Studijski program: filozofija plan I program za osnovne studije

Naziv predmeta:	ENGLESKI JEZIK II
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	3	2P

Studijski programi za koje se organizuje: STUDIJSKI PROGRAM ZA FILOZOFIJU
Uslovljenost drugim predmetima: --
Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje i usavršavanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da: objašnjava i primjenjuje gramatičke strukture engleskog jezika na nivou B1.2, unaprijedi jezičke vještine (govor, slušanje, čitanje, pisanje) na nivou B1.2, proširi opšti vokabular engleskog jezika na nivou B1.2, primijeni obogaćeni vokabular u usmenom i pismenom izražavanju na nivou B1.2.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Aleksandra Simanic
Metod nastave i savladanja gradiva: Kratki uvod u odgovarajuće jezičke sadržaje, uz maksimalno učešće studenata u raznim vrstama vježbi – pismene i usmene vježbe u parovima, grupama, kroz prezentacije, diskusije i sl. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, izrađuju domaće zadatke, rade kolovijum i završni ispit
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I Famous Couples II Present Perfect and Past Simple; Tense Revision; Short Answers III. Do's and Don'ts IV Have (Got) to; Should; Must; At the Doctor's; Holidays in January V Going Places VI Time and Conditional Clauses VII Hot Verbs; In a Hotel VIII KOLOKVIJUM IX Scared to Death X Verb Patterns 2; Infinitives; Exclamations XI Things that Changed the World XII Passives; Verbs and Nouns that Go Together; Writing a Review XIII Dreams and Reality; XIV POPRAVNI KOLOKVIJUM XV Obnova gradiva i priprema za završni ispit.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanje i vježbe, aktivno učestvuju u nastavi i rade domaće zadatke, polažu kolokvijum i završni ispit.
Konsultacije: jednom sedmično (termini će biti određeni početkom akademske godine)
Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, 2003 Additional material
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi – do 5 poena 1 domaći – do 5 poena 1 usmena prezentacija – do 10 poena 1 kolokvijum – do 40 poena Završni ispit – do 40 poena Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno najmanje 51 poen.
Ocjene: A B C D E Broj poena 91-100 81- 90 71 – 80 61 – 70 51 - 60
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Aleksandra Simanic
Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom i crnogorskom jeziku

Naziv predmeta:	Vizantijska i renesansna filozofija
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	I I I	6	3P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/osnovne studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne mislioce i tokove, kategorije i pojmove vizantijske i renesansne filosofije.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Poznaje istorijske okolnosti i značaj susreta između grčke filosofije i hrišćanstva kao presudan događaj za nastanak „vizantijske filosofije“. 2. Demonstrira moduse kulturološkog kontinuiteta između grčke filosofske tradicije i vizantijske filosofije. 3. Analizira temeljne pojmovne i problemske doprinose vizantijske filosofije istoriji filosofije kao takvoj (monoteizam, „hrišćanski [anti]platonizam“, kreacionizam, revelatio vs. theologia naturalis, ontologija ličnosti, eklisiologija, sloboda volje, aretologija, soteriologija, eshatologija, ontologija ikone, ikonoboračka kriza). 4. Kritički preispituje odnose između vjere i znanja, iracionalnog i racionalnog, nesaznatljivog i saznatljivog, duhovnog i materijalnog, svetog i profanog, vjerskog i idolatrijskog u čovjekovom iskustvu. 5. Argumentuje o odjecima vizantijske filosofije u savremenoj evropskoj filosofskoj, religijskoj i umjetničkoj kulturi. 6. Kritički preispituje nastanak nove renesansne političke filosofije. 7.Argumentuje o značaju renesansne filosofije za razvoj istorije filosofije kao takve.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Boris Brajović; mr Nebojša Banović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja		I) Upis semestra. Uvodno predavanje: Kontinuitet u filosofiji Helena. Helenska patrristička i vizantijska filosofija; II) Nastava i sistematizacija filosofije u Vizantiji.Povezanost sa antičkom helenskom filosofijom; III) Vizantijska filosofija i hrišćanska dogma; IV) Logos i vjera. Analiza Jovanovog prologa : "U početku bješe Logos, i Logos bješe u Boga, i Bog bješe Logos"; V) Asketski i niptički pisci prvog vizantijskog perioda; VI) Teološka I filosofska sinteza sv. Maksima Ispovjednika; VII) Prvi kolokvijum; VIII) Ontološki status ikoničkog. Ikonoborački pokre.; IX) Prosopokratija i ousijokratija kod Fotija. Nominalizam i realizam u vizantijskoj filosofiji; X) Suština i energije. Učenje sv. Grigorija Palame o božanskoj "skrivenoj nadsuštvenosti" i "nestvorenim energijama"; XI) Renesansni humanizam i vizantijski srednji vijek; XII) Renesansna filosofija: osnovne odlike, metode i pojmovi; XIII) Kasna Renesansa: Erazmo Roterdamski. Njemački misticizam: Jakob Beme; XIV) Drugi kolokvijum; XV) Politička filosofija Renesanse: Nikola Makijaveli i Tomas Mor.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6kredita x 40/30 = 8 sati. Struktura: 3 sati predavanja 2sati vježbi 2 sati i 40 min. individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije			U semestru: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Tatakis Vasilije, Vizantijska filosofija, Beograd - Nikšić 2002. Avernicev S., Medvedev I., Pregled vizantijske filosofije, Beograd 1996. Nelas Panajotis, Oboženje u Hristu, Srbinje-Beograd-Valjevo 2001. Hristu Panajotis, Tajna Boga. Tajna čoveka, Beograd 1997. Loski Vladimir, Ogled o mističkom bogoslovlju Istočne Crkve, Hilandar 2003. Zizjulas Jovan, Dogmatske teme, Beseda Novi Sad 2001. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Beograd 1979. Makijaveli, Vladalac, Zagreb 1952. Jakob Beme, In vita mentali ili o natčulnom životu, Beograd, 2003. Nikola Kuzanski, O Berilu, Vrnjačka Banja, 1989.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Boris Brajović
Dodatne informacije o predmetu:
Naziv predmeta:	Normativna i primijenjena etika
Šifra predmeta	Status predmeta			Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema	Obavezni			3.	5.	2TP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa glavnim problemima i pozicijama savremene primjenjene i normativne etike, razvijanje etičke senzibilnosti i sposobnosti kritičkog rasuđivanja u kontekstu savremenih etičkih diskusija.
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje najuticajnije savremene etičke koncepcije i škole, njihova polazišta i sržne teze, 2. Poduzme komparativno procjenjivanje alternativnih etičkih paradigmi, njihovih interpretativnih dometa i deficita, 3. Poznaje izražene specifike primjenjene etike kao novog pristupa tretiranju etičke problematike, 4. Razumije i objasni osnovna rešenja koja savremena primjenjena etika nudi u odnosu na standardna pitanja bioetike, medicinske etike ... etc., 5. Analizira bazične konkretne primjenjeno-etičke probleme i koncipira racionalno utemeljena potencijalna rješenja za njih u sklopu primjenjeno-etičkog rezonovanja, 6. Primjeni stečena saznanja i normativno-etičke koncepte pri rasuđivanju o važnim etičko-vrijednosnim pitanjima i dilemama vezanim za funkcionisanje postindustrijskih društava i tehničke civilizacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof dr. Dragan Jakovljević, Mr Nebojsa Banovic
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije..
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Partikularizam i univerzalizam moralnih standarda: savremena diskusija, kocepcija globalne pravde i »svetskog etosa«; II) Etika diskursa: K. O.-Apel, V.Kulman, J.Habermas; III) Jonasova etika odgovornosti; IV) Rolsovo shvatanje slobode, pravde i jedankosti, komunitarizam i postmodernizam; V) Šelerova kritika formalizma u etici i fenomenološka etika (Huserl, Fender...); VI) Moderne forme utilitarizma, modifikovanje utilitarizma u kritičkom racionalizmu; VII) Dekonstrukcija etike u neomarksističkoj tradiciji (A.Vud, M.Kangrga...); VIII) Kolokvijum; IX) Pristup primenjene etike moralnim dilemama savremenog sveta, problem ozbiljenja etike u filozofiji morala XX. stoleća; X) Eutanazija, kloniranje; XI) Prekid trudnoće, polni odnosi i diskriminacija, koncepcija nerodovskog sopstva; XII) Kolokvijum; XIII) Prava ne-ljudskih bića i budućih generacija; XIV) Etika privredjivanja, zaštite prirodnog okruženja i primena savremenih tehnologija; XV) Rešavanje konflikata, pacifizam, terorizam, medjunarodne intervencije, sankcije.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Jakovljević, D. (prir.): Savremena filozofija morala, Podgorica-Beograd 2002. Jakovljević, D. (prir.): Etika - Ogledi iz primenjene etike, Podgorica 1999. Singer, P. (ed.): Uvod u etiku, Novi Sad 2004. Rols, Džon,Teorija pravde, Podgorica(odabrana poglavlja) 2000. Jonas, Hans, Princip odgovornost, Sarajevo (odabrana poglavlja) 1995. Poper, Karl, Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji (odabrana poglavlja) 1993., MacIntyre,A.: Traganje za vrlinom, Beograd 2006.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Filozofija istorije
Šifra predmeta	Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
	Obavezni	III	4	2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filozofiju (studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: slušanje i polaganje nije uslovljeno drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da osposobi studente da apsolviraju pitanja i probleme vremena i povijesnog mišljenja u filozofiji kao i da im omogući sistematski i tematski uvid u vodeće filozofske koncepcije i probleme savremene epohe.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit studenti će moći da se: 1. informišu o problematici i genezi filozofskog pristupa istoriji, 2. upoznaju sa fundamentalnim kategorijama i pojmovima filozofije istorije, 3. upuste u samostalan istraživački rad i promišljanje problematike i 4. rukovode principom multidisciplinarnosti u proučavanju tema iz filozofije povijesti.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc dr Radoje Golović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit. Konsultacije.
Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra).
Pripremna nedjelja	Priprema i upis studenata
I nedjelja	Osnovni pojmovi, problemi i pristupi u filozofiji istorije.
II nedjelja	Istorija, povijest i istoriografija.Razlika između filozofije istorije i nauke o istoriji.
III nedjelja	Prvobitne refleksije o problemu vremena u kosmološkoj filosofiji.
IV nedjelja	Platon i platoničko promišljanje problema vremena.
V nedjelja	Aristotelov pojam vremena i istorije.
VI nedjelja	Vrijeme i vječnost. Judeo hrišćanska koncepcija povijesti.
VII nedjelja	Pojam vremena kod Avgustina.( I test znanja )
VIII nedjelja	Novovjkovna filozofija istorije.
IX nedjelja	Vikoova i Herderova filozofija povijesti.
X nedjelja	Kantov i Fihteov pojam vremena i povijesti.
XI nedjelja	Hegelova fenomenologija vremena i povijesti.
XII nedjelja	Kritika istorijskog uma ( Burkhart ; Diltaj ).
XIII nedjelja	Savremeni sporovi oko filozofije povijesti i povijesnog mišljenja (Istorijska škola;Neokantovstvo; lijevo i desno hegelijanstvo tvo; neohegelijanstvo, Špengler; Kolingvud; Lukač ; Frankfurtska škola). ( II test znanja).
XIV nedjelja	Hajdegerov pojam vremena i povijesnosti.
XV nedjelja	Pitanje smisla i kraja istorije. Apokaliptika i eshatologija ( Berdjajev).
XVI nedjelja	Završni ispit
XVII nedjelja	Ovjera semestra i upis ocjena
XVIII-XXI nedjelja	Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i vježbama, rada testove i seminarske radove i učestvovuju u raspravama.)
Opterećenje studenta u časovima:
Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad)
Literatura: Kolingvud R.Dž. Ideja istorije, Svjetlost, Sarajevo, 1986. Vranicki P. Filozofija historije, Naprijed, Zagreb 1988. Lowith K. Svjetska povijest i događanje spasa, A.Cesarec/Svjetlost, Zagreb - Sarajevo,1990. Perović D. Ishodište i mogućnost Hajdegerove egzistencijalno-ontološke kritike Hegelovog razumijevanja vremena,u: Luča, časopis za filosofiju i teoriju kulture i društva, 1- 2 ,Nikšić, ( 2000), 88-149. Golović R.Eshatološka perspektiva istorije N.A.Berdjajeva, u: Luča, časopis za filosofiju i teoriju kulture i društva, dopunska literatura Platon, Timaj; Aristotel, Fizika;O duši; Avgustin, Ispovijesti; Kant,Kritika čistog uma; Nagađanja o početku povijesti čovječanstva; Fihte, Osnova celokupnog učenja o nauci; Hegel, Fenomenologija duha,Filozofija povijesti; Diltaj, Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama; Hajdeger, Bitak i vrijeme; Berdjajev,N.A.Smisao istorije-ogled filozofije čovečje sudbine, Dereta, Beograd,2001. Малинов А.В. Философия истории в России.Конспект университетского спецкурса.СПб. 2001.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - I test 20 bodova - II test 20 bodova - seminarski rad 5 bodova - aktivnost u nastavi 5 bodova - završni ispit 50 bodova - minimum za prelaznu ocjenu iznosi 52 boda
Posebne naznake za predmet: Informacije o dodatnoj literaturi studenti će dobijati na predavanjima.
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc.dr Radoje Golović
Napomena: Plan realizacije programa po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta:	Uvod u filosofsku antropologiju
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	III	4	2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovni akademski studijski programi za filosofiju (6 semes., 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nije uslovljen.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da razumiju osnovne kategorije i pojmove iz istorije antropoloških teorija.

Ishodi u

enja: 1. Poznaje smisao i trajni značaj pitanja o biti čovjeka kao fundamentalno filosofsko pitanje. 2. Prezentuje središnje ideje čovjeka i istoriju antropoloških teorija (imago Dei [homo religiosus], homo sapiens [animal rationale], zoon politikon, homo faber, déserteur de la vie, animal laborans, Übermensch...). 3. Demonstrira temeljne antropološke probleme i pitanja vezana za tradicionalne poj-movne parove (priroda-kultura, bios-zoe, determinizam-sloboda, individua-ličnost, individualizam-kolektivizam, ljudska priroda-ljudska prava, terminus a quo-ter-minus ad quem...). 4. Analizira antropološka istraživanja u različitim epistemološkim kontekstima i kom-petentno procjenjuje domete klasičnih i modernih nastojanja da se pruži cjelovito shvatanje čovjeka. 5. Kritički preispituje određenja čovjeka u modernim društvenim, humanističkim i prirodnim naukama, shodno razlici između pojmovnog iskustva stvari i doživljaja, tj. objašnjenja i razumijevanja. 6. Primjenjuje teorijska znanja iz istorije antropoloških teorija, polazeći od neophod-nosti čovjekovog stalnog zauzimanja stava prema sebi, društvu i svijetu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Dušan krcunović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na tekstovima, diskusije, komentari, dijalozi, kritičke refleksije.

Plan i program rada:

I nedjelja

II nedjelja
III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja
VIII nedjelja
IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

SMISAO ANTROPOLOŠKOG PITANJA: osnove, glavni aspekti i problemi.

MJESTO ANTROPOLOGIJE U SISTEMATICI FILOSOFSKIH DISCIPLINA: filosofska antropologija i posebne antropologije.

OSNOVNI ANTROPOLOŠKI POJMOVI, ODREĐENJA I TEORIJE.

ANTIČKA ANTROPOLOŠKA ISHODIŠTA: "antropološki obrt" kod Grka (gnothe seauton, physis-nomos kontroverza; Protagorin mit o Epimeteju i Prometeju; Aristotelova određenja: zoon politikon i zoon logon ehon).

HRIŠĆANSKA ANTROPOLOGIJA: Čovjek i Bog, čovjek kao ens creatum i imago Dei; Homo peccator; personalna i relaciona ontologija; ličnost i individua; sloboda i odgovornost. Ekskurs: Helenističko-rimska ideja humanitas-a i „zaborav ličnosti“ u savremenom dobu.

ANTROPOLOŠKI OBRT U MODERNI: Čovjekova bezavičajnost u kopernikanskom univerzumu i antropološka samosvijest; čovjek kao subjectum; autonomija, umnost i samosvijest. Ekskurs: Piko dela Mirandola, "Govor o dostojanstvu čovjeka". *Prva provjera znanja: kolokvijum.

LjUDSKA PRIRODA I PRIRODNA PRAVA ČOVJEKA: Džon Lok, Tomas Hobs i Ž.-Ž. Ruso (homo naturalis i pravno-politički poredak).

KANTOVA "KOSMOPOLITSKA ANTROPOLOGIJA": antropologija sa fiziološkog i pragmati

nog stanovišta; um i priroda, sloboda i determinizam.

DVIJE IDEJE HUMANOSTI I HUMANITETA: prosvetiteljstvo i romantizam.

ČOVJEK KAO ŽIVO BIĆE: od "Cogito, sum" ka "Vivo, sum"; suprotstavljanje uma i života; dva pojma života: bios i zoe.

ČOVJEK U "FILOSOFIJAMA ŽIVOTA": Artur Šopenhauer i Fridrih Niče.

FROJDOV ANTROPOLOŠKI MODEL: čovjek kao nagonsko biće; problem kulture.

ČOVJEK I ISTORIJA: rekapitulacija antropoloških teorija. Čovjekova istoričnost.

OD HOMO FABERA DO ANIMAL LABORANSA *Druga provjera znanja: kolokvijum.

KA SAVREMENOJ IDEJI ČOVJEKA

Opterećenje studenata:
Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta 

Struktura:
2 sati predavanja 2 sati vježbi

1 sati i 20 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta 
Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati 

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. 

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40

minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima, rade kolokvijume, pokazuju poštovanje i ličnu kulturu.

Konsultacije: Konsultacije su nakon predavanja.

Literatura:

Arendt, Hannah, Vita activa, Zagreb 1991.Aristotel, Politika (više izdanja). Бекенферде, Ернс-Волфганг, „Слика човека у перспективи данашњег правног поретка“, у: Кшиштоф Михалски, прир., Човек у модерним наукама, Нови Сад 1986, 81–89. Bergson, Anri, Stvarala

ka evolucija, Sremski Karlovci, Novi Sad 1991, 62–155. Buber, Martin, „Problem čoveka“, u: Dva tipa vere, Beograd 2000, 119–158. Difren, Mikel, Za čoveka, Beograd 1973, 155–303. Ебелинг, Герхард, „О дефиницији човека“, у: Човек у модерним наукама, 64–68. Elijade, Mir

a, Sveto i profano, Beograd 2004. Frojd, Sigmund, Nelagodnost u kulturi, (više izdanja). Fromm, Erich, „Filozofska antropologija i psihoanaliza“, u: Filozofija modernog doba, Filozofska antropologija, 220–237. Gelen, Arnold „Šopenhauerovi rezultati“, u: Pesimizam i izbavljenje, Vrnja

ka Banja 1988, 73–99. Григорије из Нисе, Свети, „О стварању човека“, у: Господе, ко је човек?, Београд 2003, 7–74. Hobz, Tomas, Levijatan, Niš 1991.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum do 20 bodova

II kolokvijum do 20 bodova

Prisustvo u nastavi do 10 bodova

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod

Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dušan Krcunović

Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu student se obraća asistentu.

Naziv predmeta:	Filozofija politike
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
		Obavezni	III	4	2P

Studijski programi za koje se organizuje: : Osnovni akademski studijski programiza filosofiju ( 6 semestara, 180 ECTS kredita).
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja
Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj da osposobi studente da ovladaju pojmovima filozofije politike i da kritički razumiju prosude političke fenomene.
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: 1. Objasni značenje pojma politike, zajednice i države i filosofski pristup sferi političkog djelovanja. 2. Razlikuje klasični pristup od modernog pristupa u razumijevanju fenomena političkog. 3. Koristi kategorije filosofije politike (države, vladavine, monarhije, republike, vlasti, suvereniteta, ideologije, zajednice, slobode, jednakosti, interesi i dr.) radi objašnjenja konkretnih političkih fenomena. 4. Kritički prikaže u pisanoj formi pojedine ideje i teorije iz korpusa liberalne, socijalističke i konzervativne političke filosofije. 5. Demonstrira spremnost za detekciju i razjašnjenje konkretnih savremenih fenomena iz konkretne političke prakse.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Savao Laušević,
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
		Plan i program rada
Pripremna nedelja
I	P	Predmetno polje promišljanja i istraživanja filozofije politike.
II	P	Filozofija politike kao disciplina praktičke filosofije.
III	P	Političko kao skup fenomena i osnovne kategorije filozofije politike
IV	P	Primjena kategorija prostora, vremena i energije na sferu političkog
V	P	. Polis - oikos, etika i politika, filozofija protiv politike (Platon).
VI		Hrišćansko shvatanje politike (Avgustin, T. Akvinski, Luter, Kalvin), politika i teologija.
VII	P	.I Kolokvijum
VIII	P	Moderni tokovi i razumijavanja politike. Makijaveli: autonomija političkog, instrumentalnost politike, moć, vlast, nasilje i mase u politici.
IX	P	Hobs: prirodno stanje, društveni ugovor, interesi u politici, problem suvereniteta.
X	P	Liberalne teorije u filosofiji politike (Lok, Hjum, Smit, Berk, Mil, Hajek, Poper, Rols, i drugi), problem slobode, prirodna prava čovjeka, kritika apsolutizma.
XI	P	Karl Šmit: konzervativno zasnivanje politike.
XII	P	Socijalističke ideje u filosofiji politike (Marks i drugi
XIII	P	Kritika totalitarizma (H. Arent).
XIV	P	Kolokvijum
XV		Postmoderna filosofija politike. Globalizacija i nastajanje novog pol. poretka. Kriza suvereniteta nac. država, nastajanje globalne imperije.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 2 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije			U semestru: Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Pregledi: Šeldon Volin, Politika i vizija, Filip Višnjić, Beograd, 2007.(posebno: glave 1,2,7,8,9,14.15) Ljubo Tadić, Nauka o politici, Beograd. Milorad Stupar, Filozofija politike, Institut za filozofiju, Beograd,2010.(posebno dio o Platonu, Aristotelu, Hobsu, Loku, Kantu) Šatle-Dijamel-Pizije, Enciklopedijski rečnik političke filozofije, tom I, tom II, IKZS, Novi Sad, 1993. Izvorna literatura: (obavezan izbor od tri knjige) Platon, Država, Bigz, Beograd, (Više izdanja) Aristotel, Politika, Bigz, Beograd, Makijaveli, Vladalac, Hobs, Levijatan Lok, Dvije rasprave o vladi, Mladost, Beograd, 1978. Kant, Vječni mir, Velika edicija ideja, Beograd, 1974. DŽ. S. Mil, O slobodi, Filip višnjić, Beograd, 1988. Hajek, Ustav slobode, kod nas prevedeno pod naslovom Poredak i sloboda, Global Buk, Novi Sad, 1998. K. H. Volkman Šluk, Politička filosofija, Naprijed, Zagreb H. Arent, Izvori totalitarizma, Beograd M.Fuko «Treba braniti društvo» Svetovi, N. Sad, 1998. ( predavanje na str. 290 i dalje) M. Hard, A. Negri, Imperija,Izdavački graf. atelje M , Beograd,2005.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: I kolokvijum do 20 bodova II kolokvijum do 20 bodova Prisustvo u nastavi do 10 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 bod
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Savo Laušević

Naziv predmeta:	Savremena teorija saznanja
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	3.	4.	2p+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: položen ispit iz Uvoda u teoriju saznanja
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje studenta sa osnovnim problemima i argumentativnim strategijama savremene epistemologije, te njihovu osposobljenost za samostalni kritički studij strukovne literature
Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije i poznaje glavne savremene epistemološke paradigme, njihove pristupe i suštinu, 2. Ispituje aktuelne otvorene probleme interpretacije ljudskog saznanja formulisane u svjetlu savremente teorije saznanja i solucija kakve ona nudi, 3. Analizira i vrijednuje argumentaciju različitih epistemoloških pristupa (pragmatizam, fundamentalizam, falibilizam, relativizam...) i na bazi toga preispituje formirane interpretativne solucije, 4. Objasni problematiku razvojne dinamike saznanja i ispituje njene glavne strukturalne aspekte 5. Primjeni stečene uvide i analitičke postupke pri cjelovitom i kritičkom procjenjivanju savremenih formi znanja, odn. saznajne prakse u postindustrijskim društvima.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljević, mr Darko Blagojević
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, testovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Logički pozitivizam i razvoj analitične teorije saznanja; II) Epistemologija kritičkog racionalizma – osnovi (K.R. Popper); III) Epistemologija kritičkog racionalizma – primjene (H.Albert, Bartli, Agasi...); IV) Fenomenološka epistemologija – Brentano, Majnong, Huserl... V) Klasicni i neklasični epistemološki fundamentalizam, epistemološki pluralizam i holizam; VI) Test; VII) Kritičko rasuđivanje i religijska verovanja: alternativne pozicije: pitanje realnih i transcendentalnih granica spoznaje; VIII) Rezultati sociologije znanja – Šeler, Manhajm, Merton, Edinburška škola - i njihov epistemološki značaj; IX) Epistemologija Erlangenske škole-konstruktivizam; X) Epistemički kontekstualizam i relativizam; XI) Kolokvijum; XII) Teorije racionalnosti naučnog saznanja i njegovog razvoja i rasta; XIII) Epistemološki problemi proveravanja naučnih teorija i problem empirijskih osnova naučne spoznaje; XIV) Saznajni postupak razumevanja, problem kruga razumevanja i praktički silogizam – hermeneutička epistemologija; XV) Nasleđe pragmatizma u savremenoj teoriji saznanja.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta (priprema) + 24 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo na predavanjima i vježbama, učestvovanje u raspravama, izrada testova, kolokvijumi..
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Lazovic, Živan: Priroda epistemičkog opravdanja, Beograd 1994. Poper, Karl, Pretpostavke i pobijanja, Sremski Karlovci-Novi Sad 2002. Dansi, Džonatan, Uvod u savremenu epistemologiju, Beograd 2006. Von Wright, G. H., Objašnjenje i razumevanje, Nolit, Beograd, 1975., Huserl, E.: Logička istraživanja, Zagreb 2005 (odabrana poglavlja)
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: test 20 pena, kolokvijum 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu: nema