Zašto se odvija međunarodna trgovina?

Zašto se odvija međunarodna trgovina?

• Zašto se odvija međunarodna trgovina?

• Ko su partneri u trgovini?

• Čime se trguje?

• Koje su koristi od trgovine?

• Koje su koristi od teorija?

Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene

• Opšta korist od razvoja nauke – definisati model koji će donijeti najviše koristi od međunarodne razmjene

• Makroekonomski nivo – donosiocima odluka na nivou države i kreatorima ukupne ekonomske politike i politike međunarodne trgovine – adekvatna privredna struktura

• Mikroekonomski nivo – poslovne ideje, razvoj preduzeća, smjernice za investicije (proizvodne, trgovinske ...) Šta da proizvodimo?....

Prateorije

• Prateorije

• Liberalističke koncepcije (klasična i neoklasična)

• Protekcionističke koncepcije

• Savremene teorije

Prateorije međunarodne trgovine

• Prateorije međunarodne trgovine

• - Merkantilisti

• - Fiziokrati

• Klasične teorije međunarodne trgovine

• Teorija apsolutnih prednosti

• Teorije komparativnih prednosti

• Neoklasične teorije međunarodne trgovine

• Teorije faktorske raspoloživosti

• Standardna teorija međunarodne trgovine

• Moderne teorije međunarodne trgovine

Merkantilisti

• Merkantilisti

• 1500.-1750. godina

• Tomas Man i Antoan Monkretjen

• Trgovina pod kontrolom države (vladara)

• Plaćanje u plemenitim metalima

• Fiziokrati

• 18. vijek

• Fransoa Kene

• Bogatstvo ne leži u novcu već u upotrebnim vrijednostima (poljoprivreda i rudarstvo)

• Slobodna spoljna trgovina (bez miješanja države)

Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit

• Država treba da maksimalno povećava izvoz a smanjuje uvoz i ostvaruje suficit

• Akumulira što veće količine zlata tj. bogatstvo

• Izvoz uvećava bogatstvo a uvoz smanjuje

• Bogatstvo se uvećava trgovinom

• Međunarodna trgovina-igra sa nultim ishodom

• Uvođenje protekcionističkih mjera (subvencije izvoza, a carine i kvote na uvoz)

• Primjena u vrijeme Luja XIV

Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)

• Bogatstvo nacije nije u zlatu već u robama i uslugama (životni standard stanovnika)

• Velika količina zlata (novca) a mala količina robe = inflacija

• Ne mogu je provoditi sve zemlje (dok jedni dobijaju drugi gube)

• Najuspješniji ostaju bez partnera u trgovini ili im padaju izvozne cijene zbog pomanjkanja zlata kod uvoznika

• Fiziokrati – bogatstvo zavisi od zemlje a trgovina treba da je slobodna (laissez faire)

Adam Smit “Bogatstvo naroda”

• Adam Smit “Bogatstvo naroda”

• Cilj ekonomske politike nije bogatstvo vladara, već bogatstvo naroda

• “Ne treba proizvoditi ono što će manje koštati da se kupi”.

• Ekonomski razvoj počiva na specijalizaciji i podjeli rada, a rad je primarni faktor proizvodnje

• Vrijednost svake robe određuje količina uloženog rada

• Zemlja izvozi one proizvode gdje ima apsolutne prednosti

• Slobodna trgovina je važna jer zabrane u spoljnoj trgovini koče privredni razvoj

• Međunarodna trgovina je igra sa pozitivnim ishodom – obe zemlje imaju korist, raste ukupna svjetska proizvodnja

Pretpostavke:

• Pretpostavke:

• Konstanta prinosa

• Perfektna konkurencija

Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.

• Zemlja treba da se specijalizuje u proizvodnji onih dobara koje proizvodi efikasnije od drugih zemalja i da izvozi ta dobra, a da uvozi ona koja proizvodi manje efikasno.

• Trgovina treba da bude slobodna i bez ograničenja - igra sa pozitivnim ishodom

• Korist od međunarodne trgovine imaju svi učesnici i ukupna svjetska privreda.

Praksa pokazuje i drugačije tokove

• Praksa pokazuje i drugačije tokove

• Zanemareni ostali faktori proizvodnje

• Razvoj tehnologije mijenja produktivnost

• Zanemarena geografska udaljenost i transportni troškovi

• Različita mobilnost faktora proizvodnje

• Šta je sa zemljama koje nemaju apsolutnih prednosti i kako se one uključuju u međunarodnu razmjenu?

David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”

• David Rikardo - početak 19. vijeka “O principima političke ekonomije i oporezivanja”

• Teorija posmatra relativne razlike u produktivnosti rada

• Rad je jedini faktor proizvodnje

• Trgovina je korisna za obe zemlje

• Uveden koncept oportunitetnog troška – vrijednost koja se gubi kada se izabere lošija alternativa

Pretpostavke:

• Pretpostavke:

• U zemljama vlada puna zaposlenost a tehnologija je stabilna

• Ne postoje državne mjere koje utiču na spoljnu trgovinu

• Faktori proizvodnje između zemalja nisu mobilni

• Transportni troškovi nisu uzeti u obzir

Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne

• Nisu važne apsolutne prednosti već komparativne

• Francuska ima komparativnu prednost u proizvodnji vina jer je dva puta efikasnija u proizvodnji sira (4/2=2),ali je četiri puta efikasnija u proizvodnji vina (24/6=4)

• Moldavija treba da se specijalizuje u proizvodnji sira jer je njen oportunitetni trošak tu manji.

Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.

• Zemlja uvijek ima relativnu prednost u proizvodnje jednog proizvoda i mora se specijalizovati u proizvodnji tog proizvoda i njegov izvoz, a odustati od izvoza drugog proizvoda bez obzira na apsolutnu prednost. Trgovina treba da bude slobodna i korisna je za obe zemlje.

• Zemlja treba da proizvodi i izvozi proizvode u čijoj je proizvodnji relativno produktivnija.

Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad

• Uobziren samo jedan faktor proizvodnje - rad

• Zanemarena cijena radne snage

• Upitan nivo mobilnosti faktora u zemlji i van nje

• Zanemarivanje efekata transportnih troškova

• Pretpostavka konstantnih prinosa je upitna, realnija je varijanta rastućih troškova

• Ne uzima u obzir efekat tražnje, jer ako je tražnja veća i cijena će biti veća, pa time i korist od međunarodne razmjene za datu zemlju (terms of trade)

Džon Stjuart Mil

• Džon Stjuart Mil

• Mjerenje koristi neke zemlje od spoljne trgovine

• Ukoliko neka zemlja, u dva posmatrana perioda, može da za određenu količinu izvezene robe u posmatranom periodu uveze veću količinu robe iz druge zemlje, nego što je to mogla u prethodnom periodu, odnosi razmjene za tu zemlju su se poboljšali.

• Mil ne posmatra efekat cijena, deviznog kursa i spoljnotrgovinske i devizne politike.

Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa

• Uvođenje novca u analizu, tj. cijena rada i deviznog kursa

• Uvođenje više proizvoda u analizu

• Uključivanje transportnih troškova

• Analiza većeg broja zemalja

• Efekat promjene tehnologije

• Uvođenje efekta spoljnotrgovinske politike

Uslov izvoza za zemlju 1:

• Uslov izvoza za zemlju 1:

• a1j / a2j < W2 / W1 x e

• a1j – potrebna jedinica rada u zemlji 1 za robu j

• a2j – potrebna jedinica rada u zemlji 2 za robu j

• W – stopa nadnice izražena u valuti date zemlje

• e – devizni kurs druge zemlje u odnosu na valutu prve

• Poređenje relativnog odnosa nadnica i relativnog odnosa potrebnog rada za proizvodnju određene robe u različitim zemljama.

• Rast nadnica ili kursa zemlje 1 može zaustaviti izvoz.

Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza

• Izračunavanje limita promjene nadnica i limita promjene deviznog kursa za pojedine zemlje kako ne bi došlo do poremećaja izvoza

• Uključivanje više proizvoda u analizu

• Uključivanje više zemalja u analizu

• Uključivanje transportnih troškova u analizu

• a1j + tr 1/ a2j < W2 / W1 x e

Kurs 0,8 eura za 1 marokanski dirham

• Kurs 0,8 eura za 1 marokanski dirham

• Ko će izvoziti vino?

• a1j / a2j < W2 / W1 x e

• 4/3 < 3,2/2x0,8

• 1,33 < 2

• Maroko će izvoziti vino, so i sir a uvoziti: nakit, alat i žito.

Eli Hekšer i Bertil Olin

• Eli Hekšer i Bertil Olin

• Polazi od komarativnih prednosti ali uzima u obzir sve faktore proizvodnje (rad, kapital, prirodne resurse)

• Pokušaj objašnjenja odakle potiče komparativna prednost

• Zemlja ima komparativne prednosti u proizvodnji onog proizvoda u čijoj proizvodnji se intenzivno koristi onaj faktor proizvodnje kojim ta zemlja raspolaže . H-O teorema

Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji

• Faktorska intenzivnost proizvoda – koliko proizvod koristi određeni faktor proizvodnje u poređenju sa istim proizvodom u drugoj zemlji

• (K/L)1 >=< (K/L)2 - odnos kapitala i rada

• Posmatra se relativna raspoloživost faktora

• Koeficijent inputa aij – koliko jedinica pojedinog faktora se koristi u proizvodnji jedne jedinice finalnog proizvoda A

• aKA= KA / X A aLA=LA / XA

• aKA / aLA > aKB / aLB A- kapitalno intenzivan proizvod

Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje

• Konkurentnost zemlje leži u ponudi faktora proizvodnje te zemlje

• Obilje nekog faktora podrazumijeva da je njegova cijena niska

• Troškovi proizvodnje finalnog proizvoda koji se dobija dominantnom upotrebom tog faktora su niski

• Cijena finalnog proizvoda konkurentna u međunarodnoj razmjeni

• Da li cijena finalnog proizvoda ima povratni uticaj na cijenu faktora proizvodnje?

Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi

• Samjuelson je utvrdio da cijene finalnog proizvoda mogu uticati na cijene faktora koji se u njegovoj proizvodnji koristi

• Stolper-Samjuelsonova teorema: Povećanje cijene proizvoda povećava prinos na faktor koji se obilato koristi

• Džonsonov efekat uvećanja: rast prinosa na faktor je relativno veći od rasta cijene dobra

• Međunarodna trgovina je objašnjena razlikama u obilatosti faktora proizvodnje (fakt. raspolož.)

Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra (Kasnije studije pokazuju da je problem u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)

• Leontijevljev paradoks : SAD je zemlja koja obiluje kapitalom a uvozi kapitalno intenzivna dobra (Kasnije studije pokazuju da je problem u: strukturi tražnje, uticaju prirodnih resursa, carinska tarifa SAD, izbor godine za analizu, produktivnost radnika nije ista, kapital u obliku obrazovanja je sadržan u radu...)

• Pojava oligopola i monopola (Boing i Airbus)

• Struktura tražnje (Linderov doprinos)

• Uticaj tehnoloških dostignuća

Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.

• Pokušaj da se kombinacijom tri glavne teorije objasni većina tokova u međunarodnoj trgovini.

• Elektička teorija koja objedinjuje pretpostavke i rezultate klasičnih i neoklasičnih teorija

• Osnovni postulati:

• Tri faktora proizvodnje (rad, kapital i prirodni resursi)

• Podjela rada

• Komparativne prednosti

• Razmatranje dobitaka od razmjene

Ne objašnjava mnoge nove pojave:

• Ne objašnjava mnoge nove pojave:

• Sve veći značaj preduzeća kao nosilaca trgovine

• Razmjena istovrsnih proizvoda između zemalja

• Sve veća uloga države i instrumenata spoljnotrgovinske politike

• Sve veći značaj tehnologije kao odlučujućeg faktora proizvodnje

• Uloga intelektualne svojine u međunarodnoj razmjeni

• Mobilnost proizvodnje ...

Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije

• Objašnjavaju pojedine događaje iz prakse koje nisu bile objašnjene – parcijalne teorije

• Identifikuju preduzeća kao glavne aktere međunarodne trgovine – mikroekonomske teorije

• Nisu negirale postojeće teorije već su pokušale nadogradnjom doći do novih rješenja

Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi

• Pozner 1961. godina - značaj procesa inovacija kojima se stvaraju novi tehnološki postupci i novi proizvodi

• Zemlja inovacije uživa neko vrijeme tehnološku prednost i ostvaruje izvoz (monopol, visoki profiti, dalja ulaganja u razvoj)

• Druge zemlje provode proces imitacije sa zaostatkom

• Zemlje inovacije uvijek nastoje da ostvare tehnološku prednost i nastaje “TEHNOLOŠKI GEP”

• Zaostatak tražnje – vrijeme od početka proizvodnje novog proizvoda do upotrebe u drugim zemljama

• Stvarna korist za zemlju inovacije je “neto zaostatak”

• Period izvoza = imitacioni zaostatak – zaostatak tražnje

• Zašto se odmah ne seli proizvodnja gdje su faktori jeftiniji?

Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda

• Rejmond Vernon 1966. – međunarodna trgovina je uslovljena postojanjem životnog ciklusa proizvoda

• Svaki proizvod prolazi kroz tri faze:

• Faza nastanka novog proizvoda – proizvod se proizvodi i troši u zemlji nastanka

• Faza razvoja – tražnja za proizvodom raste u inostranstvu, sledi izvoz pa seljenje proizvodnje, pa čak i uvoz

• Faza standardizacije – proizvodnja je standardizovana a glavni input je manje kvalifikovana (plaćena) radna snaga – zemlja nastanka napušta proizvodnju, uvozi proizvod i ide u novu inovaciju.

• Dinamička komparativna prednost – mijenjaju se zemlje sa komparativnom prednosti zavisno od životnog ciklusa

Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.

• Stefan Linder 1961. uloga tražnje u međunarodnoj trgovini koja zavisi od ukusa potrošača koji su determinisani njihovim standardom tj. dohotkom per/cap.

• Teorija faktorske raspoloživosti objašnjava trgovinu primarnim a ova teorija trgovinu industrijskim dobrima.

• Međunarodna trgovina se obavlja između zemalja kod kojih postoji “Preklapanje tražnje” (A B (C D E) F G)

• Proizvodi kojima se trguje se kreću u oba prvca, jedna zemlja može i uvoziti i izvoziti isti proizvod što se objašnjava diferencijacijom proizvoda prilagođene ukusima potrošača (intrasektorska trgovina)

Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman

• Pjeter Verdun, Bela Balasa, Herbert Grubel, Piter Lojd, Avinaš Diksit, Džozef Štiglic, Pol Krugman

• Trgovina proizvodima iz istog sektora privrede – što su zemlje sličnije i slične raspoloživosti faktora veća je mogućnost intrasektorske trgovine (danas oko 40% ukupne svjetske trgovine). Razlozi:

• Diferencijacija proizvoda radi bolje prodaje

• Transportni troškovi unutar velikih zemalja

• Dinamička ekonomija obima (ekonomija obima se mijenja po sektorima i zemljama)

• Razlika u distribuciji dohotka u okviru zemlje (bogati kupuju skupe proizvode iz bogatog inostranstva)

Grubel-Lojdov indeks

• Grubel-Lojdov indeks

• Mjere prisutnost itrasektorske trgovine u određenom sektoru privrede ili u razmjeni pojedinih zemalja

• IITi - indeks

• Exi – izvoz sektora i

• Imi – uvoz sektora i

• IITi = 1 - I Exi – Imi I

• Exi + Imi

Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising

• Muraj Kemp, Žak Dreze, Gari Hufbauer, Kising

• Masovna proizvodnja će omogućiti niže troškove a time i niže cijene pa će se povećati konkurentnost i na ino tržištu. Masovna proizvodnja imputa - efekat se multiplikuje.

• Neki sektori zahtijevaju masovnu proizvodnju kako bi bili ekonomski isplativi (auto industrija...) primjer Japana.

• Različiti efekti na male i velike zemlje (male zemlje – specijalizacija za izvoz proizvoda gdje je prinos konstantan a velike gdje je rastući prinos)

• Krugman u analizu ekonomije obima uključuje postojanje oligopola (imperfektnost tržišta)

Džozef Štiglic i Pol Krugman

• Džozef Štiglic i Pol Krugman

• Tržišta su danas uglavnom imperfektno konkurentna – postoji nekoliko velikih kompanija koje kontrolišu trgovinu

• U uslovima “monopolske konkurencije” malobrojne firme su izvršile proizvodnu diferencijaciju i svaka ima svoj segment lojalnih potrošača.

• Po klasičnom modelu do međunarodne trgovine neće doći

• Međunarodna trgovina se odvija i ima efekat povećanja tržišta u pogledu broja potrošača, raste efekat ekonomije obima, potrošači biraju između domaće i strane robe i ostvaruju dobitke od otvaranja zemalja, a krajnji efekat je rast dohotka u obe zemlje.

Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored stanovništva i ekonomske aktivnosti

• Karakteristika svjetske privrede je nejednak raspored stanovništva i ekonomske aktivnosti

• Nejednaka mogućnost proizvodnje i potrošnje

• Ipak postoji zakonitost rasporeda razlika i ranga partnera prema blizini (zone uticaja)

• Koeficijent važnosti uvoza i izvoza

• Objašnjenje rasporeda ekonomske aktivnosti, sve sektore dijela na sektore koji:

• su orjentisani na korišćenje sirovina (rudarstvo)

• su orjentisani na korišćenje tržišta (maloprodaja)

• nisu vezani lokacijom (velika vrijednost a mala težina robe)

Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite

• Firme koje posjeduju značajnu intelektualnu svojinu (patent, trgovačku marku i sl.) imaju značajnu konkurentsku prednost i ostvaruju visoke profite

• Vrše zaštitu proizvoda u više zemalja

• Države u kojima se proizvodi veliki broj zaštićenih proizvoda su konkurentnije od drugih zemalja.

Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g.

• Majkl Porter “Konkurentska prednost država” 1990.g.

• Konkurentnost države leži u konkurentnosti preduzeća koja u toj privredi posluju

• Determinante nacionalne konkurentnosti privrede:

• Uslovi tražnje

• Uslovi vezani za faktore proizvodnje

• Povezani i potporni sektori

• Strategija, struktura i rivalitet firmi

• Svi faktori su povezani i međusobno uslovljeni “Porterov dijamant konkurentnosti”

Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman

• Kelvin Lankaster, Pol Krugman, Elhanan Helpman

• Konkurencija između transnacionalnih kompanija koje globalno posluju

• Ostvarivanje konkurentske prednosti TNK:

• Globalna zaštita patenata

• Velika ulaganja u istraživanja i razvoj novih proizvoda

• Korišćenje ekonomije obima

• Korišćenje strateške trgovinske politike (uključenje matičnih država sa svim raspoloživim mjerama u konkurenciju monopola)

Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće proizvodnje i podsticanje izvoza

• Liberalno tržište i “korist za sve” ili zaštita domaće proizvodnje i podsticanje izvoza

• Džon Majnard Kejnz – najznačajniji zagovornik protekcionističkih mjera u cilju očuvanja opšte ekonomske ravnoteže jedne države

• Investicije su osnov povećanja dohotka, zaposlenosti i potrošnje.

• “Sklonost ka potrošnji

• Sklonost ka štednji

• Sklonost ka investiranju”

• Investicioni multiplikator – odnos između povećanja investicija i povećanja dohotka

• Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

• Fric Maklup – spoljnotrgovinski multiplikator

• Izjednačava efekte uvoza na nacionalnu privredu sa efektima štednje (oboje blokira investicije u zemlji)

• Izvoz uzrokuje povećanje proizvodnje veće od one plasirane u izvoz što se određuje multiplikatorom spoljne trgovine, jer se povećava proizvodnja i drugim sektorima koji ne izvoze a koji su u korelaciji sa izvoznim sektorima

• Uvoz djeluje destruktivno na povećanje nacionalnog dohotka.

Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima

• Niti jedna teorija međunarodne trgovine koja danas postoji ne može da objasni sve tokove međunarodne trgovine, ali se svaka može koristiti u odgovarajućim okolnostima

• Sve analize ukazuju da je spoljna trgovina korisna za svaku zemlju, a ipak sve zemlje promovišu princip “kupujmo domaće ” da bi je “podržali” !!!

Odnos teorije i politike – na osnovu čega se formuliše spoljnotrgovinska politika

• Odnos teorije i politike – na osnovu čega se formuliše spoljnotrgovinska politika

• Praktična primjena politika – kako se provodi definisana politika

• Liberalna – za koga i koliko je korisna?

• Protekcionistička – do koje mjere i u kojim sektorima?

• HVALA NA PAŽNJI !?