Zašto se odvija međunarodna trgovina?



Yüklə 487,5 Kb.
tarix16.08.2018
ölçüsü487,5 Kb.
#63342



Zašto se odvija međunarodna trgovina?

  • Zašto se odvija međunarodna trgovina?

  • Ko su partneri u trgovini?

  • Čime se trguje?

  • Koje su koristi od trgovine?

  • Koje su koristi od teorija?



Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene

  • Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene

  • Makroekonomski nivo – donosiocima odluka na nivou države i kreatorima ukupne ekonomske politike i politike međunarodne trgovine – adekvatna privredna struktura

  • Mikroekonomski nivo – poslovne ideje, razvoj preduzeća, smjernice za investicije (proizvodne, trgovinske ...) Šta da proizvodimo?....



Prateorije

  • Prateorije

  • Liberalističke koncepcije (klasična i neoklasična)

  • Protekcionističke koncepcije

  • Savremene teorije



Prateorije međunarodne trgovine

  • Prateorije međunarodne trgovine

  • - Merkantilisti

  • - Fiziokrati

  • Klasične teorije međunarodne trgovine

  • Teorija apsolutnih prednosti

  • Teorije komparativnih prednosti

  • Neoklasične teorije međunarodne trgovine

  • Teorije faktorske raspoloživosti

  • Standardna teorija međunarodne trgovine

  • Moderne teorije međunarodne trgovine



Merkantilisti

  • Merkantilisti

  • 1500.-1750. godina

  • Tomas Man i Antoan Monkretjen

  • Trgovina pod kontrolom države (vladara)

  • Plaćanje u plemenitim metalima

  • Fiziokrati

  • 18. vijek

  • Fransoa Kene

  • Bogatstvo ne leži u novcu već u upotrebnim vrijednostima (poljoprivreda i rudarstvo)

  • Slobodna spoljna trgovina (bez miješanja države)



Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit

  • Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit

  • Akumulira što veće količine zlata tj. bogatstvo

  • Izvoz uvećava bogatstvo a uvoz smanjuje

  • Bogatstvo se uvećava trgovinom

  • Međunarodna trgovina-igra sa nultim ishodom

  • Uvođenje protekcionističkih mjera (subvencije izvoza, a carine i kvote na uvoz)

  • Primjena u vrijeme Luja XIV



Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)

  • Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)

  • Velika količina zlata (novca) a mala količina robe = inflacija

  • Ne mogu je provoditi sve zemlje (dok jedni dobijaju drugi gube)

  • Najuspješniji ostaju bez partnera u trgovini ili im padaju izvozne cijene zbog pomanjkanja zlata kod uvoznika

  • Fiziokrati – bogatstvo zavisi od zemlje a trgovina treba da je slobodna (laissez faire)



Adam Smit “Bogatstvo naroda”

  • Adam Smit “Bogatstvo naroda”

  • Cilj ekonomske politike nije bogatstvo vladara, već bogatstvo naroda

  • “Ne treba proizvoditi ono što će manje koštati da se kupi”.

  • Ekonomski razvoj počiva na specijalizaciji i podjeli rada, a rad je primarni faktor proizvodnje

  • Vrijednost svake robe određuje količina uloženog rada

  • Zemlja izvozi one proizvode gdje ima apsolutne prednosti

  • Slobodna trgovina je važna jer zabrane u spoljnoj trgovini koče privredni razvoj

  • Međunarodna trgovina je igra sa pozitivnim ishodom – obe zemlje imaju korist, raste ukupna svjetska proizvodnja



Pretpostavke:

  • Pretpostavke:

  • Konstanta prinosa

  • Perfektna konkurencija



Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.

  • Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.

  • Trgovina treba da bude slobodna i bez ograničenja - igra sa pozitivnim ishodom

  • Korist od međunarodne trgovine imaju svi učesnici i ukupna svjetska privreda.



Praksa pokazuje i drugačije tokove

  • Praksa pokazuje i drugačije tokove

  • Zanemareni ostali faktori proizvodnje

  • Razvoj tehnologije mijenja produktivnost

  • Zanemarena geografska udaljenost i transportni troškovi

  • Različita mobilnost faktora proizvodnje

  • Šta je sa zemljama koje nemaju apsolutnih prednosti i kako se one uključuju u međunarodnu razmjenu?



David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”

  • David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”

  • Teorija posmatra relativne razlike u produktivnosti rada

  • Rad je jedini faktor proizvodnje

  • Trgovina je korisna za obe zemlje

  • Uveden koncept oportunitetnog troška – vrijednost koja se gubi kada se izabere lošija alternativa



Pretpostavke:

  • Pretpostavke:

  • U zemljama vlada puna zaposlenost a tehnologija je stabilna

  • Ne postoje državne mjere koje utiču na spoljnu trgovinu

  • Faktori proizvodnje između zemalja nisu mobilni

  • Transportni troškovi nisu uzeti u obzir



Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne

  • Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne

  • Francuska ima komparativnu prednost u proizvodnji vina jer je dva puta efikasnija u proizvodnji sira (4/2=2),ali je četiri puta efikasnija u proizvodnji vina (24/6=4)

  • Moldavija treba da se specijalizuje u proizvodnji sira jer je njen oportunitetni trošak tu manji.



Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.

  • Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.

  • Zemlja treba da proizvodi i izvozi proizvode u čijoj je proizvodnji relativno produktivnija.



Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad

  • Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad

  • Zanemarena cijena radne snage

  • Upitan nivo mobilnosti faktora u zemlji i van nje

  • Zanemarivanje efekata transportnih troškova

  • Pretpostavka konstantnih prinosa je upitna, realnija je varijanta rastućih troškova

  • Ne uzima u obzir efekat tražnje, jer ako je tražnja veća i cijena će biti veća, pa time i korist od međunarodne razmjene za datu zemlju (terms of trade)



Džon Stjuart Mil

  • Džon Stjuart Mil

  • Mjerenje koristi neke zemlje od spoljne trgovine

  • Ukoliko neka zemlja, u dva posmatrana perioda, može da za određenu količinu izvezene robe u posmatranom periodu uveze veću količinu robe iz druge zemlje, nego što je to mogla u prethodnom periodu, odnosi razmjene za tu zemlju su se poboljšali.

  • Mil ne posmatra efekat cijena, deviznog kursa i spoljnotrgovinske i devizne politike.



Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa

  • Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa

  • Uvođenje više proizvoda u analizu

  • Uključivanje transportnih troškova

  • Analiza većeg broja zemalja

  • Efekat promjene tehnologije

  • Uvođenje efekta spoljnotrgovinske politike



Uslov izvoza za zemlju 1:

  • Uslov izvoza za zemlju 1:

  • a1j / a2j < W2 / W1 x e

  • a1j – potrebna jedinica rada u zemlji 1 za robu j

  • a2j – potrebna jedinica rada u zemlji 2 za robu j

  • W – stopa nadnice izražena u valuti date zemlje

  • e – devizni kurs druge zemlje u odnosu na valutu prve

  • Poređenje relativnog odnosa nadnica i relativnog odnosa potrebnog rada za proizvodnju određene robe u različitim zemljama.

  • Rast nadnica ili kursa zemlje 1 može zaustaviti izvoz.



Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza

  • Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza

  • Uključivanje više proizvoda u analizu

  • Uključivanje više zemalja u analizu

  • Uključivanje transportnih troškova u analizu

  • a1j + tr 1/ a2j < W2 / W1 x e





Kurs 0,8 eura za 1 marokanski dirham

  • Kurs 0,8 eura za 1 marokanski dirham

  • Ko će izvoziti vino?

  • a1j / a2j < W2 / W1 x e

  • 4/3 < 3,2/2x0,8

  • 1,33 < 2

  • Maroko će izvoziti vino, so i sir a uvoziti: nakit, alat i žito.



Eli Hekšer i Bertil Olin

  • Eli Hekšer i Bertil Olin

  • Polazi od komarativnih prednosti ali uzima u obzir sve faktore proizvodnje (rad, kapital, prirodne resurse)

  • Pokušaj objašnjenja odakle potiče komparativna prednost

  • Zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda u čijoj proizvodnji se intenzivno koristi onaj faktor proizvodnje kojim ta zemlja raspolaže . H-O teorema



Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji

  • Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji

  • (K/L)1 >=< (K/L)2 - odnos kapitala i rada

  • Posmatra se relativna raspoloživost faktora

  • Koeficijent inputa aij – koliko jedinica pojedinog faktora se koristi u proizvodnji jedne jedinice finalnog proizvoda A

  • aKA= KA / X A aLA=LA / XA

  • aKA / aLA > aKB / aLB A- kapitalno intenzivan proizvod



Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje

  • Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje

  • Obilje nekog faktora podrazumijeva da je njegova cijena niska

  • Troškovi proizvodnje finalnog proizvoda koji se dobija dominantnom upotrebom tog faktora su niski

  • Cijena finalnog proizvoda konkurentna u međunarodnoj razmjeni

  • Da li cijena finalnog proizvoda ima povratni uticaj na cijenu faktora proizvodnje?



Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi

  • Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi

  • Stolper-Samjuelsonova teorema: Povećanje cijene proizvoda povećava prinos na faktor koji se obilato koristi

  • Džonsonov efekat uvećanja: rast prinosa na faktor je relativno veći od rasta cijene dobra

  • Međunarodna trgovina je objašnjena razlikama u obilatosti faktora proizvodnje (fakt. raspolož.)



Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra (Kasnije studije pokazuju da je problem u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)

  • Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra (Kasnije studije pokazuju da je problem u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)

  • Pojava oligopola i monopola (Boing i Airbus)

  • Struktura tražnje (Linderov doprinos)

  • Uticaj tehnoloških dostignuća



Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.

  • Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.

  • Elektička teorija koja objedinjuje pretpostavke i rezultate klasičnih i neoklasičnih teorija

  • Osnovni postulati:

  • Tri faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi)

  • Podjela rada

  • Komparativne prednosti

  • Razmatranje dobitaka od razmjene



Ne objašnjava mnoge nove pojave:

  • Ne objašnjava mnoge nove pojave:

  • Sve veći značaj preduzeća kao nosilaca trgovine

  • Razmjena istovrsnih proizvoda između zemalja

  • Sve veća uloga države i instrumenata spoljnotrgovinske politike

  • Sve veći značaj tehnologije kao odlučujućeg faktora proizvodnje

  • Uloga intelektualne svojine u međunarodnoj razmjeni

  • Mobilnost proizvodnje ...



Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije

  • Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije

  • Identifikuju preduzeća kao glavne aktere međunarodne trgovine – mikroekonomske teorije

  • Nisu negirale postojeće teorije već su pokušale nadogradnjom doći do novih rješenja



Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi

  • Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi

  • Zemlja inovacije uživa neko vrijeme tehnološku prednost i ostvaruje izvoz (monopol, visoki profiti, dalja ulaganja u razvoj)

  • Druge zemlje provode proces imitacije sa zaostatkom

  • Zemlje inovacije uvijek nastoje da ostvare tehnološku prednost i nastaje “TEHNOLOŠKI GEP”

  • Zaostatak tražnje – vrijeme od početka proizvodnje novog proizvoda do upotrebe u drugim zemljama

  • Stvarna korist za zemlju inovacije je “neto zaostatak”

  • Period izvoza = imitacioni zaostatak – zaostatak tražnje

  • Zašto se odmah ne seli proizvodnja gdje su faktori jeftiniji?



Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda

  • Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda

  • Svaki proizvod prolazi kroz tri faze:

  • Faza nastanka novog proizvoda – proizvod se proizvodi i troši u zemlji nastanka

  • Faza razvoja – tražnja za proizvodom raste u inostranstvu, sledi izvoz pa seljenje proizvodnje, pa čak i uvoz

  • Faza standardizacije – proizvodnja je standardizovana a glavni input je manje kvalifikovana (plaćena) radna snaga – zemlja nastanka napušta proizvodnju, uvozi proizvod i ide u novu inovaciju.

  • Dinamička komparativna prednost – mijenjaju se zemlje sa komparativnom prednosti zavisno od životnog ciklusa



Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.

  • Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.

  • Teorija faktorske raspoloživosti objašnjava trgovinu primarnim a ova teorija trgovinu industrijskim dobrima.

  • Međunarodna trgovina se obavlja između zemalja kod kojih postoji “Preklapanje tražnje” (A B (C D E) F G)

  • Proizvodi kojima se trguje se kreću u oba prvca, jedna zemlja može i uvoziti i izvoziti isti proizvod što se objašnjava diferencijacijom proizvoda prilagođene ukusima potrošača (intrasektorska trgovina)



Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman

  • Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman

  • Trgovina proizvodima iz istog sektora privrede – što su zemlje sličnije i slične raspoloživosti faktora veća je mogućnost intrasektorske trgovine (danas oko 40% ukupne svjetske trgovine). Razlozi:

  • Diferencijacija proizvoda radi bolje prodaje

  • Transportni troškovi unutar velikih zemalja

  • Dinamička ekonomija obima (ekonomija obima se mijenja po sektorima i zemljama)

  • Razlika u distribuciji dohotka u okviru zemlje (bogati kupuju skupe proizvode iz bogatog inostranstva)



Grubel-Lojdov indeks

  • Grubel-Lojdov indeks

  • Mjere prisutnost itrasektorske trgovine u određenom sektoru privrede ili u razmjeni pojedinih zemalja

  • IITi - indeks

  • Exi – izvoz sektora i

  • Imi – uvoz sektora i

  • IITi = 1 - I Exi – Imi I

  • Exi + Imi



Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising

  • Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising

  • Masovna proizvodnja će omogućiti niže troškove a time i niže cijene pa će se povećati konkurentnost i na ino tržištu. Masovna proizvodnja imputa - efekat se multiplikuje.

  • Neki sektori zahtijevaju masovnu proizvodnju kako bi bili ekonomski isplativi (auto industrija...) primjer Japana.

  • Različiti efekti na male i velike zemlje (male zemlje – specijalizacija za izvoz proizvoda gdje je prinos konstantan a velike gdje je rastući prinos)

  • Krugman u analizu ekonomije obima uključuje postojanje oligopola (imperfektnost tržišta)



Džozef Štiglic i Pol Krugman

  • Džozef Štiglic i Pol Krugman

  • Tržišta su danas uglavnom imperfektno konkurentna – postoji nekoliko velikih kompanija koje kontrolišu trgovinu

  • U uslovima “monopolske konkurencije” malobrojne firme su izvršile proizvodnu diferencijaciju i svaka ima svoj segment lojalnih potrošača.

  • Po klasičnom modelu do međunarodne trgovine neće doći

  • Međunarodna trgovina se odvija i ima efekat povećanja tržišta u pogledu broja potrošača, raste efekat ekonomije obima, potrošači biraju između domaće i strane robe i ostvaruju dobitke od otvaranja zemalja, a krajnji efekat je rast dohotka u obe zemlje.



Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored stanovništva i ekonomske aktivnosti

  • Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored stanovništva i ekonomske aktivnosti

  • Nejednaka mogućnost proizvodnje i potrošnje

  • Ipak postoji zakonitost rasporeda razlika i ranga partnera prema blizini (zone uticaja)

  • Koeficijent važnosti uvoza i izvoza

  • Objašnjenje rasporeda ekonomske aktivnosti, sve sektore dijela na sektore koji:

  • su orjentisani na korišćenje sirovina (rudarstvo)

  • su orjentisani na korišćenje tržišta (maloprodaja)

  • nisu vezani lokacijom (velika vrijednost a mala težina robe)



Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite

  • Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite

  • Vrše zaštitu proizvoda u više zemalja

  • Države u kojima se proizvodi veliki broj zaštićenih proizvoda su konkurentnije od drugih zemalja.



Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g.

  • Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g.

  • Konkurentnost države leži u konkurentnosti preduzeća koja u toj privredi posluju

  • Determinante nacionalne konkurentnosti privrede:

  • Uslovi tražnje

  • Uslovi vezani za faktore proizvodnje

  • Povezani i potporni sektori

  • Strategija, struktura i rivalitet firmi

  • Svi faktori su povezani i međusobno uslovljeni “Porterov dijamant konkurentnosti”



Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman

  • Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman

  • Konkurencija između transnacionalnih kompanija koje globalno posluju

  • Ostvarivanje konkurentske prednosti TNK:

  • Globalna zaštita patenata

  • Velika ulaganja u istraživanja i razvoj novih proizvoda

  • Korišćenje ekonomije obima

  • Korišćenje strateške trgovinske politike (uključenje matičnih država sa svim raspoloživim mjerama u konkurenciju monopola)



Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće proizvodnje i podsticanje izvoza

  • Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće proizvodnje i podsticanje izvoza

  • Džon Majnard Kejnz – najznačajniji zagovornik protekcionističkih mjera u cilju očuvanja opšte ekonomske ravnoteže jedne države

  • Investicije su osnov povećanja dohotka, zaposlenosti i potrošnje.

  • “Sklonost ka potrošnji

  • Sklonost ka štednji

  • Sklonost ka investiranju”

  • Investicioni multiplikator – odnos između povećanja investicija i povećanja dohotka

  • Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator



Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

  • Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

  • Izjednačava efekte uvoza na nacionalnu privredu sa efektima štednje (oboje blokira investicije u zemlji)

  • Izvoz uzrokuje povećanje proizvodnje veće od one plasirane u izvoz što se određuje multiplikatorom spoljne trgovine, jer se povećava proizvodnja i drugim sektorima koji ne izvoze a koji su u korelaciji sa izvoznim sektorima

  • Uvoz djeluje destruktivno na povećanje nacionalnog dohotka.



Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima

  • Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima

  • Sve analize ukazuju da je spoljna trgovina korisna za svaku zemlju, a ipak sve zemlje promovišu princip “kupujmo domaće ” da bi je “podržali” !!!



Odnos teorije i politike – na osnovu čega se formuliše spoljnotrgovinska politika

  • Odnos teorije i politike – na osnovu čega se formuliše spoljnotrgovinska politika

  • Praktična primjena politika – kako se provodi definisana politika

  • Liberalna – za koga i koliko je korisna?

  • Protekcionistička – do koje mjere i u kojim sektorima?



  • HVALA NA PAŽNJI !?



Yüklə 487,5 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə