Sadržaj Sadržaj

jer nije poznata vrijednost NO za svaki element, odnosno statističku jedinicu

• POSTUPAK:
• KORAK 1: Formirati kumulativni niz
• KORAK 2: Naći N/2
• KORAK 3: Odrediti medijalni razred

Kod redoslijednog obilježja medijan je prihvatljivija mjera od aritmetičke sredine

• Kod redoslijednog obilježja medijan je prihvatljivija mjera od aritmetičke sredine

• Za vrlo asimetrične distribucije, te distribucije s ekstremno visokim i/ili niskim krajnjim vrijednostima

• Za distribucije s otvorenim razredima gdje procjena donje odnosno gornje granice bitno utječe na aritmetičku sredinu

Mod je vrijednost redoslijednog ili numeričkog obilježja koja se najčešće javlja u statističkom nizu

• Mod je vrijednost redoslijednog ili numeričkog obilježja koja se najčešće javlja u statističkom nizu

• Mod je vrijednost obilježja oko koje se elementi statističkog skupa najgušće gomilaju

• Mod dijeli distribuciju frekvencija na lijevu (rastuću-uzlaznu) i desnu (opadajuću-silaznu) stranu

Mod se utvrđuje ako su jedinice numeričkog obilježja grupirane u razrede veličine 1, tada je modalna vrijednost, vrijednost razreda koji ima najveću frekvenciju

• Mod se utvrđuje ako su jedinice numeričkog obilježja grupirane u razrede veličine 1, tada je modalna vrijednost, vrijednost razreda koji ima najveću frekvenciju

• Primjer:

Mod se izračunava kada su elementi statističkog skupa (niza) grupirani prema:

• Mod se izračunava kada su elementi statističkog skupa (niza) grupirani prema:

• diskontinuirnom numeričkom obilježju s razredima i>1
• kontinuiranom numeričkom obilježju

• Kod distribucija koje su grupirane u razrede nejednakih veličina, izračunavanju moda prethodi korigiranje frekvencija:

l1 – donja granica modalnog razreda

• l1 – donja granica modalnog razreda

• b – frekvencija modalnog razreda (najveća

• frekvencija)

• a – frekvencija razreda ispred Mo razreda

• c – frekvencija razreda iza Mo razreda

• i – veličina modalnog razreda

U distribuciji frekvencija može postojati:

• U distribuciji frekvencija može postojati:

• jedna Mo vrijednost - UNIMODALNA DISTRIBUCIJA

• dvije Mo vrijednosti - BIMODALNA DISTRIBUCIJA

• više Mo vrijednosti - MULTIMODALNA DISTRIBUCIJA

• Grafički se Mo može odrediti kada se na krivulji distribucije frekvencija (poligon frekvencija) pronađe najveća ordinata (ili tjeme) iz kojeg se spušta okomica na apscisu, gdje se potom pročita vrijednost Mo

• NEDOSTACI

• ovisan je načinu formiranja razreda

• nema smisla ako se distribucija približava pravokutnoj

• sporan je kod bimodalne ili multimodalne distribucije

• PREDNOSTI

• kod distribucija s ekstremno malim ili velikim vrijednostima NO Me i x imaju težnju njihovom približavanju, pri čemu će primicanje Me biti značajno manje od primicanja x

• Mo neće imati tu tendenciju jer ga određuje najveća frekvencija

Osim značajke distribucije frekvencija dane u srednjoj vrijednosti, nastaje potreba za drugom značajkom distribucije frekvencija koja će izražavati stupanj varijabilnosti vrijednosti obilježja

• Osim značajke distribucije frekvencija dane u srednjoj vrijednosti, nastaje potreba za drugom značajkom distribucije frekvencija koja će izražavati stupanj varijabilnosti vrijednosti obilježja

• Ta se značajka zove MJERA DISPERZIJE ili MJERA RASPRŠENOSTI

Osim značajke distribucije frekvencija dane u srednjoj vrijednosti, nastaje potreba za drugom značajkom distribucije frekvencija koja će izražavati stupanj varijabilnosti vrijednosti obilježja

• Osim značajke distribucije frekvencija dane u srednjoj vrijednosti, nastaje potreba za drugom značajkom distribucije frekvencija koja će izražavati stupanj varijabilnosti vrijednosti obilježja

• Ta se značajka zove MJERA DISPERZIJE ili MJERA RASPRŠENOSTI

Mjere disperzije mogu biti:

• Mjere disperzije mogu biti:

• apsolutne (istorodne distribucije)
• relativne (raznorodne distribucije)