Stefan Radojković
1
Univerzitet u Beogradu
Fakultet političkih nauka
Evropa dugog
20. veka – slučaj
Jugoslavije
Mari Žanin-Čalić, Istorija
Jugoslavije u 20. veku
, Clio,
Beograd, 2013.
D
elo nemačke istoričarke,
Mari Žanin-Čalić, bavi se
jugoslovenskom idejom,
otelotvorenjem te ideje, njenim tra-
janjem, turbulentnim krajem i posle-
dicama raspada Jugoslavije – mani-
festacije ideje koja svoje korene vuče
od Berlinskog kongresa 1878. godine,
a čiji uticaj se oseća i danas, na počet-
ku XXI veka. Bez namere da kritikuje
Hobsbauma, čiju čuvenu periodizaci-
ju na dugi XIX i kratki XX vek ne treba
dodatno predstavljati, autorka poku-
šava da kroz analizu četiri duga struk-
turalna procesa – nacionalno pitanje,
socioekonomsku (ne)razvijenost, re-
gionalne razlike i Jugoslaviju u svet-
skim okvirima – koji nadilaze pome-
nutu periodizaciju, ponudi sintezu
jugoslovenske istorije koja je pisana,
po njenim rečima, „bez predrasuda
ali ne i bez strasti“.
Dnevno-politička pitanja koja
danas opterećuju države-nasledni-
ce Jugoslavije – Jugoslavija kao ta-
mnica naroda ili istorijska greška,
Jugoslavija kao diskontinuitet u okvi-
ru kontinuiteta nacionalnog sazre-
vanja etničkih zajednica na Balkanu,
neizbežnost „večite mržnje“ i odgo-
vornost za krvav raspad Jugoslavije,
uloga političkih elita i / ili stranih
sila u raspadu Jugoslavije – predstav-
ljaju samo deo motiva za pisanje ove
knjige, a tiče se pre svega laičkog au-
ditorijuma koji je zainteresovan za
ovu temu. Što se tiče stručne javnosti,
glavni motiv je da se ponudi alterna-
tiva i kritika tzv. instant istoriografiji,
koja je plod pretežno stranih autora
i koja u poslednje vreme pretenduje
da preuzme primat u tumačenju ove
kompleksne teme.
Autorka, Mari Žanin-Čalić, bavi
se u svom profesionalnom radu pre
svega društvenom istorijom, s ak-
centom na Balkan ali i evropsku po-
litiku prema Balkanu. Ovo dolazi do
značaja kada se uzme u obzir da je
ova knjiga nastala u okviru projekta
Evropska istorija 20. veka
i da je sama
struktura knjige koncipirana tako
da prati Jugoslaviju kroz dva okvi-
ra – jedan uži, regionalni i lokalni,
drugi širi, evropski i svetski. Posebnu
težinu ovoj knjizi daju takozvane
tačke preseka, u kojima se daju ana-
lize društveno-političkih procesa u
1
Email: stefan.radojkovic@hotmail.com
PRIK AZI
Evropi i Jugoslaviji radi njihovog po-
ređenja. Za to su uzeta četiri ključna
vremenska perioda kao referentne
tačke – vreme oko 1900. godine, sre-
dina dvadesetih godina XX veka, pe-
riod Drugog svetskog rata, šezdesete
godine XX veka i vreme posle 1990.
godine. Opravdanje za ovakav pri-
stup leži u činjenici da je Balkan deo
Evrope i sveta, te da su globalna de-
šavanja u svetu imala izuzetno veliki
uticaj na Balkan i obrnuto.
Ispravno shvativši komplek-
snost teme, njenu težinu u današnjoj
političkoj situaciji na Balkanu i u
Evropi – naročito kada se uzme u ob-
zir da se bliži obeležavanje stogodiš-
njice Prvog svetskog rata – autorka
je izvanredno uočila da svako pojed-
nostavljeno prikazivanje Jugoslavije
ne može ponuditi konstruktivne
odgovore na pitanja koja optereću-
ju region danas, niti dati objektivnu
sliku o istoriji Jugoslavije. Zbog toga
je i struktura same knjige koncipira-
na hronološki, kada se radi o istoriji
Jugoslavije, ali i dijahrono-sinhrono
kada se porede procesi koji su zahva-
tili Evropu i Jugoslaviju.
Hronološki gledano, knjiga po-
kriva period od 1878. godine do
danas i po tom principu podeljena
je na šest poglavlja, ne računaju-
ći uvod, predgovor, završno razma-
tranje i dodatak. Prvi deo se odnosi
na period od 1878. do 1918. godine
kada je došlo do rađanja južnoslo-
venske ideje i pokreta kao odgovora
na okruženje u kome su se stvarali
nacionalni identiteti južnosloven-
skih naroda. Za tačku preseka uzeta
je 1900. godina gde se porede proce-
si stvaranja nacionalnih identiteta
južnoslovenskih i ostalih evropskih
naroda.
Drugo poglavlje obuhvata peri-
od kraljevine Jugoslavije (1918–
1941), a tri potpoglavlja obuhvata-
ju dva perioda (od 1918. do 1929. i
od 1929. do 1941. godine) i jednu
tačku preseka koja se bavi dvadese-
tim godinama XX veka, kada dolazi
do sudara modernizacije i tradicio-
nalnog života kako u Evropi, tako i
na Balkanu. Doduše, na Balkanu sa
određenim vremenskim kašnjenjem
u odnosu na Evropu. Sledeće poglav-
lje bavi se Drugim svetskim ratom
i neizbežnim pitanjima okupacije,
kolaboracije i otpora koja optere-
ćuju danas podjednako balkanske i
evropske zemlje. Iako daje pojedine
informacije o primerima kolaboraci-
je i otpora, akcenat ovog poglavlja je
pre svega na glavnoj odlici ovog rata
– njegovog totalnog karaktera – bez
čijeg razumevanja se ne može pra-
vilno shvatiti, i danas vrlo delikatna,
tema o kolaboraciji, tj. otporu.
Četvrto i peto poglavlje obuhva-
taju period republike Jugoslavije, s
tim da četvrto poglavlje opisuje vre-
me od 1943. godine, kada počinje
proces konsolidacije komunističke
vladavine u Jugoslaviji, do 1980. i
smrti Josipa Broza Tita. Procesi koji
su obeležili ovaj period, i koji su uzeti
kao referentna tačka za poređenje sa
ostatkom Evrope, prelazak sa agrar-
nog u industrijsko društvo, glavna
su odlika šezdesetih godina XX veka
u Jugoslaviji. Naravno, ovaj proces je
u Evropi uveliko bio prisutan u na-
značenom periodu. Peti deo analizi-
ra krizu socijalističke moderne i ano-
miju koja je zahvatila jugoslovensko
112
PRIK A ZI
društvo osamdesetih godina, a koji su
nagoveštavali kraj Jugoslavije.
Šesto, ujedno i poslednje po-
glavlje bavi se finalnom dezintegra-
cijom Jugoslavije u periodu od 1991.
do 1995. godine, kao i posledicama
koje je ono ostavilo na društvima
koja se smatraju naslednicima ove
zemlje. Tačku preseka ovde čini za-
pravo analiza sveta posle 1990. godi-
ne, dakle nakon završetka Hladnog
rata, kada dolazi do prestanka bipo-
larnosti sveta i kada proces industri-
jalizacije biva zamenjen razvojem
tržišta usluga. Ispostaviće se da na-
rodi Jugoslavije nisu shvatili koliko
se svet promenio oko njih i koliko ih
hronično kašnjenje za svetom čini
ranjivim ali i povezanim i zavisnim
od globalnog okruženja. Ovo je i da-
nas jedna od glavnih odlika, bolje
reći boljka, društava koja su nasledila
Jugoslaviju.
Zajednica južnoslovenskih na-
roda kao istorijska pojava XX veka,
kako je to prikazala Mari Žanin-Čalić,
ne može biti objašnjena bez da se
hronološki zagazi u vreme koje čini
poslednje decenije XIX veka, niti da
se pravilno razume ako se ne uzmu u
obzir četiri duga strukturalna proce-
sa sagledana iz dve perspektive – lo-
kalne i globalne. Iako ova knjiga neće
ponuditi jednostavne odgovore, ko-
jima su ljudi skloni, na kompleksna
pitanja, pružiće čitaocu odmerenu
i vešto skrojenu istoriju Jugoslavije
koja će dati laičkoj i stručnoj javno-
sti objektivni uvid u ovu izuzetno za-
nimljivu temu, ali i vrednosni okvir
kada je reč o mnogobrojnoj literaturi
koja je napisana o Jugoslaviji, a naro-
čito o njenom raspadu.
Andrijana Jovanović
2
Univerzitet u Beogradu
Fakultet političkih nauka
Urbana
politikologija
Snežana Đorđević, Savremene
urbane studije – Preduzetnički,
kreativni, demokratski gradovi
,
Fakultet političkih nauka i
Čigoja štampa, Beograd, 2012.
I
zučavanje fenomenologije gra-
dova-metropola danas dobi-
ja novu dimenziju, posebno sa
stanovišta gradova kao administra-
tivnih, političkih, kulturnih i eko-
nomskih centara modernog doba.
Urbana politikologija i ekistika da-
nas predstavljaju značajne discipli-
ne koje treba da istraže i prikažu kre-
tanje i razvoj gradova u interakciji sa
nekoliko ključnih faktora: antropo-
loškim, ekološkim, ali posebno po-
litičkim, ekonomskim i kulturnim.
Prema predviđanjima Ujedinjenih
nacija, 2025. godine 61% svetskog
stanovništva će živeti u gradovima,
a u razvijenim zemljama taj proce-
nat danas iznosi već oko 80%. Veliki
gradovi kao višemilionska naselja
danas predstavljaju središta druš-
tvenog života i indikatore napret-
ka pojedinih društava, i imaju po-
sebnu odgovornost za upravljanje
2
Email: andrijana.jovanovic@fpn.bg.ac.rs
113
PRIK A ZI
Dostları ilə paylaş: |