Hrvatski jezik viša razina (Ispit traje 80 minuta) ljetni rok – 2013
Yüklə 0,67 Mb.
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- HRVATSKI JEZIK - VIŠA RAZINA - (Ispit traje 80 minuta) LJETNI ROK – 2013. I. KNJIŽEVNOST
- 1. Na što lirski subjekt ukazuje Ljubici
- 3. Koju osobinu lirski subjekt zamjera Ljubici
- 5. Kojom je riječju metaforično označeno vrijeme
- 6. Na što se odnosi sintagma omorikov zatvor
- 9. U kojemu je trenutku Sinon pustio Danajce
- 11. Kako se zove djelo iz kojega je preuzet polazni tekst
- 13. Koja je riječ u sinonimnome odnosu s riječi ćud
- 15. Što je uzrokovalo Plutonovu razdražljivost
- 16. Koja je sintagma značenjski suprotstavljena sintagmi nepomućena ljubav
- 18. Što znači sljedeća rečenica
- 19. Koja je stilska figura upotrijebljena u sljedećoj rečenici
- 21. Kako se za vrijeme razgovora osjećao Kamenski
- 23. Kakvim je osjetilnim podražajem prikazana slika u sljedećoj rečenici
- 26. Što je uzrok smrti Mice Trebarčeve
- 29. Čije je dijete umrlo
- 31. Na što se žali Ribar u prvome obraćanju Radmilu
- 33. Koji stihovi ističu nepotkupljivost pravde u Dubravi
HRVATSKI JEZIK - VIŠA RAZINA - (Ispit traje 80 minuta) LJETNI ROK – 2013. I. KNJIŽEVNOST
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan. Pozorno pročitajte polazni tekst (prvi tekst) i riješite 1., 2., 3., 4. i 5. zadatak. Zadatci 1., 2., 3., 4. i 5. odnose se na polazni tekst. Prvi tekst Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj, ma Ljubice… Nemoj, nemoj, mâ Ljubice, bistrom viru vjerovati u kom rajsko tvoje lice općiš često ogledati! Ere neće, vjeruj meni, dugo brijeme kazat tebi medne usti, pram zlaćeni i dvije zore zgara s nebi. Skoro, skoro promijeniće vas tvoj ures i svu diku tebe istu tebi skriće da neć poznat tvû priliku. Bježi mlados, dni othode vele brže, vele plaše negli istoga vira vode i sjena u njih kad se kaže. (…) Odori će bit i plijeni od gusara kî sve stira, tvoj drag pogled, pram zlaćeni, slatke usti, lice od lira. Tim se, mlada, ne oholi čim pogledaš sliku svoju, neg se smili na mê boli, 1. Na što lirski subjekt ukazuje Ljubici? A. na ljudsku lažljivost B. na ljudsku nevjernost C. na pogubnost ljubavi D. na prolaznost života
A. biseri B. grudi C. oči
D. zvijezde 3. Koju osobinu lirski subjekt zamjera Ljubici? A. bludnost B. lažljivost C. oholost D. sebičnost
A. da krene s njim na putovanje morem B. da mu bude pjesničko nadahnuće C. da prihvati njegovo udvaranje D. da mu pokloni svoju sliku
A. gusar B. pram C. ures D. vir
Pozorno pročitajte polazni tekst (drugi tekst) i riješite 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak. Zadatci 6., 7., 8., 9. i 10. odnose se na polazni tekst. Drugi tekst Vergilije, Eneida Tada nastade suton i noć nam dòjūrī s mora, te nebesa i zemlju i onu mirmìdōnskū varku silnom ovije sjenom. A rȁsūtī gradom Trojanci umorni padaju ù san, i sve utihnjuje svuda. Dotle pak ahejska vojska, što zgodu čekaše ovu, s Teneda brodi spram Troje, pod mjesecom tihim i sklonim, poznate tražeći žale. A kada na kraljevskoj lađi zasja ugovoren plamen, tad spaseni voljom božanskom, nesklonom trojanskom rodu, Sinon otvori kradom onaj omorikov zatvor i napolje pusti Danajce. Zjapi otvoren konj i radosni izlaze nȁ zrāk, iz šupljìnē iz konjske spustivši spremljeno uže, vođe Tesandar i Stenel i strašni zà njima Uliks, tad Neoptòlem i Toant, Akàmant i vrijedni Mahàon, onda Menèlāj, a ȉ sām graditelj nemani Epej. Započnu klati po gradu što omamljen sav je od vina, stražu gradsku sasijèkū i stȁjū na srušena vrata, svoju dočekuju vojsku i ovdje se združuju s njome. 6. Na što se odnosi sintagma omorikov zatvor? A. na drvenoga konja B. na kraljevske lađe C. na tamnicu D. na Troju
A. Agamemnona B. Ahileja C. Hektora D. Odiseja
A. Ahejcima B. bogovima C. Tenedu D. Trojancima
A. kad su mu spustili uže B. kad je napuštao grad C. kad je zašao mjesec D. kad je ugledao znak
A. Danajci B. Epej C. Sinon
D. Trojanci Pozorno pročitajte polazni tekst (treći tekst) i riješite 11., 12., 13., 14. i 15. zadatak. Zadatci 11., 12., 13., 14. i 15. odnose se na polazni tekst. Treći tekst Naše je prijateljstvo trajalo tako nekoliko godina, tijekom kojih je moja opća ćud i značaj – djelovanjem onoga zloduha Neumjerenosti u pilu – pretrpjela (stid me i priznati) korjenitu promjenu nagore. Postajao sam iz dana u dan mrzovoljniji, razdražljiviji, bezobzirniji prema tuđim čuvstvima. Dopustio sam sebi da se služim neumjerenim riječima govoreći sa svojom ženom. Napokon, podvrgnuo sam je čak i nasilju. Moji su mezimci, dakako, bili prisiljeni osjetiti promjenu u mojoj naravi. Nisam ih samo zanemarivao već i grubo s njima postupao. Prema Plutonu sam, međutim, zadržao dovoljno poštovanja, koje me obuzdavalo da ga ne zlostavljam onako kao što sam bez ikakvih obzira zlostavljao kuniće, majmuna, pa čak i psa, kad bi mi se slučajno, ili iz privrženosti, našli na putu. Ali moja me bolest sve više obuzimala – jer koja je bolest ravna alkoholu? – i napokon čak i Pluton, koji je sad već ostario pa tako postao i ponešto razdražljiv – čak i Pluton stade dolaziti u priliku da iskusi posljedice moje zle volje. 11. Kako se zove djelo iz kojega je preuzet polazni tekst? A. Candide B. Crni mačak C. Gavran D. Psi u trgovištu
A. Ravnodušan je prema promjenama. B. Ponosan je na promjene. C. Srami se zbog promjena. D. Čudi se promjenama.
A. narav
B. obzirnost C. privrženost D. zlovolja
A. gradacija B. inverzija C. metafora D. personifikacija
A. alkoholizam B. privrženost C. starost D. zlostavljanje
Pozorno pročitajte polazni tekst (četvrti tekst) i riješite 16., 17., 18., 19. i 20. zadatak. Zadatci 16., 17., 18. i 19. odnose se na polazni tekst, a 20. zadatak odnosi se na djelo u cjelini. Četvrti tekst Josip Kozarac, Tena Tako je proživjela zimu; bio je to život sličan sjajnomu vatrometu, koji je jednako sjajan i kada se rađa i kada ga nestaje. Kao onda u slasti čiste, nepomućene ljubavi, koja nije ništa drugo nego samo izmjeničnu ljubav tražila, tako je sada živjela u raskošju tijela i neograničenih želja. Ona je imala što god joj je srce zaiskalo, ona se nosila kao ni jedna djevojka u selu, ona nije znala, što je danas, a što sutra, jedna radost izmjenjivala drugu. Ona nije znala što su dani, što li su noći, ona je samo znala za onaj časak večeri kad se je obukla, što je znala ljepše, te pošla k Leonu; ona je samo znala za one raskalašene časove kada je stupila u njegove tople mirisave sobe, te osovivši junonski stas, s onim izvjedljivim posmješkom, koji je više titrao u očima nego na usnama, stala usred sobe, i kao u čudu šaptala tiho tihano: „A gdje si ti?” – A dotle se on negdje sakrio, pa je ona morala sve sobe obići, dok bi ga našla. A tada obijesti i smijehu ni kraja ni konca.
16. Koja je sintagma značenjski suprotstavljena sintagmi nepomućena ljubav? A. čista ljubav B. raskalašeni časovi C. junonski stas D. izvjedljivi posmješak
A. promjenjivu B. tajnovitu C. uzajamnu D. zamjensku
A. Ona je podnosila životne probleme kao nijedna djevojka u selu. B. Ona je imala najljepšu odjeću od svih djevojaka u selu. C. Ona je mogla nositi više nego ijedna djevojka u selu. D. Ona je bila najponosnija od svih djevojaka u selu.
A. kontrast B. oksimoron C. personifikacija D. poredba
A. s Beranekom B. s Đorđem C. s Jozom D. s Leonom
Pozorno pročitajte polazni tekst (peti tekst) i riješite 21., 22., 23., 24. i 25. zadatak. Zadatci 21., 22. i 23. odnose se na polazni tekst, a 24. i 25. zadatak odnose se na djelo u cjelini. Peti tekst Antun Gustav Matoš,Camao Kamenski se jedva nekako razabere. – Ko je ta dama? – Vjerujte mi da ni ja zapravo ne znam. Poljakinja, mogoste poznati po akcentu. Kćerka propalih koljenovića, pa joj namriješe renticu koju joj ja isplaćujem. Upoznah je u Beču gdje je divno gudila u violončelo. Danas je sastadoh slučajno, idući lađom u Montreux, gdje mi reče da je udata za nekakog novčara Forsta, Fürsta, Förstera, kako li? Ne sjećam se imena momentalno, iako joj čovjeka lično poznajem. Što je htjela od mene, ne znam; tek to je jasno, da nije došla zbog novca! Ej, dečko, vi imate grdnu sreću kod žena, kako mi se čini: Samo šteta da je ova potpuno, na moju časnu riječ, potpuno luda, i čudim se kako je muž pušta da se skita. (…)
Na ulici mu bude lagodnije. Vjetar vitla prvo suho lišće. Noćno se jezero bjelasa kao srebrna ženska put pod crnom koprenom. Kamenski sjednu na klupu. – Hvala ti te si odmah došao. Hvala ti! – Bijaše ona. 21. Kako se za vrijeme razgovora osjećao Kamenski? A. neshvaćeno B. neugodno C. zabrinuto D. zadovoljno
A. po prezimenu njezina supruga B. po načinu njezina odijevanja C. po načinu njezina govora D. po cilju njezina putovanja
A. auditivnim B. olfaktivnim C. taktilnim D. vizualnim
A. o Emmi B. o Fanny C. o Lauri D. o Nori
A. naklonjenost umjetnosti B. nacionalna pripadnost C. socijalno podrijetlo D. psihička bolest
Pozorno pročitajte polazni tekst (šesti tekst) i riješite 26., 27., 28., 29. i 30. zadatak. Zadatci 26., 27., 28., 29. i 30. odnose se na polazni tekst. Šesti tekst Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza U Blatu prerezala je sebi Mica Trebarčeva pupak srpom rđavim, pak se zapalila sva i umrla u najvećim mukama, a u Blatu se misli da je tu nevinu smrt skrivila stara Mikleuška. Vidio je dudak Miško, kada se vraćao sa svinjama neku noć iz šume, kako je Šepavi preskočio plot kod stare Mikleuške i otkasao niz cestu. Da li je bio potkovan, to svinjar Miško ne zna, ali da je stara tu noć kuhala vražju krampampulu1, to je sigurno: svijetlozelenkast oblak dima pušio se kroz Mikleuškin dimnjak cijelu božju noć. A tu istu noć zaklopila je oči Trebarčeva Mica. I dijete je onda izdahnulo dan kasnije, hvala dragome Bogu. A stvar je jasna: stara Mikleuška je urekla pokojnu Micu jer nije htjela da pođe za Mikleuškinog ćoravog Franju! Pak je netko potpalio Mikleuškin štagalj i štagalj je bogme planuo, a nato je kod njenog susjeda Bolteka krepala krava. Jasna stvar: urok. Pregledao je veterinar Boltekovu kravu i veli: bedrenica. Do suda se dakle ne može, ali što veterinar zna, kada je Boltekova baba bacala žeravku i vidjela jasno u lavoru Mikleuškin obraz!
26. Što je uzrok smrti Mice Trebarčeve? A. bolovi B. krvarenje C. požar
D. upala 27. Tko je nazvan Šepavim? A. čovjek B. konj C. pas
D. svinja 28. Koja je sintagma eufemistična? A. umrijeti u mukama B. nevina smrt C. zaklopiti oči D. izdahnuti kasnije
A. Boltekovo B. Micino C. Mikleuškino D. Miškovo
A. U Blatu prerezala je sebi Mica Trebarčeva pupak srpom rđavim, B. I dijete je onda izdahnulo dan kasnije, hvala dragome Bogu. C. Pregledao je veterinar Boltekovu kravu i veli: bedrenica. D. ... ali što veterinar zna, kada je Boltekova baba bacala žeravku i vidjela jasno u lavoru Mikleuškin obraz!
Pozorno pročitajte polazni tekst (sedmi tekst) i riješite 31., 32., 33., 34. i 35. zadatak. Zadatci 31., 32., 33. i 34. odnose se na polazni tekst, a 35. zadatak odnosi se na povijest i teoriju književnosti. Sedmi tekst Ivan Gundulić, Dubravka RIBAR Čestiti pastiru, ti pjevat pȍdranī, er vodiš u miru pokojan tvoje dni; ufanja, jaoh, a mâ nesreća ne stječe pobjeguć iz doma, tukuć se daleče. RADMIO
Ko god si, ne cvijeli ni tvojijem nesrećam kobi dan veseli ki je srećan svima nam! Općena sloboda, vrh svega najdraža, koju nam bog poda naš pokoj uzmnaža. Nu ako si ti ribar, kô kaže vas čin tvoj, koja ti čini stvar k Dubravi doć ovoj? RIBAR Za shranit starost mû i odahnut bez sile u gnijezdu slatkomu slobode primile. Primorja naša sva u ništa sila zbi: Dubrava sama ova vlada se po sebi. Po njih svijeh srdita zvijer trči i rži, i grabi i hita i u noktijeh sve drži. Ovdi čut zle zvijeri ni inoga glasa nî neg što sam žuberi tih slavic na grani. (…)
Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas, prodava na nj vjera, život se, duša i čâs; duša i čâs ovuda ne ide za platom, ni mjere u suda pritežu pod zlatom. (…) Tijem teško nam svime i lele vrh svega pod jarmom teškime gospostva tuđega, (...)
31. Na što se žali Ribar u prvome obraćanju Radmilu? A. na to da ga neprilike prate kamo god krene B. na to da se ne osjeća dobrodošlim u gradu C. na to da ne će dočekati starost u slobodi D. na to da ne zna pjevati kao Radmio
A. da dokaže svoje ribarsko umijeće B. da ne kvari radost u Dubravi C. da prestane lutati svijetom D. da ne izgubi vjeru u boga
A. Ovdi čut zle zvijeri ni inoga glasa nî neg što sam žuberi tih slavic na grani. B. Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas, prodava na nj vjera, život se, duša i čâs; C. duša i čâs ovuda ne ide za platom, ni mjere u suda pritežu pod zlatom. D. Tijem teško nam svime i lele vrh svega pod jarmom teškime gospostva tuđega, Yüklə 0,67 Mb. Dostları ilə paylaş:
|