Religija I tolerancija, Vol. VIII, Nº 13, Januar Jun, 2010
Yüklə 202,35 Kb. Pdf görüntüsü
|
Religija i tolerancija, Vol. VIII, Nº 13, Januar – Jun, 2010. 55 Četvrto, bog nije antropomorfan. Ovakva konstatacija izražena u tri poz- nata Ksenofanova fragmenta ( DK21B14, B15, B16) ima za cilj da kritikuje tada važeće Homerove i Hesiodove stavove o bogovima. Pošto je 14. fragment već naveden, sledi najpre 15. fragment (
Nego, da volovi i konji i lavovi imaju ruke i da rukama svojim slikati mogu i djelati kao i ljudi, likove bogova na svoju bi slikali sliku, konji kojima sli čne, a volovi volu podobne, i tijelu bi davali oblik po svoju prispodobu.
λλ᾿ εἰ χεῖρας ἔχον βόες <ἵπποι τ᾿> ἠὲ λέοντες
γράψαι χείρεσσι καὶ ἔργα τελεῖν ἅπερ ἄ νδρες,
ἵ πποι µέν θ᾿ ἵπποισι βόες δέ τε βουσὶν ὁµ οίας καί <κε> θεῶν ἰδέας ἔγραφον καὶ σώµατ᾿
ποίουν τοιαῦθ᾿ οἷόν περ καὐτοὶ δέµας εἶχον
καστοι>.
A potom i 16. Ksenofanov fragment (Dils 1983: 133): Etiopljani kažu da su bogovi tuponosi i crni, a Tra
čani da su očiju plavih i crvene kose.
31
Αἰθίοπές τε <θεοὺς σφετέρους> σιµοὺς µ έ λανάς τε Θρῆικές τε γλαυκοὺς καὶ πυρρούς <φασι πέλεσθαι>.
Peto, bog vidi, misli i opaža „sveobuhvatno” (DK21B24) (Dils 1983: 134): Sav posvema vidi, sav posvema misli, sav posvema čuje.
32
οὖλος ὁρᾶι, οὖλος δὲ νοεῖ, οὖλος δέ τ᾿ ἀ κούει.
Šesto, bog pokre će sve snagom svog uma (DK21B25) (Dils 1983: 134):
Bez napora sve pokre će snagom uma. 33
λλ᾿ ἀπάνευθε πόνοιο νόου φρενὶ πάντα κραδαίνει. Sedmo, bog je „moralno” savršen. „Nemoralnost” Homerovih i Hesiodo- vih bogova Ksenofan izlaže razornoj kritici u dva svoja fragmenta (DK21B11 i DK21B12). Jedanaesti fragment glasi (DK21B11) (Dils 1983: 132):
Svaki čin koji je ljudima na sram i na osudu
kao krasti, preljubnik biti, jedan drugoga varati i Homer i Heziod bogovima su dodijelili. πάντα θεοῖσ᾿ ἀνέθηκαν Ὅµηρός θ᾿
σίοδός τε, ὅ σσα παρ᾿ ἀνθρώποισιν ὀνείδεα καὶ ψόγος ἐστίν, κλέπτειν µοιχεύειν τε καὶ ἀλλήλους ἀ πατεύειν.
31 O antropomorfizaciji bogova kod Helena izveštava i Aristotel u svojoj Politici (1252b24-27). 32 Sli
čno se beleži u DK21A28, A33. 33 Jeger smatra da Aristotelova ideja nepokretnog pokreta ča ima svoje korene u ovakvim i sli
čnim Ksenofanovim zamislima. 56 Ž. Kaluđerović: Bog i pravda u fragmentima Barda iz Kolofona
56 Zatim 12. fragment ( DK21B12) (Dils 1983: 132): Tako ispri čaše zamašan broj nedoličnih djelâ bogova, Krasti, preljubnik biti i jedan drugoga varati.
ὡ ς πλεῖστ(α) ἐφθέγξαντο θεῶν ἀ θεµίστια ἔργα, κλέπτειν µοιχεύειν τε καὶ ἀλλήλους
πατεύειν.
Napadima Ksenofana na Homera i Hesioda latentni antagonizam izme đu novog filozofskog mišljenja i starog mitskog pogleda, koji je dominirao dotadašnjim postignu ćima grčkog duha, eskalira u otvoreni konflikt. Osmo, bog ima oblik kugle. Nema ni jednog originalno sa čuvanog
Ksenofanovog fragmenta koji ovo potvr đuje, ali konsultovani autoriteti, odnosno njihovi fragmenti, uglavnom su saglasni oko ove pretpostavke. 34 Na ovom mestu bi će citiran deo Hipolitovog teksta ''Pobijanje svih jeresi'' (DK21A33), koji na samom po četku piše da, po Ksenofanu, ništa ne nastaje niti nestaje, niti se išta kre će. Hipolit, dalje, kaže da je jedno sve i da je ono izvan bilo kakvih promena. Zatim nastavlja ( DK21A33) (Dils 1983: 125):
Potom kaže (Ksenofan, prim. Ž. K.) da je bog vje čan i jedan i jednak u svakom svom dijelu i ograni čen i ima oblik kugle i ima osjetila u svakom svom dijelu. 35
φησὶ δὲ καὶ τὸν θεόν εἶναι ἀίδιον καὶ ἕ να καὶ ὅµοιον πάντηι καὶ πεπερασµένον καὶ σφαιροειδῆ καὶ πᾶσι τοῖς µορίοις αἰσθητικόν.
Kona
čno, ima i indicija da je Ksenofan boga (θεός) izjednačavao sa svetom (
κόσµος). Ksenofan sam kaže da je bog „bez ikakve kretnje”, da svet nije nastao i da bogovi nisu ro đeni. Na osnovu ovoga moglo bi se na Dilsovom tragu re ći da je Ksenofanovo stanovište „ponešto uski panteizam”. 36 Evo kako to kaže Ciceron na po četku 34. fragmenta (DK21A34) (Dils 1983: 126):
Da je Jedno Sve i nije promjenljivo i to je bog, nero đen i vječan, okrugla oblika. 37
Unum esse omnia neque id esse mutable et id esse deum neque natum umquam et sempiternum, conglobata figura.
34 Zbog nepostojanja originalnih fragmenata postoje i druga čija stanovišta među savremenim komentatorima. Jeger npr. smatra da je teza da je Ksenofanov bog sferi čan rezultat kasnijeg tuma čenja njegovog 23. fragmenta koje je izvedeno pod uticajem Parmenida (Jaeger 1967: 211). Kirk i Raven tako đe tvrde da sferoidni oblik Ksenofanovog boga seže izvan sadržaja fragmenata i da je „krajnje sumnjiv” (Kirk, Raven 1957: 170). 35 Sli
čni argumenti mogu se pronaći i u beleškama Diogena Laertija (DK21A1), spisu De Melisso Xenophane Gorgia (DK21A28), u Simplikijevim komentarima Fizike (DK21A31), kod Cicerona ( DK21A34), Galena (DK21A35) i Teodoreta (DK21A36). 36 Ni oko ovog stava ne postoji saglasnost kod kasnijih istori čara filozofije. Ksenofanov panteizam osporavan je recimo od strane Černisa (Cherniss 1964: 201). 37 Sli čni stavovi mogu se pronaći i u DK21A31 i DK21A35. Yüklə 202,35 Kb. Dostları ilə paylaş:
|