovjekova "ekscentrična pozicionalnost"; posredovana neposrednost; Plesnerovi "antropološki zakoni".
ARNOLD GELEN: čovjek kao "biće nedostataka"; fenomen rasterećenja i potencijal čovjekovog samoostvarenja; Gelenova apsolutizacija institucija.
ERIH ROTAKER: čovjekova situativnost.
FILOZOFSKA ANTROPOLOGIJA I EGZISTENCIJALIZAM: filosofija života i filosofija egzistencije; Jaspers, Sartr, Kami, Berđajev; filosofska antropologija i književnost.
MARTIN HAJDEGER ("homo heideggerians"): egzistencijalna analitika tu-bivstvovanja; kritika filosofske antropologije i humanizma kao antropocentrizma. *Prva provjera znanja: kolokvijum.
ERNST KASIRER: Čovjek kao animal symbolicum. Rekapitulacija: prekid "funkcionalnog kruga" i čovjekova "otvornost prema svijetu" u savremenoj filosofskoj antropologiji.
MARTIN BUBER: antropologija međuljudskog (homo dialogicus); Buber i Kantova tri pitanja iz metaphysica specialis: struktura ljudskih relacija (Buberove "osnovne riječi").
EUGEN FINK: fenomenologija i filosofska antropologija. Finkova "radikalno ovozemaljska antropologija".
ANTROPOLOŠKI FENOMENI: konačnost, rad, vlast i ljubav.
HOMO LUDENS: igra kao vodeći antropološki fenomen kod Finka.
EMANUEL LEVINAS: čovjek i beskonačnost; etička relacija kao metafizička relacija: transcendencija lica i "zakrivljenost etičkog prostora". Levinasova kritika Hajdegera. Levinas i Buber o međuljudskom.
ODO MARKVARD (Homo compensator) i HANS BLUMENBERG ("utjeha" ili "sampotvrđivanja"): aktuelnost filosofske antropologije. *Druga prvojera znanja: kolokvijum.
ČOVJEK U DOBA TEHNOLOGIJE: antropološke osnove tehnologije kod Gelena; Ginter Anders i Hans Blumenberg o tehnologiji i antropologiji.
|
Opterećenje studenata:
|
Nedeljno:
4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta
Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi
1 sati i 20 minuta individualnog rada
studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije
|
U semestru:
Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x
(5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta
Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati
Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.
Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40
minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)
|
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.
|
Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.
|
Literatura:
Берђајев, Н., Егзистенцијална дијалектика божанског и људског, Београд 1995; Buber, M., Ja i Ti, Beograd 1977; Buber, M., „Problem čoveka“, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 159–195; Cassirer, E., Ogled o čovjeku: Uvod u filozofiju ljudske kulture, Zagreb 1978; Fink, E., Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Beograd 1984; Gehlen, A., Čovjek – njegova priroda i njegov položaj u svijetu, Sarajevo 1974, 7–82; 379–430. Heidegger, M., Bitak i vrijeme, Zagreb 1985, paragrafi 9-13, 25-27, 41, 53, 83; Heidegger, M., Kant i problem metafizike, Beograd 1976, 131–157. Heidegger, M., „Pismo o humanizmu“ (više izdanja); Heidegger, M., „Pitanje o tehnici“. Horkheimer, M., Adorno, Th., Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo 1974, 132-179; Jaspers, K., „Duhovna situacija vremena “, Treći program, 33 (1977); Kami, A., „Pobunjeni čovek“, u: Eseji, Beograd 2008, 207–453; Левинас, Е., Тоталитет и бесконачност, Никшић 2006; Scheler, M., Položaj čovjeka u kosmosu, Sarajevo: Logos 1960, 7–109; Scheler, Max „Čovjek u svjetsko doba poravnanja“, u: Scheler, M., Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb 1996, 191-217; Plessner, H., Stupnjevi organskog i čovjek, Sarajevo 1981, 353-419.
|
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:
I kolokvijum do 20 bodova
II kolokvijum do 20 bodova
Prisustvo u nastavi do 10 bodova
Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
|
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
|
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunović
|
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.
|
Naziv predmeta:
|
Filozofija kod Slovena
|
Šifra predmeta
|
Status predmeta
|
Semestar
|
Broj ECTS kredita
|
Fond časova
|
|
Obavezni
|
IV
|
5
|
2P+2V
|
Dostları ilə paylaş: |