Nastavni plan master studija

Naziv predmeta:	Književnost i film
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Izborni	I	6	3P

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija/master studije
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima filmske umjetnosti, stvaranje teorijskog okvira za interdisciplinarno tumačenje književnosti i filma i za kritičko sagledavanje odnosa književnosti i filma.
Ishodi učenja: Nakon što položi ispit, student će biti u mogućnosti da: Objasni osobine filma i uporedi književnu i filmsku umjetnost; Poznaje književne i filmske onvencije; Tumači žanrovske konvencije i analizira wihovu upotrebu; Tumači i vrednuje filmove; Tumači odnos između književnog teksta i njegove filmske adaptacije.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Goran Radonjić
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, test, seminarski rad, završni ispit (usmeni).
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Uvodno predavanje. Književnost i film kao umjetnosti. Sličnosti i razlike. Narativni tekst u književnosti i filmu. Filmska forma. Književne i filmske konvencije. Narušavanje konvencija u književnosti i u filmu. Književnost i film u širem kontekstu, umjetničkom i društvenom. Kulturološki pristup književnosti i filmu.Književnost i film kao kritika društva i ideologije. Nastanak i razvoj filma. Književni i filmski žanrovi. Autor u književnosti i u filmu. Domaći film. Nastanak i razvoj. Istorija u književnosti i u filmu. Književnost na filmu. Adaptacija. Postmodernizam u književnosti i u filmu.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura opterećenja: 2 sata predavanja 2 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 60 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (4 sata) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 22 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata:
Konsultacije:
Literatura: Babac, Marko (2000) Jezik montaže pokretnih slika, Beograd: Clio, Novi Sad: Akademija umetnosti. Babac Marko (ur) (2002) Leksikon filmskih i televizijskih pojmova, CDRom, Beograd: Univerzitet umetnosti. Belton, John (1994) American Cinema/ American Culture, McGraw-Hill. Bordwell, David, Thompson, Kristin (1997) Film Art: an Introduction, McGraw-Hill, Inc. Delez, Žil (1999) Pokretne slike, Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. Kolker, Robert (2002) Film, Form, and Culture, McGraw-Hill. Kuk, Dejvid (2005) Istorija filma I-III, Beograd: Clio Lim, Mira i Antonjin J. Lim (2006), Najvažnija umetnost: Istočnoevropski film u dvadesetom veku. Beograd: Clio. Omon, Žak, Mari, Mišel (2007) Analiza film(ov)a, Beograd: Clio Rafaela Moan (2006), Filmski žanrovi, Beograd: Clio. Ray, Robert B. (1985) A Certain Tendency of the Hollywood Cinema, 1930-1980, Princeton, NJ: Princeton University Press. Solomon, Stanley (1973) The Classic Cinema: Essays in Criticism, Harcourt Brace Jovanovich. Hayward, Susan (2007) Cinema Studies: the Key Concepts, Routledge. Lothe, Jakob (2005) Narrative in Fiction and Film, New York: Oxford University Press. Verstraten, Peter (2009) Film Narratology, Toronto: University of Toronto Press.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Broj poena: prisustvo i aktivnost na času: 11, test: 25, seminarski rad: 20, završni ispit: 45.
Ocjene:
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Goran Radonjić
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Ekološka etika
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	1.	6.	2TP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Filozofija
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje postdiplomaca sa savremenim stanjem diskusije i glavnim temama i koncepcijama ekološke etike.
Ishodi učenja: Nakon što položi ispit, student će biti sposoban da: 1. Razumije ekološke problematike i bude sposoban za njihovo razmatranje – posebno s obzirom na društvene konsekvence i projekat Crne Gore kao ekološke države. 2. Podizanje i stručno aktualizovanje svijesti o životnom značaju ekologije za opstanak čovječanstva.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Dragan Jakovljević; mr Nebojša Banović.
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, kolokvijumi.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	I) Uvod u disciplinu i njenu genezu; II) Antropocentrizam i fiziocentrizam holističkog pristupa (“deep ecology”); III) Postojanje intrinsične objektivne svrhovitosti prirode i njena etička relevantnost prema H. Jonasu; IV) Geoetika i etika prirode; V) Etika ophođenja sa florom, pitanje procenjivanja posledica primene novih tehnologija; VI) Kolokvijum; VII) Etika klime i biosfere; VIII) Moralna pitanja ophođenja sa energijom i energetskim resursima; IX) Održiva poljoprivreda, proizvodnja genetski modifikovane hrane; X) Imperativ zaštite prirodnog okruženja: moralni aspekti; XI) Kolokvijum; XII) Ekonomska racionalnost, imperativ privrednog rasta i ekološki obziri; XIII) Problematika očuvanja biodiverziteta; XIV) Etičke komisije, saveti, konvencije vezani za oblast ekologije; XV) Očuvanje prirode kao zadatak države i pozitivnog zakonodavstva.
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 4 sata individualnog rada studenta (za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)
Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prisustvuju predavanjima i rade kolokvijume.
Konsultacije: Konsultacije se održavaju u terminu nakon predavanja.
Literatura: Jonas, Hans: Princip odgovornost, Sarajevo 1997, Birnbacher, D. (ed.): Oekologie und Ethik, Stuttgart 2001, Hoesle, Vittorio: Philosophie der oekologischen Krise, Muenchen 1991.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Svaki od dva kolokvijuma nosi po 20 poena; Prisustvo nastavi i rad na času nosi 10 poena; Završni ispit nosi 50 poena;
Ocjene: F (0-50), E (51-60), D (61-70), C (71-80), B (81-90), A (91-100).
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Dragan Jakovljević
Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:	Teme iz filozofije XIX vijeka
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
Nema		Obavezni	II	6	3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Studijski program za filosofiju (master)
Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenta da shvate i razumijui kritički preispitaju temeljne probleme i duhovne procese filosofije 19. Vijeka
Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti osposobljen da: Poznaje temeljna filosofska stremljenja posthegelofske filosofije (lijevohegelovci, desnohegelovci, Šopenhauer, pozitivizam, Kjerkegor, Niče, Bergson, Diltaj, pragmatizam, neokantovstvo). Analizira raznorodna filosofska mišljenja i upoređuje njihov filosofski karakter. Vlada širokim spektrom filosofskih mišljenja, metoda i pojmova. Razvija kritički duh i odnos prema filosofskim i uopšte kulturnim tekovinama. Prezentuje raznolike filosofske sadržaje karakteristične za filosofiju 19. vijeka i piše seminarske radove o n jima. Upoređuje filosofska i naučna znanja 19. vijeka i primjenjuje interdisciplinarne vrednosne kriterijume. Kritički preispituje uzroke i motive savremenog načina mišljenja i djelanja.
Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Drago Perović; mr Gordfana Krcunović
Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rad na izvornim filosofskim tekstovima na različitim nivoima interpretacije, diskusije, seminarski radovi, kolokvijumi, konsultacije.
Plan i program rada:
Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja	Duhovna situacija u filosofiji poslije Hegela: starohegelovci i mladohegelovci; antihegelijanizam. Problem volje (A. Šopenhauer i F. Ni e), Iracionalizam i pesimizam (Šopenhauer) Ničeova kritika zapadnoevropske metafizike, nauke i kulture, Temeljni pojmovi Ničeove filosofije: „smrt Boga”, prevrednovanje svih vrijednosti, nihilizam, volja za moć, nadčovjek i vječnog vraćanja istog Zasnivanje filosofija egzistencije: Šeling i Kjerkegor. Kjerkegorovo egzistencijalno određnje čovjeka: strepnja, grijeh, strah, očajanje, kajanje, vjera, paradoks, “ili –ili” situacija. Kritika filosofske ideje sistema: Kjerkegor i Niče. Razumijevanje subjekta i pitanje slobode: (Šopenhauer, Kjerkegor, Niče, Bergson) Problem istine: pozitivizam i pragmatizam. Problem shvatanja života u filosofiji 19. vijeka: Šopenhauer, Niče, Bergson, Diltaj. Osnovni pojmovi Bergsonove filosofije: trajanje, stvaralačka evolucija, život, vrijeme, svijest i intuicija. Odnos prirodnih i društvenih nauka: problem metode. Istorija i istoričnost. Uticaj različitih misaonih sistema 19. vijeka na najznačajnije misaone tokove 20. Vijeka
Opterećenje studenata:
Nedeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura opterećenja: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije		U semestru: Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 34 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 34 sata (dopunski rad)
Obaveze studenata: prisustvo predavanjima i vježbama
Konsultacije: Poslije nastave.
Literatura: l. Kolakovski: Filosofija pozitivizma, Prosveta : Beograd, 1972, Predgovor i poglavlja 1, 2, 3, 6 i 7; M. Životić, Pragmatizam i savremena filosofija, Nolit : Beograd, 1966; A. Šopenhauer, Svijet kao volja i predstava, M. S. Novi Sad, 1981. F. Niče, Tako je govorio Zaratustra, više izdanja; S. Kjerkegor, Pojam strepnje, SKZ : Beograd, 1970; S. Kjerkegor, Strah i drhtanje, BIGZ : Beograd, 1975; S. Kjerkegor: Brevijar, Grafos : Beograd,1979; V. Diltaj, Izgradnja istorijskog svijeta u duhovnim naukama, BIGZ : Beograd, A. Bergson:Ogled o neposrednim činjenicama svijesti, Mladost : Beograd, 1978. Dž. S. Mil, Utilitarizam, Kultura, Beograd, 1960.
Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - kolokvijum 20 bodova - seminarski rad 20 bodova - rad na nastavi 12 bodova - prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 52 boda.
Ocjene: A (92-100), B (82-91), C (72-81), D (62-71), E (52-61), E (0-51)
Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Drago Perović
Dodatne informacije o predmetu: Za dodatnu literaturu obratiti se profesoru.

Naziv predmeta:	Filozofska hermeneutika
Šifra predmeta		Status predmeta	Semestar	Broj ECTS kredita	Fond časova
		Obavezni	II	6	3P + 2V