Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

STUDIJSKI PROGRAM: FILOZOFIJA

PLAN I PROGRAM ZA OSNOVNE STUDIJE

R. br	Naziv predmeta	Sem	Broj časova			BROJ ECTS
			P	V	P
PRVA GODINA
1.	Filozofski pojmovi i problemi-uvod u filozofiju	I	3	2		6
2.	Antička filozofija I	I	4	2		6
3.	Uvod u logiku	I	2	3		6
4.	Uvod u teoriju saznanja	I	2	2		5
5.	Sociologija	I	2	0		4
6.	Engleski jezik I	I	2	0		3
7.	Filozofske discipline	II	2	2		6
8.	Antička filozofija II	II	4	2		6
9.	Moderna logika	II	2	2		5
10.	Srednjovjekovna filozofija	II	4	2		6
11.	Uvod u etiku	II	2	2		4
12.	Engleski jezik II	II	2	0		3
Ukupno časova aktivne nastave			31	19
Ukupno ECTS kredita						60
DRUGA GODINA
1.	Vizantijska i renesansna filozofija	III	3	2		6
2.	Normativna i primijenjena etika	III	2	2		5
3.	Filozofija istorije	III	2	2		5
4.	Uvod u filozofsku antropologiju	III	2	2		4
5.	Filozofija politike	III	2	0		4
6.	Savremena teorija saznanja	III	2	2		4
7.	Engleski jezik III	III	2	0		3
8.	Istorija novovjekovne filozofije	IV	4	2		6
9.	Uvod u ontologiju	IV	2	2		5
10.	Uvod u estetiku	IV	2	2		5
11.	Savremena filozofska antropologija	IV	2	2		5
12.	Filozofija kod Slovena	IV	2	2		5
13.	Engleski jezik IV	IV	2	0		3
Ukupno časova aktivne nastave			29	20
Ukupno ECTS kredita						60
TREĆA GODINA
1.	Njemačka klasična filozofija	V	3	2		5
2.	Moderna ontologija	V	2	1		5
3.	Moderna i savremena estetika	V	3	2		5
4.	Filozofija prirode	V	2	2		5
5.	Simbolička logika	V	2	2		5
6.	Praktikum iz estetike	V		1	1	3
7.	Engleski jezik V	V	2	0		2
Ukupno časova aktivne nastave			14	10	1
Ukupno ECTS kredita						30
TREĆA GODINA MODUL I: Nastavni modul
1.	Savremena filozofija XX vijeka	VI	3	2		5
2.	Filozofija tehnike i medija	VI	3	2		5
3.	Filozofija obrazovanja	VI	2	2		5
4.	Opšta pedagogija – teorija vaspitanja	VI	2	0		3
5.	Teorija metodike nastave filozofije	VI	3	2		5
6.	Engleski jezik VI	VI	2	0		2
	Diplomski rad	VI				5
Ukupno časova aktivne nastave			15	8
Ukupno ECTS kredita						30
TREĆA GODINA MODUL II: Naučno-istraživački modul
1.	Savremena filozofija XX vijeka	VI	3	2		5
2.	Filozofija tehnike i medija	VI	3	2		5
3.	Opšta metodologija	VI	2	3		5
4.	Filozofija kulture	VI	2	2		4
5.	Filozofija nauke	VI	2	2		4
6.	Engleski jezik VI	VI	2	0		2
	Diplomski rad	VI				5
Ukupno časova aktivne nastave			14	11
Ukupno ECTS kredita						30

Naziv predmeta:	Filosofski pojmovi i problemi – uvod u filosofiju
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	I	6	3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filosofija (osnovne studije)
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: Poznaje osnovne filosofske pojmove i probleme, njihovu genealogiju, savremeno razumijevanje i rješavanje. Razlikuje istorijski nastanak i onto-logički početak filosofskog mišljenja, te njegove izvore: čuđenje, sumnju, očajanje, granične situacije. Demonstrira metodsku i sadržajnu specifičnost filosofskog mišljenja u odnosu na naučno istraživanje, umjetničko stvaranje i religiozno vjerovanje. Interpretira epohalno samorazumijevanje čovjeka kao slobodnog i mislećeg bića. Vlada temeljnim filosofskim pojmovima i problemima (bivstvovanje, bivstvujuće, um, sloboda, sistem, eros, tanatos, jezik, istorija, prostor, vrijeme, imanencija, transcendencija). Kritički preispituje različite probleme i njihov istorijski razvoj kroz različite filosofske struje iz sopstvene egzistencijalne situacije
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović; dr Srđan Maraš
Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Upoznavanje sa predmetom i njegovim specifičnostima. Оnosa filosofije i njene istorije i razlikovanje tog odnosa od dotičnog odnosa drugih nauka. Hegelov stav u 14. paragrafu Enciklopedije filosofskih nauka. Pitanje "šta je filosofija" i pojavljivanje tog pitanja kod starih Grka. Počelo (arche) filosofiranja kao osnovni problem same filosofije. Specifičnost uvoda u filosofiju s obzirom na nemogućnost "postupnosti" uvođenja. Pojam definicije i definitorni postupak u filosofiji. Neophodnost i granice definisanja u filosofiji. Razgraničenje pojmova "egzaktnosti" i "strogosti". Pojam "ekspozicije" u odnosu na definiciju. Filosofija, nauka i pogled na svijet. Razgraničenje ovih pojmova kako bi se preciznije odredio položaj filosofije i njeno stalno dovođenje u pitanje. Pokušaj da se filosofija uspostavi kao posebna nauka i razlozi neuspjeha tog pokušaja. „Pogled na svijet" kao subjektivno držanje i nastojanje filosofije oko objektivnosti koja nema naučnu egzaktnost. Nedostatak i prednost. I seminarski rad. Um i vjera. Filosofija i teologija. Tipovi određenja odnosa između filosofije i teologije. Teologija kao suprotnost filosofiji. Hrišćanstvo kao prava filosofija. Teološka struktura metafizike i metafizička struktura teologije. Terminološko razjašnjenje pojmova. Onto-teo-loško ustrojstvo metafizike. Način na koji Bog ulazi u filosofiju. Imanencija i transcendencija. Pokušaj da se misli transcendencija (Bog) s one strane bivstvovanja. Ideja beskonačnog kao prevladavanje ontološkog dokazivanja Božije egzistencije. Prostor i vrijeme kao horizont ljudskog saznanja. U suštinu razumjevanja spada tumačenje. Nesamjerljivost ljudskog saznanja i „pojam" sveznajućeg Boga. Nemogućnost pozitivne predstave o ovom graničnom pojmu. Čovjek i životinja. Drugi oblik razgraničenja između animal rationale i ljudskog opstanka. Životinja nije u nevolji da mora interpretirati život da bi mogla istrajati u postojanju. Interpretacija kao posljedica svijesti o konačnosti i smrti. II seminarski rad. Um, sloboda, jezik i istorija. Mnoštvo „niti vodilja" za filosofsku antropologiju. Pojam nous-a ("um") i novovjekovni pojam uma. Premještanje mjesta "umnog" u subjektivnost. Ontološki i ontički način postavljanja pitanja. Ontičko određenje bivstvovanja. Kolokvijum. Ontološka koncepcija bivstvovanja (bitija). Ontološka diferencija. Pitanje progresa u istoriji filosofije. Još jednom o odnosu filosofije prema nauci i "pogledu na svijet" s obzirom na pitanje progresa. Diferenciranje u pojmu napretka.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama.
Konsultacije: Poslije nastave.
Literatura: G. W. Hegel, Istorija filosofije I, Beograd, BIGZ, 1975; Uvod. V. Korać, Filosofija i njena istorija, Zagreb : Naprijed 1978, str. 7-27; 29-48; 97-103; T. Adorno, Filosofska terminologija, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 7-19; 108-119. E. Fink, Uvod u filosofiju, Nolit: Beograd, 1989, str. 13-47; M. Heidegger, Bitak vrijeme, Naprijed Zagreb 1985, 1-21; E. Fink, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit: Beograd 1984. str. 136-147, 275-287; .I. Kant, Kritika čistog uma, Beograd, BIGZ, 1976. str. 430-440; E. Bloh, Tibingenski uvod u filosofiju, Nolit : Beograd, 1966. str. 32-39. H. Janaras, Filosofija iz novog ugla, Vrnjačka Banja 2000, str. 185-215.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum 20 bodova - 2 seminarska rada po 10 bodova - rad na nastavi 12 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda.

Naziv predmeta:	Antička filosofija I
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	I	6	4P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju
Uslovljenost drugim predmetima: nije uslovljen
Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje temeljnim pojmovima i problemima grčke filosofije, od njenog početka sa Talesom, do Platona, via sofistički pokret i Sokrat.
Ishodi učenja: 1. Poznaje činioce nastanka grčke filosofije i pojmovno-argumentativnog mišljenja u kontekstu mitotvornog pjesništva, pojave pisane riječi i grčkog polisa. 2. Demonstrira hermeneutičku vještinu tumačenja i razumijevanja najranijih filosofskih izvora (fragmenti predsokratovaca), svjedočanstava o sofističkom pokretu (konvencionalizam i relativizam) i sokratizmu (samosaznaje i briga o duši) i Platonovih dijaloga (ranih, srednjih i poznih). 3. Vlada temeljnim grčkim filosofskim pojmovima nastalim u formativnom periodu evropske filosofske kulture (mythos-logos, haos/apeiron-kosmos, arche, physis-nomos, eidos-hyle, ousia-genesis, theos-theion, aletheia-pseudos, ontos on-phainomenon, doxa/pistis-episteme, eikona-paradeigma, erete-techne, psyche, polis, dikaiosine, agathos, kalos, kalokagathia...). 4. Kritički preispituje različite pristupe filosofskoj baštini (doksografski, aporetski, konstruktivistički, perenijski, istorijski, kritički i filološki). 5. Primjenjuje teorijska znanja iz grčke filosofije na savremene egzistencijalno-ontološke, epistemološke i etičko-političke probleme.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan Krcunović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, analizovanje i komentarisanje izvornih tekstova, dijalog, kritička refleksija.
Plan i program rada:
I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	UVOD U ISTORIJU FILOSOFIJE – a) filosofija i njena istorija; b) istorija filosofije kao istorija; c) istorija filosofije i filosofija istorije. PREDISTORIJA HELENSKE FILOSOFIJE – mitotvorno mišljenje i helenska mitologija; teogonije i kosmogonije u Helena; Okeanos: homerovski nagovještaj teo-kosmo-gonije; Hesiodov Haos; orfičke kosmogonije (Noć-jaje-Eros); orfičko poimanje duše i tijela; orfički način življenja (ritualni, mantički religijski, terapeutskielementi); Ferekidova teo-kosmo-gonija. PRESOKRATSKA FILOSOFIJA – rađanje presokratske filosofije iz utrobe mitotvorstva (μūθος καί λόγος). JONSKA FILOSOFIJA PRIRODE – Tales (voda kao počelo i element; hilozoizam i hilepsizam), Anaksimandar (apeiron kao počelo), Anaksimen (vazduh kao počelo). PITAGORA (srodnost svega životnog i transmigracija duše; mistička strana Pitagorinog učenja; pitagorejski način života; mathesis i katharsis; pitagorejska filosofija matematičkih formi; priroda brojeva). HERAKLIT (logos-kosmos-vatra; logos kao ontološki i gnoseološki princip; saglasnost suprotnosti i skrivena harmonija cjeline; "Sve jeste Jedno"; kritika konvencionalne religije; nagovještaji filosofske teologije). *Prva provjera znanja: kolokvijum. KSENOFAN (kritika homerovsko-hesiodovskog predanja o bogovima i monoteistička gnoseologija; "Jedno jeste sve"; problem saznanja). PARMENID (mistički uvod poeme "O prirodi"; dva puta istraživanja; Grundaxiom: "jer isto je i da se nešto misli i da jeste"; određenje bivstvujućeg, Zenon (argumenti protiv mnoštva i kretanja), Melis. EMPEDOKLE (elementi-četiri korjena svih stvari; problem kretanja-Ljubav i Svađa; sfera i kosmogonski ciklusi; ideja evolucije; mistička poema "Očišćanja"; simpatička teorija saznanja; teologija); Diogen iz Apolonije (bezgranični i vječni vazduh kao duša i život; umnost). ANAKSAGORA (Nous-Um; homoiomeriae kao elementi svega; kosmogonija). LEUKIP i DEMOKRIT ("veliki svjetski raspored"; pitagorejski i eleatski uslovi teorije atoma; atomi i praznina; kretanje atoma; teorija saznanja; čovjek je Mikrokosmos; etika). SOFISTI – Protagora, Gorgija, Kalikle, Trasimah, Prodik, Hipija, Antifon, Kritija (ko je sofist?; antiteza νóμος (zakon) – φύσις (priroda) u etici i politici; subjektivizam i relativizam; senzualizam i skepticizam; nihilizam; agnosticizam i ateizam; metoda sofistike). SOKRAT – izvori za njegovu ličnost i učenje; Sokrat i presokratici; Sokrat i sofisti; Sokrat i Hristos; sokratska metoda (indukcija i definicija, ironija i majeutika; vrlina je znanje; dobro i korisnost; samosaznanje i briga o duši). PLATON – život i spisi: sokratski period (rani dijalozi: Apologija, Kriton, Protagora, Ion, Lahet, Država I, Lisid, Harmid, Euti-fron); prelazni period (prelazni dijalozi: Gorgija, Menon, Hipija manji, Kratil, Hipija veći, Meneksen); zreli period (Gozba, Fedon, Država II – X, Fedar); pozni period (Teetet, Parmenid, Sofist, Državnik, Fileb, Timaj, Kritija, Zakoni, Epinomis); Platonova pisma (II i VII Pismo). PLATONOVA DIJALEKTIKA: Ontologija i epistemologija – pojam dijalektike i pojam teorije; teorija ideja – ontologija – metafizika. Odnos ideja i čulnih stvari (učestvovanje, prisustvovanje, podražavanje, zajednica); matematička znanja; teorija saznanja i ontologija (odnos); nooumena i phainomena = intelligibilia i sensibilia (umno i pojavno); noeton i horaton (misaono i vidljivo); saznajnoteorijsko značenje matematike; filosofija jezika (Kratil). PLATONOVA ETIKA, PSIHOLOGIJA I POLITIKA – etika pojedinca (vrlina je znanje); etika društva (analogija države i duše); teorija države i društva – idealna država; kritika demokratije; teorija vaspitanja i umjetnosti; moralistička kritika pjesništva. PLATONOVA KOSMOLOGIJA I TEOLOGIJA – filosofija prirode – psihologija = bog – svijet – duša; kosmologija u Timeju. *Druga provjera znanja: kolokvijum.
Opterećenje studenata:
Nedeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati  Struktura: 4 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije. i konsultacijeuklju uju i i		U semestruastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati  Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati  Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati  Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.  Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)phodna priprema prije početkaemestraadministra
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju nakon predavanja.
Literatura: Izvorna: Herman Diels, Predsokratovci: Fragmenti, tom I-II, Zagreb 1983; Platon: Odbrana Sokratova, Protagora, Gorgija, Menon, Kratil, Gozba, Fedon, Fedar, Država, Teetet, Parmenid, Sofist, Fileb, Timaj, Pisma; Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filosofa, Beograd 1989. Pomoćna: Frederik Koplston, Istorija filosofije: Gr ka i Rim, Beograd 1988; W. K. C. Guthrie, Povijest gr ke filozofije, tomovi I-V, Zareb 2002-2007; Wilhelm Windelband, Povijest filozofije, tom I, Zagreb 1988; Džon Barnet, Rana gr ka filozofija, Beograd 2004; G. V. F. Hegel, Istorija filosofije, I tom, Beograd: BIGZ, 1975. Bogoljub Šijaković, Mythos, physis, psyche, Nikšić/Beograd ^22002; Verner Jeger, Teologija ranih gr kih filozofa, Beograd 2007; Hans-Georg Gadamer, Po etak filozofije, Beograd 2007; Sir David Ross, Platonova teorija ideja, Zagreb 1998; Thomas Alexander Szlezak, Čitati Platona, Zagreb 2000; Časlav Koprivica, Ideje i na ela. Istraživanje Platonove ontologije, Novi Sad 2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: I kolokvijum do 20 bodova II kolokvijum do 20 bodova Prisustvo u nastavi do 10 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Bogoljub Šijaković i doc. dr Dušan Krcunović
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.

Naziv predmeta:	Uvod u logiku
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	1.	5	2TP+0PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim principima logičkog mišljenja i rasuđivanja. Primjena principa u savremenoj nastavi i svakodnevnom životu. Student će se upoznati sa osnovnim činjenicama klasične iskazne logike.
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasne ideju formalnog jezika na primjeru iskazne logike i jasno razlikuju njegovu sintaksu od njegove semantike. 2. Definišu sintaksne pojmove i primjenljuju matematičku indukciju u dokazivanju svojstava tih pojmova. 3. Objasne osnovna svojstva veznika iskazne logike i logičke zakone koji ih karakterišu. 4. Objasne potpunost i odlučivost formalnog sistema. 5. Dokažu osnovni oblik teoreme potpunosti iskazne logike.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vladimir Drekalović; Mr Darko Blagojević.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Upoznavanje sa predmetom i uslovima za njegovo polaganje. Pregled literature. Oblast logike. Logika do 19. vijeka; Savremena logika. Formalne dedukcije; Iskazna logika. Iskazi. Veznici. Istinitosna funkcionalnost; Konjunkcija i disjunkcija. Implikacija i ekvivalnecija. Drugi binarni veznici; Iskazne formule. Objekt-jezik i metajezik. Drvo potformula; Semantika iskazne logike. Tautologije; Prvi kolokvijum; Zamjena ekvivalenata. Čišćenje; Dualnost između konjunkcije i disjunkcije. Veze između veznika i funkcionalna potpunost; Disjunktivna i konjunktivna normalna forma; Formalni sistemi za iskaznu logiku; Prirodna dedukcija; Potpunost iskazne logike; Drugi kolokvijum; Popravni kolokvijum.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.

Naziv predmeta:	Uvod u teoriju saznanja
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	1	5	2TP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa bazičnim konceptima i problemima teorije saznanja i njenim klasičnim pozicijama, razlikovanje kritičkog, skeptičkog i dogmatskog stanovišta.
Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje tipološke karakteristike teorije saznanja kao samostalne discipline, njen svojstveni pristup tumačenju fenomena ljudskog saznanja, 2. Objasni osnovne epistemičke pojmove, kategorije i probleme, 3. Poznaje različite teorije jezičkog značenja i istine, te eksplikuje odgovarajuće definicije, 4. Analizira specifike distingviranih vrsta znanja (perceptivno, intuitivno, apriorno, metafizičko, operativno), 5. Procjenjuje pitanja i probleme realističke interpretacije saznanja i opisuje funkcionisanje saznajnih procesa, njihovu strukturu, mogućnosti i limite.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof dr Dragan Jakovljević, mr Darko Blagojević
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Teorija saznanja kao filozofska disciplina – specifičnost pristupa i odnos prema srodnim disciplinama Sažet pregled istorijata discipline: antički, srednjovekovni, novovekovni i savremeni period; Fenomen i problem spoznaje: glavni epistemički pojmovi i pitanje definisanja znanja, tipovi znanja; Skepticizam, antički i novovjekovni: Sekstus Empirikus, Dekart, Hjum; Pozicija skepticizma i konstituisanje teorije saznanja; Kolokvijum; Nelzonovo problematizovanje mogućnosti teorije saznanja i izvjesnost kao epistemicki ideal (Dekart, Paskal, Pers); Problem zasnivanja saznanja: Friz, Poper, Albert; Teorije značenja jezičkih simbola (realizam, formalizam, biheviorizam ...); Teorije istine (teorija korespondencije, pragmaticka teorija, semanticka teorija, koherentizam, teorija konsenzusa..); Teorije apriornog saznanja (racionalizam, Kant); Kolokvijum; Teprije perceptivnog saznanja (empirizam, fenomenalizam, kauzalna teorija ...etc.); Epistemološki realizam, fenomenalizam, konstruktivizam; Eksternalistički i internalistički pristup tumačenju saznanja – kriteriološke konsekvence, evoluciona epistemologija.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Hemlin, Dejvid: Teorija saznanja, Nikšić 2002. Lazović, Živan: Priroda epistemickog opravdanja, Beograd 1994 (pojedini odeljci) Marković, Mihailo: Dijalektička teorija značenja (I.deo), Nolit, Beograd 1972., Berberović, Jelena: Znanje i istina, Sarajevo 1972.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu: