Metrologia


OSNOVE KLASIČNE TEORIJSKE FIZIKE



Yüklə 1,16 Mb.
səhifə16/18
tarix29.07.2018
ölçüsü1,16 Mb.
#59489
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   18

OSNOVE KLASIČNE TEORIJSKE FIZIKE


Semestri: V 3+3+0

VI 3+3+0

1. Osnovne koncepcije klasične mehanike.

Opisivanje materijalnosti fizičkih tela (masa i njene fundamentalne osobine, pojam čestice i kontinuuma mase). Opisivanje položaja i pomeranja čestice (sistemi reference, vektori položaja), brzine, ubrzanja. Dinamički elementi (impuls, moment impulsa, kinetička energija, dinamička sila i sila inercije) za česticu i sistem čestica. Centar masa čestica. Reprezentacioni prostori za česticu i sistem čestica. Osobine prostora i vremena. Koriolisova teorema, slaganje brzina i ubrzanja. Inercijalni sistemi reference i Galilejeve transformacije. Opisivanje interakcija, sile interakcije i njihova fundamentalna svojstva, zakon sile, klasifikacija sila interakcije, pojam njutnovskih interakcija.. Osnovni dinamički zakon u inercijalnim sistemima reference i njegove posledice (Galilejeva relativnost, kretanje po inerciji, diferencijalne jednačine kretanja, Lagranževe jednačine prve vrste u Dekartovim i generalisanim koordinatama, klasična kauzalnost, integrali kretanja, broj nezavisnih integrala kretanja). Opšte teoreme mehanike i veliki zakoni konzervacije u inercijalnim sistemima reference. Osnovni dinamički zakon u neinercijalnim sistemima reference.


2. Posebna pitanja Njutnove dinamike sistema čestica.

Kretanje tela sa promenljivom masom (jednačina Meščerskog, problem Ciolkovskog). Matematičko klatno: tipovi kretanja i konačne jednačine kretanja. Linearni harmonijski oscilator: slobodne oscilacije sa prigušenjem i bez njega, prinudno oscilovanje, rezonanca i njene karakteristike, Problem dva tela i elastični sudari. Kretanje krutog tela (Ojlerovi uglovi, impuls i moment impulsa, tenzor inercije, kinetička energija, difrerencijalne jednačine kretanja, kretanje oko fiksne tačke i fiksne ose),


3. Njutnova mehanika neprekidne sredine.

Uslovi primenljivosti modela kontinuuma na realne fizičke sisteme sa velikim brojem mikročestica. Elastično telo i Lameova jednačina teorije elastičnosti. Idealni fluid, Ojlerova, Gromeka-Lembova i Helmholcova jednačina. Stacionarno proticanje i Bernulijev integral. Viskozni fluidi: Njutnovski fluidi i Navije-Stoksova jednačina. Poazejevo i Kuetovo proticanje. Statika fluida: hidrostatički pritisak i Laplasova barometarska formula, Arhimedov zakon.


4. Elementi analitičke mehanike.

D’Alamber-Lagranževa jednačina za idealne sisteme čestica. Nezavisne generalisane koordinate (NGK), konfiguracija sistema i kinematičko stanje u NGK, Lagranževe promenljive, kinetička energija sistema i elementarni rad u NGK. Formiranje Lagranževih jednačina II vrste. Lagranževa funkcija. Svojstva Lagranževih jednačina (tip jednačina, oblik opšteg rešenja, jednoznačnost partikularnog rešenja za bilo kakve početne uslove, integrali kretanja u NGK, "kovarijantnost"). Generalisani impulsi. Generalisana energija. Veliki zakoni konzervacije i njihova veza sa osobinama prostora i vremena u inercijalnim sistemima eference.

Hamiltonove promenljive i fazni prostor. Hamiltonove jednačine (opšti slučaj nekonzervativnih sistema) i njihovo dobijanje iz Lagranževih jednačina. Hamiltonova funkcija i njen smisao, dobijanje Hamiltonovih jednačina njenim diferenciranjem. Osobine Hamiltonovih jednačina (jednoznačnost rešenja, integrali kretanja, ponašanje pri inverziji vremena). Poređenje Lagranževog i Hamiltonovog formalizma.

Poasonove zagrade: definicije i osnovne matematičke osobine. Fundamentalne Poasonove zagrade. Formulisanje kanonskih jednačina pomoću Poasonovih zagrada. Uslovi za integrale kretanja. Poasonova teorema


5. Centralno kretanje.

Opšte karakteristike i Lagranževe jednačine za centralno kretanje pri proizvoljnom zakonu centralne sile. Postupci integracije Lagranževih jednačina kod izotropne i

stacionarne centralne sile. Bineova formula.

Centralno kretanje u polju konzervativne centralne sile. Diferencijalne jednačine kretanja i trajektorije. Kvalitativna analiza osobina kretanja na osnovu efektivnog potencijala. Finitna i transfinitna kretanja. Keplerova kretanja i njihove osobenosti. Objašnjenje Keplerovih zakona.


6. Male oscilacije.

Stacionarna stanja kretanja i stacionarne konfiguracije. Diferencijalne jednačine malih oscilacija (metod malih perturbacija). Normalne frekvence i normalne koordinate. Ležen-Dirišleova teorema.


7. Klasicni zakoni elektrodinamike.

Osnovni pojmovi makroskopske elektrodinamike (naelektrisanje, kontinuum naelektrisanja, elektricna struja, jednacina kontinuiteta, elektromagnetno i magnetno polje, mikroskopske i makroskopske velicine u elektrodinamici). Klasicni zakoni elektrostatickog polja (Coulomb-ov zakon elektrostaticke sile, vektor elektricnog polja, potencijal polja, Poisson-ova jednacina, Gauss-ova teorema). Klasicni zakoni magnetnog polja (Biot-Savart-ov zakon za zapreminske i linijske struje, sila uzajamnog dejstva izmedju strujnih provodnika, Ampere-ova teorema, vektorski potencijal).

Sistem Maxwell-ovih jednacina za elektromagnetno polje u vakuumu i osnovne osobine Maxwell-ovih jednacina za elektromagnetno polje u vakuumu (broj jednacina i broj nepoznatih, kauzalnost, linearnost, ponasanje pri prostornoj i vremenskoj inverziji).
8. Osnovi elektrodinamike vakuuma.

Potencijali elektromagnetnog polja (uvodjenje vektorskog i skalarnog potencijala, fizicki smisao potencijala, kalibracione transformacije i kalibraciona invarijantnost). Jednacine elektromagnetnih potencijala i kalibracioni uslovi (opsta jednacina skalarnog i vektorskog potencijala, Lorentz-ov kalibracioni uslov, D'Alembert-ova jednacina, Coulomb-ov kalibracioni uslov). Energija elektromagnetnog polja u vakuumu (Joule-ovi gubici, ukupna energija polja, gustina energije elektricnog i magnetnog polja, Poynting-ova teorema, energija uzajamnog dejstva elektromagnetnih polja). Jednoznacnost resenja Maxwell-ovih jednacina. Impuls elektromagnetnog polja u vakuumu i Maxwell-ov tenzor napona (osnovna jednacina kretanja naelektrisanja u elektromagnetnom polju, zakon odrzanja ukupnog impulsa, veza sa Poynting-ovim vektorom, veza izmedju energije polja i tenzora napona, ponderomotorne sile, eksplicitni oblik Maxwell-ovog tenzora napona, odnos ponderomotornih, naponskih sila i impulsa elektromagnetnog polja).


9. Specijalni problemi elektrodinamike supstancijalnih sredina.

Srednja gustina vezanih naelektrisanja i srednja gustina struje vezanih naelektrisanja. Potpun sistem Maxwell-ovih jednacina za supstancijalne sredine (Maxwell-ove jednacine za pravo mikroskopsko i za makroskopsko polje, uvodjenje elektricne i magnetne indukcije, elektricna i magnetna susceptibilnost, zatvaranje sistema Maxwell-ovih jednacina, opsta svojstva). Ponasanje elektromagnetnog polja na granici dveju sredina.

Elektrostaticko polje u anizotropnim dielektricima.

Sistem naelektrisanih provodnika u vakuumu (elektricno polje unutar i blizu povrsine provodnika, energija elektrostatickog polja sistema naelektrisanih provodnika, uloga povrsi diskontinuiteta, koeficijenti kapaciteta). Sistem stacionarnih kvazilinijskih struja u vakuumu (vektorski potencijal, magnetno polje i energija sistema stacionarnih struja, koeficijenti uzajamne indukcije i samoindukcije).

Kvazistacionarna aproksimacija u elektrodinamici (osnovne pretpostavke i uslovi primenljivosti, Maxwell-ove jednacine, elektromagnetni potencijali, kvazistacionarno elektromagnetno polje u linijskim provodnicima, Ohm-ov zakon za deo strujnog kola i za zatvoreno kolo, slucaj sistema linijskih kontura, oscilatorno kolo). Kvazistacionarno magnetno polje u masivnim provodnicima (prelazak na Fourier-ove transforme, difuziona jednacina, jednodimenzioni slucaj, skin-efekt).

Larmor-ova precesija i dijamagnetizam (lagranzijan sistema cestica u magnetnom polju, Larmor-ova ugaona brzina, indukovani magnetni moment, dijamagnetska susceptibilnost). Paramagnetizam (verovatnoca orijentacije magnetnih dipola, Langevin-ova funkcija, paramagnetska susceptibilnost). Feromagnetizam (osobine feromagnetika, Weiss-ova teorija domena, Curie-jeva temperatura).


10. Elektromagnetni talasi.

Elektromagnetni talasi u homogenim, izotropnim sredinama (talasna jednacina, fazna brzina talasa, talasna jednacina u kovarijantnoj formulaciji, ravni elektromagnetni talasi - opste resenje talasne jednacine, transverzalnost elektromagnetnih talasa, fluks i gustina energije ravnih elektromagnetnih talasa). Ravni monohromatski elektromagnetni talasi (parcijalna resenja talasne jednacine sa harmonijskom prostorno-vremenskom promenom, veza izmedju amplituda elektricnog i magnetnog polja, Poynting-ov vektor, transformacija frekevencije i talasnog vektora, transverzalni Doppler-ov pomak).

Prostiranje elektromagnetnih talasa u provodnicima (talasna jednacina, kompleksan talasni vektor i kompleksna dielektricna konstanta).

Odbijanje i prelamanje elektromagnetnih talasa na granici dveju sredina (granicni uslovi elektrodinamike izrazeni preko elektricnih polja, paralelna i normalna polarizacija, Fresnel-ove formule). Brewster-ov zakon i totalna unutrasnja refleksija.



Oblici nastave: predavanja, računske vežbe, kolokvijumi, seminarski radovi.
Način polaganja ispita: Pismeno i usmeno. Pismeni deo ispita je eliminatoran.


Literatura:

1. B. Milić: "Kurs klasične teorijske fizike I deo: NJUTNOVA MEHANIKA", II izdanje, Studentski trg, Beograd 1997.

2. M. Knežević: "Osnovi klasične teorijske fizike I deo- OSNOVI KLASIČNE MEHANIKE",Univerzitet u Beogradu, Beograd 1997.

3. B.S. Milic: "Meksvelova elektrodinamika", Univerzitet u Beogradu, 1996.

4. Dj. Musicki: "Uvod u teorijsku fiziku" II,
FIZIKA MATERIJALA
Semestri: V 2+0+2

VI 2+0+2
1. Opšte osobine materijala.

Klase materijala, stanja materije, osnove osobina materijala. Neki faktori za selekciju materijala. Opšti faktori, čvrstoća, plastičnost, mogućnost oblikovanja, stabilnost, upotrebljivost, mogućnost proizvodnje, koroziona otpornost, osobine, selekcija, cena.
2. Atomska, elektronska, zonska struktura i povezivanje atoma i kristala. Medjuatomske i medjumolekularne sile. STRUKTURA MATERIJALA. Kristalne strukture, tipične kristalne strukture. Tečnokristalne termotropne i liotropne strukture. Kompleksne strukture, polimorfizam, oksid i soli silicijuma, feldspati i zeoliti, lančane i slojne strukture, umetanje u slojna jedinjenja. Amorfne i delimično kristalne strukture, stakla, priroda organskih polimera, struktura polimernih lanaca, amorfni polimeri, kristalnost i polimeri.
3. Fazne transformacije i fazna ravnoteža.

Stabilnost faza i ravnoteža. Fazne transaformacije, tečno-čvrsti prelaz, temperatura prelaza stakla i oblici stakla. Čvrsti rastvor, medjumetalna jedinjenja. Dijagrami faznih ravnoteža, fazno pravilo i ravnoteža, krive hladjenja, ravnotežni dijagram čvrstog rastvora. Neravnotežno hladjenje, eutektički sistemi, ravnotežni dijagrami sa vezom izmedju jedinjenja, slojni tip ravnotežnih dijagrama. Binarni sistemi, multikomponentni sistemi. Faze u multikomponentnim sistemima, fazni dijagrami. Trostruka legura i sistemi sa više od tri komponenti.


4. Brzinski procesi.

Metastabilnost, Arheniusova jednačina, transformacije, difuzija. Brzinski procesi i

kristalizacija, kinetike faznih transformacija. Difuzija, mehanizam difuzije u čvrstom, stabilbo stanje difuzije, nestabilno stanje difuzije. Kirkendelov efekt, temperaturski efekt u difuziji. Kristalizacija, obrazovanje jezgara, brzine obrazovanja jezgara. Rast kristala, Obični kristali, Zonska rafinacija.
5. Defekti, nesavršenosti.

Plastična deformacija, prelom materjala. Radiacijski efekti u metalima.

Dislokacije, interakcija dislokacija, dislokacije u polimernim kristalima. Zrnaste granice ili planarne nesavršenosti, struktura granice zrna, osobine (ili ponašanje) granice zrna.
6. Površine i dodirni fenomeni.

Površinska energija, površinska struktura. Tečno-tečne interakcije, tečno-čvrsta interakcija. Čestične materije, odnos veličine čestica i specifične površine oblasti. Pakovanje čestica. Sinterovanje i sabijanje praška. Disperzioni sistemi, koloidi, geli i paste, emulzije, pene. Trenje, podmazivanje i pohabanost. Trenje (frikcija), efekat povrs·Ü_Èinskih filmova mehanizam podmazivanja, oštećenja.


7. Metali.

Očvršćavanje, procesi obrazovanja. Liveni i kovani metali i legure, specijalne metode, metalurgija praha. Metali gvoždja, ravnotežni dijagram gvoždje-ugljenik, vremensko temperaturne transformacije, transformacija kontinualnog hladjenja. Toplotna procedura ugljenikovih čelika, liveno gvoždje, efekti legirajućih elemenata. Čvrstoća i toplotno otporni čelici. Gvoždje, čelik i legure gvoždja, ravnotežni diagram gvoždje ugljenik, toplotni postupak ugljenikovog čelika, očvršćavanje ugljenikovog čelika, legura čelika. Negvozdeni metali. Aluminijum i njegove legure. Bakar i njegove legure. Magnezijum i njegove legure. Nikl i njegove legure. Cink i njegove legure. Brzo očvršćavanje. Neravnotežni odnosi u legurama, toplotni tretman, ciklus kaljenja, neravnotežno hladjenje, reakcije čvrstog stanja. Neravnotežni odnosi u čeliku. Gvoždje-ugljenik legure, perlitne transformacije, feritna i cementitna tvorevina, martenzitna transformacija, vremensko-temperaturnae transformacija, zrnasti postupci, očvršćavanje, legure čelika.


8. Strukturni purpuri.

Keramike, polimeri, kompoziti. Plastike, kompoziti i keramike. Polimeri (uopšteno), polimerske tvorevine, polimerne strukture i kristalnost, polimeri i plastike, termoplastičnost plastike, gume, kompoziti, razna pojačanja kompozita, keramike.


9. Keramike i srodni materjali.

Proizvodi od gline. Plastičnost od gline (ilovače), sušenje, poroznost i permeabilnost. Teško topljivi materjali. Odnos izmedju teške topljivosti i keramičkog spoja, visoki stepen teško topljivih materjala. Neorganski cementi, sastav portland cementa, startovanje i očvršćavanje portland cementa, aluminozni cementi. Stakla, tipovi stakala, proizvodnja stakla, staklo-cementi.


10. Polimeri.

Sastav polimera, dodatna polimerizacija, kondenzacijska polimerizacija. Konfiguracija

polimernog člana, molekularno težinska raspodela. Linearni polimeri, stepen kristalnosti, efekat polarnih grupa, prelazne temperature. Unakrsno povezivanje u polimerima, unakrsno povezivanje preko funkcionalnih grupa, unakrsno povezivanje preko dodatne polimerizacije, elastomeri, unakrsno povezivanje sa slobodnim radikalima, unakrsno povezivanje preko sekundarnih valencija. Opšte osobine, hemijska otpornost, visoko temperaturna otpornost i toplotna stabilnost. Polimerni procesi, smeše, operacije formiranja, molekularna orijentacija i morfologija, kaljenje.
11. Kompozitni materjali.

Procesi sastavljanja, metode zavarivanja, faktori uticaja na kvalitet varenja, lemljenje, zavarivanje plastike. Beton, dizajn betonskih mešanica, karakteristike betona. Pojačan beton. Prenapregnut beton. Savremeni kompozitni materjali, disperziono pojačanje kompozita (složenih tela), čestično pojačani sistemi. Fiberni pojačani kompoziti, odvojeni fiberi. Faktori u kompozitnim pripremama, karakteristike fibera.


12. Mehaničke osobine.

Struktura. Napon, deformacija. Hukov zakon, Puasonov odnos. Temperaturski napon. Mehaničke osobine materjala. Komparativna čvrstoća materjala. Test rastezanja. Elastičnost, generalizovan Hukov zakon. Elastična deformacija, modeli elastičnosti, deviacije (odstupanja) od idealnog plastičnog ponašanja. Plastičnost, plastična deformacija običnog kristala, dislokacije i plastična deformacija. Energije dislokacija, dislokacije i čvrstoća. Očvršćavanje. Napon-deformacija krive. Viskoznost, viskoznost suspenzija, ne-Njutovski materjali, viskoelastični materjali, puzanje. Struktura i osobine termoplastike. Struktura i osobine guma. Čvrstoća i prelom, žilavost i gibkost, tvrdoća, mehanizam preloma. Naponska zasićenja, kruto-rastegljiv prelaz, zamor, iznošenje karakteristika materjala, radni naponi. Testovi, mehanički testovi, nedestruktivno testiranje, vizuelni pregled, pregled prodiranja tečnosti, pregled magnetnih čestica, ultrasonični pregled, radiografski pregled.


13.Elektronske osobine.

Električne osobine materjala. Teorija provodnosti, provodnici i izolatori. Plazma. Superprovodnici. Poluprovodnici, organski pp, amorfni pp, složeni pp. Bezprimesni i primesni poluprovvodnici, pn prelazi/ diode, poluprovodnočke naprave, tranzistori, mikroelektronika.


14. Dielektrične osobine.

Dielektrična polarizacija, mehanizam polarizacije, polarizibilnost u kondenzovanom stanju. Elektrostrikcija, piezoelektričnost, piroelektričnost, feroelektričnost, izolacijski materjali.


15. Interakcije zračenja.

Karakteristika elektromagnetog zračenja. Optičke osobine. Materjali i fotoprovodnost, luminiscencija, fotoemisija, stimulisana emisija - maseri i laseri, razaranje zračenjem i odgovarajuče naprave.


16. Magnetne osobine.

Osnovni pojmovi, krivulja magnetizacije i histerezisa. teorija magnetizma, teorija domena. Magnetni materjali, dobijanje magneta, vrste magneta, specijalni magneti.


17. Toplotne osobine.

Oblik oksidnih filmova na metalima, mehanizam rasta filma, zakoni rasta. Toplotni kapacitet materjala. Toplotno širenje. Toplotna provodnost. Toplotno zračenje. Toplotna zaštita. Toplotni napon. Toplotna udarna otpornost, sprečavanje ili minimizacija toplotnog udara.


18. Korozija.

Elektrohemija i elektrohemijska ćelija. Elektrodni potencijali, elektrohemijski i elektromotorni nizovi, poreklo potencijalnih razlika. Osnovni mehanizmi korozije, osnovni oblici korozije, galvanska korozija, polarizacijski fenomeni, pasivnost. Mikrobiološka korozija. Napon korozije. Erozija-korozija. Efekti okoline, korozija metala, oksidacija metala. Kvarenje keramike, kvarenje polimera, visoko temperaturska ponašanja, efekti nuklearne radiacije. Koroziona kontrola i prevencija, zaštita sa dizajnom, inhibitori, porast korozione otpornosti metala i legura. Katodna zaštita, anodna zaštita, zaštitni materjali.


19. Proizvodnja materjala.

Procesi livenja, mehanički procesi, praškasti proces, procesi zavarivanja, proizvodnja polimera.Razvoj materijala. Korišćenje uslova, osobine kategorija. Zahtev znanja za nove materjale. Razvoj procedura.


20. Analize grešaka.

Elementi analize grešaka. Znanje, stepen razvoja, napredak i greške.



Način polaganja ispita: Usmeno.

Literatura:

1. W. D. Callister, Materials Science and Engineering, John Wiley&Sons, NY, 2000.



OSNOVE ARHITEKTURE I KULTURE STANOVANJA
Semestri: V 2+0+2

VI 2+0+2
Cilj i zadaci koji treba da se ostvare u predmetu: Cilj ovog predmeta sastoji se u uvođenju studenata u osnovnu grafičko-oblikovnu problematiku jednodimenzionalnih, dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih struktura, stambenih, javnih-društvenih i industrijskih objekata u urbarhitektonskom prostoru. Osim toga, zadatak je da analitički uvede studenta u kulturološku relaciju: artefaktna fizička struktura-prirodna struktura, odnosno da objasni poziciju korisnika u enterijernom i eksterijernom prostoru u segmentu: stanovanje-rad-životna sredina-rekreacija.


Odnos prema drugim predmetima ( kroz discipline, odnosno elemente koje student treba prethodno da savlada ): Uslov za ostvarenje cilja na predmetu je solidno poznavanje stručne materije iz oblasti: Tehničko crtanje, Fizika materijala, Osnove tehnoloških procesa i Psihologija.

V semestar : OPŠTE TEZE O ARHITEKTONSKOM i URBANOM PROSTORU
1. Uvod.

Arhitektura i urbanizam u prošlosti - osnovne definicije. Arhitektonski i urbani prostor kao graditeljska, istorijska, sociološka i psiho-kulturološka vrednost. Arhitektonski elementi. Red u arhitektonskim gabaritima i urbanim matricama.


2. Osnovni elementi.

Tačkasto oformljeni i linearni elementi u arhitekturi. Od linije ka površini. Površinski i prostorni elementi u arhitekturi. Fizionomija prostora.


3. Proporcija i razmera.

Teorije o proporciji - istorijski pregled. Konstrukcija zlatnog preseka. Modularna koordinacija, pojmovi i primena. Razmere u projektima.


4. Forma u urbarhitekturi.

Vizuelna obeležja. Krug. Trougao. Kvadrat. Platonova tela: lopta, cilindar, piramida, kocka. Oblikovanje centralnih horizontalnih i vertikalnih površina.


5. Forma i prostor.

Prostorno obrazovanje fizičke strukture: stub, zid, greda, temelj, ploča, krov. Obrazovanje prostora horizontalnim i vertikalnim elementima. Osnovne površine. Rasteri. Forme u rasterima.


6. Definisanje gabarita.

Dimenzionalna i funkcionalna analiza. Četiri ili više zidova - zatvaranje teritorije. Kuća. Otvori kao elementi u povezivanju prostora.


7. Organizacija.

Tipične jedinice. Forma i prostor. Funkcionalno usklađivanje. Međusobno zasečeni prostori. Susedni prostori. Zalančani prostori. Organizacija prostornih celina: centralizovana, linearna, radijalna i grupisana. Prostorne celine organizovane izvan rastera.


8. Kretanje.

Uticaj okoline na tokove korisnika u spoljašnjem prostoru. Elementi vođenja komunikacija. Nagibi, rampe, stepeništa, liftovi, eskalatori, pokretne trake, telelift sistemi.


9. Principi.

Poredak formi. Sistematizacija uređenja.


10. Biološki uslovi.

Makro i mikroklimatske karakteristike prostora.


11. Interpolacije i ekstrapolacije fizičkig struktura.

Kultura uređenja i korišćenja urbarhitektonskog prostora. Asocijacije i primeri iz prakse.



VI semestar: UVOD U URBARHITEKTONSKU ANALIZU
12. Pristup, površina i tipične organizacije.

Projektovanje kao faza u stvaranju urbanog i arhitektonskog prostora. Čovek u prostoru. Položaj korisnika u mirovanju : kod sedenja, stajanja i ležanja - potrebne mere Opšti pojmovi za funkcionalno organizovanje prostora. Tipologija. Fleksibilnost. Analiza radnog mesta. Tipična jedinicadimenzije upotrebnih predmeta: nameštaja i opreme. Jednoprostorne i višeprostorne organizacije gabarita. Sredotežna površina u sklopu.


13. Sklop.

Ulazna, komunikativna, radna i pomoćna: higijensko-tehnička zona.


14. Ulazna zona.

Komunikativna šema. Funkcija vetrobranskog prostora. Hol ili vestibil.


15. Komunikativna zona.

Proračun b roja ljudi u protoku i potrebno vreme. Mesto i odnos prema sklopu, eksterijeru i enterijeru.


16. Radna zona.

Karakter radnog procesa. Razvoj zone. Pojam tipične jedinice. Vezivanje tipičnih jedinica prema nameni. Prostorna transformacija.


17. Pomoćna - higijensko-tehnička zona.

Higijensko - sanitarni čvorovi i usvojeni standardi. Mesto, tip i veličina sanitarnih prostorija. Sanitarni blokovi.


18. Odnos među zonama, f unkcionalnim grupama.

Sinteza funkcionalnih grupa. Uloga sredotežne površine u odnosu na sklop karakterističnog gabarita. Organska povezanost - sklop heterogenih elemenata funkcionalnih celina kod objekata u arhitekturi. Vizuelna metabolika objekata u prostoru.


19. Arhitektonska fizika.

Svetlost u urbarhitekturi: vizuelni i svetlosni komfor.


20. Arhitektonska fizika.

Akustika u urbarhitekturi: buka i vibracije.


21. Arhitektonska fizika.

Termička zaštita u urbarhitekturi: heliotermičkiinsolacioni komfor.


22. Arhitektonska fizika.

Uticaj magnetnih polja i različitih vrsta zračenja kod zgrada nastalih ispod i iznad nivelete terena. Dispozicija i vođenje infrastrukturnih vodova.

Vežbanja i drugi oblici nastavnih aktivnosti. Broj studenata u grupi za vežbanje. Za predmet OSNOVE ARHITEKTURE I KULTURE STANOVANJA predviđena su vežbanja. Ista uključuju izradu elaborata na časovima vežbanja, od 20 grafičkih priloga, 10 u svakom semestru, na hameru veličine 50.00 / 29.70 cm. Radovi su u olovci i tušu, dok su tri priloga vezana tematski za osnovni proračun osvetljenja, akustike i termičke zaštite objekta. Isti se overavaju potpisom asistenta. Veličina grupe za vežbanje je 20 studenata.
Način polaganja ispita: Ispit se polaže usmeno nakon pozitivno ocenjenog elaborata.

Orijentacioni pregled tematskih jedinica za vežbanja:

1. ČOVEK, MERE I POTREBAN PROSTOR

2. RELACIJA: ČOVEK - STUB, ZID, GREDA; PROPORCIJE i OTVORI u ZIDU

3. BOJA i TEKSTURA MATERIJALA U URBARHITEKTURI

4. MODULARNE MREŽE ( osnovni, projektantski i konstruktivni modul, tipične jedinice )

5. PROZORI, VRATA, PREGRADE, KUPOLE, LANTERNE i sl.; ZIDARSKE MODULARNE I PROIZVODNE MERE, KOTIRANJE U PROJEKTIMA

6. MIROVANJE ( sedenje ) i KRETANJE ( horizontalne, vertikalne i kose komunikacije )

7. KOMUNIKACIJE: STEPENIŠTA, LIFTOVI, POKRETNE TRAKE, ESKALATORI, TELELIFT SISTEM, KONVEJER TRAKE .

8. MOGUĆNOSTI KONSTRUKTIVNIH SISTEMA, MATERIJALI i RASPONI U ARHITEKTURI

9. TIPOLOGIJA STAMBENIH ZGRADA

10. TIPOLOGIJA DRUŠTVENIH ZGRADA

11. TIPOLOGIJA INDUSTRIJSKIH ZGRADA

12. KUHINJA I OBEDOVANJE

13. HIGIJENSKO-SANITARNI ČVOROVI i GARDEROBE KOD ZGRADA

14. DNEVNI BORAVAK U PROSTORU ( nameštaj i oprema )

15. NOĆNI BORAVAK U PROSTORU ( stan, hotel, motel, stud. dom, stacionar i sl.)

16. STAN ZA DVA, TRI, ČETRI I PET KORISNIKA; SINTEZA; OSNOVA SPRATA

17. INDIVIDUALNI RAD STUDENTA: OSNOVA STANA NA MODULARNOJ MREŽI (postojeće stanje), remodelovanje prostorne stambene jedinice u razmeri 1:50 sa izradom makete

18. PRORAČUN OSVETLJENJA

19. PRORAČUN AKUSTIKE

20. PRORAČUN TERMIČKE ZAŠTITE


Literatura:

1. Milenković Branislav, Bjelikov Vladimir, Damjanović Vojislav, Milenković Jelisaveta, ELEMENTI PROJEKTOVANJA SA OSNOVAMA URBANIZMA; Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1982.

2. TEHNIČAR 1-6, deveto izdanje, Knjga 1 - Tehničko crtanje s. 386-407; IRO Građevinska knjiga”, Beograd, 1986.

3. Rakočević P. Milan, DNEVNI OSVETLJAJ U STAMBENIM I JAVNIM OBJEKTIMA; Edicija:”Arhitektonika” - sveska br. 2; Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet, Beograd, 1994.

4. Martinović Uroš, SVET ARHITEKTURE; ( drugo izdanje ); Univerzitet u Beogradu - Arhitektonski fakultet; Beograd, 1980.

5. Nojfert Ernst, ARHITEKTONSKO PROJEKTOVANJE ( četvrto izdanje)- Osnove, norme i propisi o lokaciji, građenju, oblikovanju, potrebnom prostoru, odnosu prostorija; Mere za zgrade, prostorije i uređaje i pribor sa čovekom kao merilom i ciljem; DIP “Građevinska knjiga”, Beograd,1988.

6. Rakočević P. Milan, 24-casa arhitekture, Univerzitet u Beogradu – Arhitektonski fakultet, Beograd, 1994.

Ključne adrese:

http://www.infostud.com/nis/pmf/smer_fizika_i_ot.html

http://www.zarez.hr/70-71/z_arhitektura.htm

http://mediateka.f.bg.ac.yu/sources/museology/EmilianiP.h tm

http://www.volkinnood.org/zemlja.shtml

http://www.lj-jm.sik.si/Dokumenti/novo_nove_01.txt

http://www.srpskadijaspora.info/zemlje/meniistorija/index.asp

http://www.mzt.hr/projekti9095/5/11/039/rad_h.htm

http://www.svkst.hr/izlozba12.htm

http://www.sarajevo-centar.org/Aktuelnosti.htm

http://grad.sarajevo.ba/historija/ag.shtml

http://www.revijasrp.si/knrevsrp/revsrp21/blaro21/dusha21.htm

http://www.papa.hr/korisne_info/kult-zg.htm

http://www.glasila.hr/Glasila/SGSMZ/SGSMZ401.pdf

http://www.knjizara.com/nove_k/naslovi_II.html

http://www.uni-lj.si/Clanice/SP02/fdv.pdf

http://www.srpski-kulturni-savez.ch/Istorijas.htm

http://www.zlsd.si/splosno/program.htm

http://www.cres.hr/dokumenti/prostorni.html

http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/concept_chan_summ-cro-hrv-t02.pdf

http://www.glasila.hr/Glasila/SGSMZ/SGSMZ201.pdf

http://www.zadarska-zupanija.hr/glasnik11.htm

http://www.culturenet.hr/v1/novo/panorama/kulturniturizam/ktStoJe.asp

http://www.uni-lj.si/Clanice/SP01/fdv01.pdf

http://bib.irb.hr/lista-podrucja?sif_podr=2-01&period=2002

http://www.arhitekt.hr/w3main/upisi/Npp_0102.pdf

http://www.radiocenter.si/kamgres.php3

http://www.a4a.info/artc/c-000060.htm

http://www.zod.hr/word/zodizvjesce97.doc

http://www.knjizara.co.yu/nove_k/naslovi_IIcszdj.html

http://www.arhitekt.hr/prostor/117/001-kranjcevic.pdf

http://www.uknetwork.freeserve.co.uk/Broj 23/br23text64.html

http://www.hart.hr/pdf/r22/22-14-Krizic%20Roban.pdf

http://objave.uradni-list.si/bazeul/URED/1998/015/B/526701101.htm

http://www.arhitektura.info/~split/urbs/bastina/matosic/urbsmatosic.htm

http://www.arhitekt.hr/w3main/nas/izborni00-01.pdf

http://www.convenzionedellealpi.org/archive/Candidature/Innsbruck/innsbruck_slo.pdf

http://www.hrt.hr/vijesti/arhiv/99/01/13/KUL.html

http://www.sigov.si/upp/Assets/Aktualno/ProgramVarstvaInRazvojaLipica.pdf

http://www.pkj.co.yu/sr/zakoni/zakon-osnov-poreskog-sis.pdf

http://www.ffzg.hr/socio/djelatni/ocalda.html

http://www.sintal.si/Download/Sintalcek%2008.pdf

http://www.ffzg.hr/vijece/11sj0102-dnr.html

http://www.knjizara.co.yu/nove_k/naslovi_I.html

http://www.knjizara.com/nove_k/naslovi_IIcszdj.html

http://www.policiesforculture.org/workshopdossierzagrebcroatian.pdf

http://libris.nbs.bg.ac.yu/cip/cip0302.htm

http://usrcu.sarajevo.ba/historija/ag.shtml

http://www.inet.hr/~nebosnja/dizajn u hrvatskoj.pdf

http://www.cmk.org.yu/linkovi/habitus/1/Pusic1.pdf

http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/osposob-cro-hrv-t05.pdf

http://nato.gov.si/slo/tema-meseca/javna-mnenja/magnetogram

http://www.iis.unsa.ba/posebna/sarajevo/nedzad_kurto.htm

http://www.gef.bg.ac.yu/prof2.htm

http://www.mugrs.sr.gov.yu/srp_pdf/prplan.pdf

http://www.pokarh -mb.si/pamb/publica/sod95.html

http://members.tripod.com/gimnazijan/2java.html

http://www.ff.uni-lj.si/etnologija/new_files/strani/arhiv/konservatorstvo_literatura.doc

http://www.knjizara.co.yu/nove_k/naslovi_Icszdj.html

http://www.sigov.si/mop/podrocja/jegla.html

http://w1.877.telia.com/~u87705473/vremeplov/austrougarska.html

http://193.2.248.12/oks/ucni_ss/Ume_06.doc

http://www.nbs.bg.ac.yu/cip/cip0302.htm

http://www.fdv.uni-lj.si/sp 2002/info_dod 2002.htm

http://www.humko.si/nasveti/

http://www.edubrovnik.org/kartografski_prikazi/glas602.pdf

http://www.srpskadijaspora.com/zemlje/meniistorija/index.asp

http://biznis.sarajevo.ba/historija/ag.shtml

http://www.om.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc

http://www.personal.kent.edu/~knamjesn/knjizara/a.html

http://www.novo -mesto.net/NMNaNetu/politika/DNM/izziv/izziv4.htm

http://www.crnvo.cg.yu/Bilten8/Bilten8.pdf

http://www.hrvatska21.hr/download/200104100000001.pdf

http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=54

http://www.ffzg.hr/vijece/5sj0102-dnr.html

http://miki.tesanj.ba/islam.htm

http://www.arhitekt.hr/prostor/212/ijuras-od_regionalnog.pdf

http://www.ffzg.hr/vijece/1sj0203-dnr.htm

http://www.ffzg.hr/vijece/4sj0102-dnr.doc

http://www.arhitektura.info/urbs/bastina/matosic/urbsmatosic.htm

http://www.open.hr/buducnost/vlada/200112060000001.pdf

http://www.skss.ch/Istorijas.htm

http://www.arhitektura.info/ARHIT/prilozi/01ppz/PPZ%20Knjiga%204.pdf

http://www.worldzone.net/web/luwigana/naskraj/kom.htm

http://www.ffzg.hr/vijece/vijece_dnr_2001-05-17.doc

http://bib.irb.hr/lista-podrucja?sif_podr=2-01.=2002

http://www.edubrovnik.org/glasnik_novo/novoglas.pdf

http://193.2.248.12/oks/ucni_ss/Zgo_06.doc

http://www.ff.uni-lj.si/Psihologija/Vaje/ZP/Vaje/V4-P/Magisterij.pdf

http://www.sigov.si/zrs/publikacije/skd/pojas02.doc


FIZIČKA ELEKTRONIKA
Semestri: V 2+1+0

VI 2+1+2



1. Uvod.

Osnovni pojmovi, predmet pručavanja fizičke elektronike.


2. Mehanizmi provodjenja električne struje.

Zonska teorija provodnika, poluprovodnika i izolatora. Briluenove zone. Blohova funkcija. Efektivna masa. Pojam šupljina. Kretanje elektrona u periodičnom polju rešetke. Zavisnost E(k). Gustina stanja. Funkcije raspodele noslilaca po enrgetskim stanjima. Primese u poluprovodniku. Sopstveni poluprovodnik. Koncentracije elektrona i šupljina. Jednačina elktroneutralnosti. Difuzija i rekombinacija. Vreme života nosilaca. Jednačina kontinuiteta. Nesavršenosti u kristalima i efekti degeneracije. Provodnost u jakim poljima. Tunelski i Lavinski mehanizam proboja. Kontaktne pojave metal poluprovodnik, metal dielektrik poluprovodnik. MOS strukture. Heterospojevi. Fotolektični efekti.


3. Fizički osnovi rada komponenata u vakumu i jonizovanim gasovima.

Termoelektronska emisija elektrona u vakumu. Dioda. Trioda. Pentoda. Fotodioda. Fotomultiplikatori. Princip rada elektronskog mikroskopa. Gasne cevi. Katodna cev. Displej sa hladnom emisijom. Plazma displej. Gasni laseri.


4. Fizički osnovi rada poluprovodničkih komponeneata.

Šotkijeva dioda. P-N spoj. Zener dioda. Varikap diode. Snažne diode (visokonaponske i visokostrujne). Bipolarni tranzistor. Tiristori. J-FET tranzistori. MIS dioda. MOS tranzistori. Bipolarni i MOSFET tranzistori snage. IGBT tranzistori snage. CCD komponente. Memorije.


5. Optoelektronske komponente.

Emisija svetlosti iz poluprovodnika. Metode eksitacije. Sopstvena eksitacija. Eksitacija injekcijom u PN spojevima. LED diode. Eksitacija lavinskom multiplikacijom i tunelovawem. Poluprovodnički laseri , stimulisana emisija svetlosti. GaAs laser. Solarne ćelije, direktna konverzija svetlostne u električnu energiju. Konstrukcija solarnih ćelija. Efikasnost. Antirefleksioni slojevi. Optoelektronski detektori. Spektralna osetljivost. Vreme odziva. Foto-otpornici. PN spojevi. PIN diode. Optički kablovi i talasovodi.


6. Fizički osnovi rada komponenata na bazi magnetnog medijuma.

Elektromagnet. Jednosmerni i naizmenični elektromotori. Koračni (step) motori. Mikro-elektromotori. Magnetne memorije. Magnetni diskovi.


7. Fizički osnovi rada senzora.

Senzori sile, pritiska, brzine ubrzanja, pomeraja, momenta. Senzori temperature. Senzori vlage Peltijeve i Zebekove komponente. Infracrveni senzori. Optički senzori i komponente. Holove elektronske komponente. Magnetni senzori. Senzori nuklearnog zračenja. Integrisani senzori.



8. Linearna elektronska kola.

Elektronski modeli dioda, bipolarnih i MOS tranzistora, opoelektronskih komponenata. Izvori za napajanje. Pojačavači. Diferencijalni pojačavači. Operacioni pojačavači. Negativna i pozitivna povratna sprega. Oscilatori. Racunarsko modelovanje i projektovanje linearnih elektronskih kola.


9. Digitalna i impulsna elektonska kola.

Osnovi impulsne elekrtonike. Osnovna prekidačka kola. Generatori impulsa i linearnog napona. Astabilna, monostabilna i bistabilna kola. Bulova logička analiza. Brojni sistemi. Logička kola. Brojači. Aritmetička kola. Memorije. A/D I D/A konverzija. Arhiktetura mikroprocesora i mikrokontrolera. Računarsko projektovanje digitalnih elektronskih kola.


10. Osnovni tehnološki procesi za dobijanje mikroelektronskih komponenata.

Izvlačenje monokristala (lebdeća zona i metod obrtog kristala-Čohravski metod). Epitaksilajni rast. Implantacija i difuzija primesa. Termička oksidacija. CVD i LPCVD procesi. Depozicija metala. Plazma procesi (depozicija i nagrizanje). Fotolitografski procesi. Montaža komponenata. Legiranje. Ultazvučno bondiranje. Zatvaranje u metalna, plastična i keramička kućišta. Ispitivanje kvaliteta i pouzdanosti elektonskih komponenata.



Način polaganja ispita: Pismeno i usmeno.

Literatura:

1. S.M. Sze, " Physics of Semiconductor Devices", J. Wiley, New York, 1981.

2. S.M. Sze, " Semiconductor Senzors", J. Wiley, New York, 1994.

3. S. Ristić, " Diskretne Poluprovidičke komponente", Univerzitet u Nišu, Niš, 1990.

4. S. Marjanović, "Linerna elktronika", Naučna Knjiga, Beograd, 1992.

5. S. Tešić,"Osnovi elektronike-komponente, pojačivačka kola, impulsna kola, digitalna kola", Gros Knjiga, Beograd, 1994.



NASTAVNA SREDSTVA FIZIKE
Semestri: V 2+0+2

Yüklə 1,16 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   ...   10   11   12   13   14   15   16   17   18




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə