Zastupnici savremene makroekonomske teorije, proučavajući nezaposlenost, definisali su njene osnovne oblike kao: - frikcionu,
- sezonsku,
- strukturnu i
- cikličnu nezaposlenost
Frikciona nezaposlenost korespondira sa nepopunjenim radnim mestima u istim zanimanjima i istim mestima. Osnovne karakteristike frikcione nezaposlenosti su: Frikciona nezaposlenost korespondira sa nepopunjenim radnim mestima u istim zanimanjima i istim mestima. Osnovne karakteristike frikcione nezaposlenosti su: - frikciona nezaposlenost pogađa relativno veliki broj ljudi svih demografskih grupa, i svih područja jedne zemlje
- frikciona nezaposlenost teži da bude kratkog trajanja. Mnogi ljudi koji nemaju posao ili traže zaposlenje po prvi put, ili ako je njihova nezaposlenost kratka, ne predstavljaju problem za određenu privredu
- izvestan obim frikcione nezaposlenosti je neizbežan. Usled velikog priliva i odliva radnika iz radne snage i kontinuiranog procesa promene u zapošljavanju, nemoguće je ostvariti nultu stopu nezaposlenosti
- frikciona nezaposlenost izaziva ne samo ekonomsku štetu već, isto tako, i neku opipljivu ekonomsku korist
Sezonska kolebljivost se takođe pojavljuje na strani ponude na berzi rada Sezonska kolebljivost se takođe pojavljuje na strani ponude na berzi rada
Sezonska nezaposlenost je karakteristična za delatnosti u kojima obim proizvodnje diktiraju vremenske prilike ili kalendar, kao što je slučaj sa poljoprivrednim delatnostima
Struktuma nezaposlenost potiče iz osnovne neprilagođenosti dostupne radne snage koja traži zaposlenje nepopunjenim radnim mestima Struktuma nezaposlenost potiče iz osnovne neprilagođenosti dostupne radne snage koja traži zaposlenje nepopunjenim radnim mestima
Karakteristike struktume nezaposlenosti su:
- struktuma nezaposlenost se obično javlja među pojedinim grupama aktivnog stanovništva koje nedovoljno pogađaju tehnološke promene (pad glavnih industrija ili otvaranje radnih mesta u drugim netradicionalnim delovima zemlje)
- struktuma nezaposlenost teži da bude trajnijeg karaktera
Ona podrazumeva nezaposlenost, koja se dešava kada jednostavno nema tražnje za poslom Ona podrazumeva nezaposlenost, koja se dešava kada jednostavno nema tražnje za poslom
Do nje dolazi u periodima krize i depresije, pa se ova vrsta nezaposlenosti javlja sa cikličnom pravilnošću
Osnovni uzrok ciklične nezaposlenosti je nedostatak agregatne tražnje u privredi koja je u stanju da generiše dovoljno radnih mesta za one koji traže zaposlenje
Cenu rada određuje zakon ponude i tražnje Cenu rada određuje zakon ponude i tražnje
Na tržištu potpune konkurencije broj angažovanih radnika od strane preduzetnika određuju dva faktora: - visina zarada i
- novčano izražena vrednost graničnog proizvoda rada
Logika objašnjenja efekta dohotka i efekta zamene proizilazi iz razmišljanja po kome ponuda rada na parcijalnim tržištima rada mora rasti uz pretpostavku rasta najamnina, ali samo do određenog momenta. Nakon toga, ponuda rada opada sa rastom najamnina budući da na scenu stupa ispoljavanje efekta zamene i efekta dohotka Logika objašnjenja efekta dohotka i efekta zamene proizilazi iz razmišljanja po kome ponuda rada na parcijalnim tržištima rada mora rasti uz pretpostavku rasta najamnina, ali samo do određenog momenta. Nakon toga, ponuda rada opada sa rastom najamnina budući da na scenu stupa ispoljavanje efekta zamene i efekta dohotka
Prirodna stopa nezaposlenosti podrazumeva stanje u privredi, u trenutku kada je ciklična nezaposlenost jednaka nuli, a postoje strukturna i frikciona nezaposlenost Prirodna stopa nezaposlenosti podrazumeva stanje u privredi, u trenutku kada je ciklična nezaposlenost jednaka nuli, a postoje strukturna i frikciona nezaposlenost
Prirodna stopa nezaposlenosti označava u privredi postojanje svojevrsnog praga ispod koga počinje rast najamnina i cena, odnosno granice iznad koje nastaje inflacija Prirodna stopa nezaposlenosti označava u privredi postojanje svojevrsnog praga ispod koga počinje rast najamnina i cena, odnosno granice iznad koje nastaje inflacija
Dostları ilə paylaş:
|