VODIČ ZA RODITELJE I STRUČNJAKE
81
• Naučite promatrati i prepoznavati mogućnosti i postignu-
ća
svog novog kolege. Bitno je da mu iskažete podršku za
učinjeno, odnosno, postignuto i analizirajte s njim njegove
teškoće i možebitne neuspjehe
. Na taj način će se posvjestiti
njegove mogućnosti i sposobnosti te jačati samopouzdanje,
volja i želja za učenjem i radom.
• Pokušajte uspostaviti sa svojim novim kolegom odnos koji
se zasniva na iskrenosti
: to znači uvijek motivirati i prikazi-
vati realnim i lako razumljivim ciljeve zadanih aktivnosti.
U privatnom odnosu to znači vjerovati mu i pomagati ne da
bježi od stvarnosti nego da se s njom suoči. Npr., u slučaju
recimo mladića koji kaže kolegici “zaljubio sam se u tebe,
želim te ženiti” trebalo bi se odgovoriti sljedeće “ne, nisam
zaljubljena u tebe, ali možemo biti prijatelji” i ne davati mu
lažnu nadu, ili još jedan primjer, ne trebamo bez pogovorno
prihvatiti priče o nemogućim doživljajima. Trebamo, ukrat-
ko, uspostaviti najprirodniji mogući odnos.
• Pokušajte aktivno uključiti novog kolegu
u odabiru aktivnosti,
čak i tamo gdje nije uvijek moguće, stimulirati ga da iskaže
svoje mišljenje („voliš, ne voliš?”).
Često osoba s intelektualnim teškoćama treba više vremena za
svladavanje zadanog zadatka, ali to ne znači da nije u mogućnosti
potrebno napraviti i odraditi. Tijekom rada nikada nemojte raditi
umjesto novog kolege njegova zaduženja i obveze nego mu pomozite da
što samostalnije obavi svoj posao
, poštujući, koliko god je moguće
njegov radni ritam i brzinu.
82
Down sindrom
Molimo vas da svog novog kolegu poštujete kao odraslu osobu
te izbje-
gavate prezaštitnički odnos ili čak djetinjasta ponašanja kao npr.,
držati ga za ruku ili koristiti rječnik i govor koji nije primjeren
njegovoj dobi.
Imajmo uvijek na umu da je on djelatnik vaše kompanije, iako ima
drugačije radno vrijeme ili drugačije obveze za isto ili slično rad-
no mjesto. Važno je da mu se omogući da on svoje mogućnosti i
sposobnosti pokaže kroz realne i svakodnevne poslove. On nije u
kompaniji da mu samo prođe vrijeme nego i on mora imati svoje
obveze i zadatke.
Važno je da imate na umu da je on vaš kolega, a vi niste njegov
„tutor“ ili prijatelj. To će mu pomoći da se osjeća kao dio radne
sredine, da osnaži svoje samopouzdanje, da pojača svoju motiva-
ciju, da ne miješa odnose prema vama i drugima u kompaniji te da
prepoznaje, shvaća i poštuje uloge drugih.
Nadamo se da će vam ovi savjeti biti od pomoći.
Želimo vam puno uspjeha, radosti i ponosa u radu.
VODIČ ZA RODITELJE I STRUČNJAKE
83
HRVATSKA ZAJEDNICA ZA
DOWN SINDROM
Osnivanje zajednice udruga potaknuto je na 1. simpoziju o Down
sindromu održanom u Splitu 2004. kako bi se bolje koordinirale
aktivnosti udruga te poticala društvena zajednica da se djeci/mla-
dima/odraslima s Down sindromom i njihovim roditeljima pomo-
gne kroz bolje zdravstvene, socijalne, obrazovne mogućnosti u RH.
Hrvatska zajednica za Down sindrom (HZDS) osnovana je 2005.
godine od strane četiri udruge Udruga za sindrom Down-Zagreb,
Udruga 21 za sindrom Down-Split, Udruga za sindrom Down Me-
đimurske županije, Udruga za sindrom Down–Rijeka 21 kojima su
se u međuvremenu pridružile udruge: Udruga za Down sindrom
Karlovačke županije, Udruga za Down sindrom Zadarske županije,
Udruga za Down sindrom Osječko-baranjske županije, Udruga za
Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije. Hrvatska za-
jednica za Down sindrom je članica European Down Syndrome
Association (
EDSA, www.down-syndrome.eu
) od 2009. godine.
Udruge za Down sindrom su nastale poradi potrebe rodi-
telja male djece da što prije i što bolje pomognu svojoj djeci.
Svih osam udruga kroz projekte osiguravaju stručni rad (re-
habilitatora, logopeda, fizioterapeuta, psihologa) od najrani-
je dobi, što kroz sustav nije moguće niti trenutno zadovolja-
vajuće. Programi rane intervencije se potiču kroz sve udruge.
Do sada su ti programi prepoznati i financirani ili od lokalne vlasti
ili od ministarstava, no cilj je da se svi ti programi nude svoj djeci u
Republici Hrvatskoj u njihovoj blizini i njihovom okruženju
. Vjerujemo
da će dobri primjeri rada u udrugama dovesti da se isti uvedu i u
sustav što će sigurno pridonijeti kontinuitetu i još boljoj kvaliteti.
Kroz te tretmane dosta se radi na uključivanju roditelja u rad sa
svojim djetetom kako bi i u svakodnevnom životu mogli provoditi
zacrtane ciljeve rada. U Republici Hrvatskoj, po podacima Hrvat-
skog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na dan 24.10.2011. živi oko
1526 osoba s Down sindromom (Prilog 2), a godišnje se rodi od 40
do 50 djece.
Aktivnosti HZDS i njenih članica:
- senziblizacija javnosti o osobama s Down sindromom kroz medije,
predavanja, izložbe, tiskane materijale;
- uključivanje djece s Down sindromom u redovne vrtiće – djeca s
Down sindromom su izuzetno pogodna za integraciju jer svojom
84
Down sindrom
toplinom, velikim srcem i smješkom unose radost, a uvjeti i okoli-
na pridonose njihovoj uspješnijoj socijalizaciji;
- uključivanje djece s Down sindromom u redovne škole – djeca s
Down sindromom mogu biti poučena i uspješna, a u poticajnoj
sredini njihovi akademski uspjesi su svakako veći; njihovo uklju-
čivanje će uključivati dodatnu izobrazbu učitelja te osiguravanje
stručnog tima u školama (rehabilitator/logoped, psiholog, pomoć-
nik u nastavi, mobilni tim) te pomoćnika u nastavi;
- poticanje govora uz pomoć simbola – djeca s Down sindromom
imaju najveće probleme s govorom i spoznajom no uz pomoć sim-
bola (PCS -
Picture Communication Symbols
) može se pomoći u
širenju rječnika, poticanju boljeg govora, razumjevanjima ap-
straktnih pojmova – trenutna verzija PCS-a* (
Mayer-Johnson Co,
www.mayer-johnson.com
) sadrži preko 13000 simbola koji su pre-
vedeni i na hrvatski jezik te omogućava brzu pripremu za rad;
s ovim materijalima mogu raditi i roditelji kod kuće sa svojim
djetetom, dok stručnjaci isti mogu koristiti ne samo za stručne i
predškolske tretmane nego i u školi;
- obuka stručnjaka o metodama i načinima rada koji još nisu zastu-
pljeni u RH - stručnjaci koji rade i izuzetno pomažu djeci i roditelji-
ma pri udrugama kroz ranu intervenciju i kroz podršku za vrijeme
školovanja te učiteljima i pomoćnicima u nastavi treba kontinuira-
no usavršavanje te im se nastoji na zajedničku dobrobit osigurati
potrebna izobrazba i znanja;
- rješavanje pitanja iz područja socijale – jedan dio djece s Down sin-
dromom u RH nema invalidninu koja bi njima i njihovim roditelji-
ma pomogla pri boljoj rehabilitaciji jer trenutno sustav, a ni udruge
ne pokrivaju potrebe rane intervencije u opsegu koji je potreban;
Dostları ilə paylaş: |