|
Logika do aristotela
|
tarix | 04.12.2017 | ölçüsü | 9,15 Kb. | | #13705 |
|
LOGIKA DO ARISTOTELA
Sofisti i razvoj logike
-
u 5. veku pne u Atini je nastala jedna promena: od puritanske jednostavnosti ka oštroumnom i surovom cinizmu
-
sofisti: prva grupa kritički orijentisanih filozofa u istoriji
-
manje sputani tradicijom
-
razmatrali i matematičke probleme, ne radi praktične koristi, nego da bi objasnili njihovu suštinu
-
tri značajna problema antike: trisekcija ugla, duplikacija kocke (deloski problem), kvadratura kruga
Veština raspravljanja i sofisti
-
neki ljudi su postali slavni, jer su vešto raspravljali, a učili su i druge tome (za pare)
-
praktična korist (sudovi), ali su se neki sofisti ozbiljno bavili i filozofijom
-
Platon karikira i ocrnjuje sofiste
-
reč “sofist” u početku nije imala rdjavo značenje (“profesor”)
-
sofisti onda = pravnici danas
-
ponekad je teško odrediti da li su im zaključci doneti po ispravnom zaključivanju (najstariji sofizam: Epimenidov paradoks lažova “Svi Krićani lažu”)
Protagora
-
glava sofista
-
rodjen oko 500. pne u Abderi, posle dolazi u Atinu
-
putuje kroz grčke gradove, stalno učeći za platu, svakog ko je želeo praktičnu spremu i višu umnu kulturu
-
“Čovek je merilo svih stvari”
-
učenje: skeptično ali pragmatično (..nejasnost predmeta i kratkoće ljudskog života)
-
pratiti logiku tokom rasprave, ma gde nas ona dovela (ne zanima ga vrlina...)
-
Protagora i njegov student Euatus
Parmenid
-
rodjen oko 515. pne, u Eleji (južna Italija)
-
Zenonov učitelj
-
Heraklit je smatrao da se ništa ne menja, a Parmenid mu uzvraća da se ništa ne menja
-
Pitagora utiče na Parmenida, a ovaj na Platona
-
kaže se da je Parmenid pronašao logiku
-
metafizika zasovana na logici
-
zakon isključenja trećeg
-
njegovi argumenti logički slede jedan iz drugog!
Zenon Elejac
-
rodio se verovatno oko 490. pne (stariji od Sokrata 20 god)
-
Parmenidov učenik
-
Zenon je prvi put primenio dijalektiku, tj. metodu istraživanja pomoću pitanja i odgovora
-
Platonov dijalog “Parmenid” (polemika izmedju Parmenida (65), Zenona (40) i Sokrata (20)
-
Zenon dokazivao da promena ne postoji
-
Zenonovi paradoksi: Ahil i kornjača, Strela, Dihotomija, Stadion – poznati su nam zahvaljujući Aristotelu
Sokrat, 469-399. pne
-
provodio vreme u raspravljanju i učio mladiće filozofiji (ne za novac)
-
sudjeno mu je zbog bezbožnosti i kvarenja mladeži (”Apologija”, zapisao Platon)
-
učenici: Ksenofont, Platon
-
uporno tvrdio da ništa ne zna, ali ubedjen da je ispravno mišljenje najvažnije za ispravan život
-
ne smatra da je znanje nedostižno, nego da je istraživanje znanja od najveće važnosti, i da niko ne greši svesno, nego zbog neznanja
-
primenjivao dijalektiku (samo izmamljuje znanje)
-
navika slobodne diskusije je jako korisna jer razvija logičku doslednost
Platon, 427-347. pne
-
Sokratov učenik
-
na njega uticao i Pitagora, pa je smatrao da bez matematike nema prave mudrosti
-
u Atini osnovao “Akademiju” (Neka ne ulazi ovde niko ko ne zna geometriju)
-
4 nauke: aritmetika, geometrija, astronomija, harmonija
-
“Država”
-
pet pravilnih poliedara upravljaju svemirom: kocka (6), tetraedar (4), oktaedar (8), ikosaedar (20), dodekaedar (12)
Dostları ilə paylaş: |
|
|