Microsoft Word SveZajedno doc
Yüklə 0,63 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- Sistematika riba
- Crvena krvna zrnca
- Živčani sustav
- Autonomni živčani sustav
- Osjetilo sluha
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 48/95
Kod nekih riba koje se povremeno mogu zadržavati izvan vode i to naročito u onih koji žive u plitkim i muljevitim vodama vrućih krajeva, razvijeni su dodatni organi za disanje. Oni nastaju od sluznice koja oblaže škržnu šupljinu i koja je bogata krvnim žilicama.
Optok krvi u riba je jednosmjeran. Srce se sastoji od tri dijela: venskog zatona, klijetke i pretklijetke. Za razliku od morskih pasa, grgeč i ostale koštunjače nemaju arterijskog čunja, nego ga zamjenjuje aortina glavica (bulbus arteriosus) koja je za razliku od arterijskog čunja dio arterijskog stabla (truncus arteriosus) i predstavlja proširenje aorte. Aortina glavica nema zalistaka niti poprečno prugastih mišića, ali ipak ona se širi i steže pod djelovanjem rada jedne jedine klijetke. Na taj način održava se pritisak kroz kratku aortu prema škrgama. Radom srca upravlja jedan živac potiskivač (depresor), a srce se nalazi u okosrčanoj šupljini. Podjezični škržni luk opskrbljuje podjezična arterija koja se odvaja od ventralnog kraja prve odvodne škržne arterije i ide u lažnu škrgu, te ju na taj način opskrbljuje samo oksigeniranom krvlju. Prema tome aterijski sustav ima četiri odvodne škržne arterije koje ulaze u parne korijene leđne aorte, jedna s drugom se sjedinjuju i prema straga tvore leđnu aortu. Ove žile sjedinjuju se i sprijeda. Kao rezultat takvog razmještaja krvnih žila nastaje arterijski optok krvi glave (circus cephalicus), koji je značajan za koštunjače. Crvena krvna zrnca su, kao i u drugih riba, jajasta tjelašca s jezgrom, no ipak neke ribe i to tri roda morskih koštunjača koji žive na području Antarktika imaju bezbojnu krv i žućkasto-bijele škrge. Ustanovljeno je da je njihova krv prozirna, žućkasto-bijela plazma koja sadrži leukocite kao i nepoznate elemente koji omogućavaju zgrušavanje.
Za koštunjače je značajan veliki razvoj srednjeg i stražnjeg mozga. Prednji mozak je malen i nepodijeljene šupljine, njegov plašt ne sadrži živčanog tkiva, nego je opnene građe. Međumozak je
Sistematika riba Biologija i patologija riba Stranica 49/95
malen i prekriven s gornje strane epitelnim izdancima srednjeg mozga. Na srednjem mozgu naročito se ističu vidni režnjevi. Jako dobro je razvijen stražnji mozak koji prekriva primozak i početni dio leđne moždine. Na uzdužnom presjeku mozga može se zapaziti da stražnji mozak ulazi pod krov srednjeg mozga i tvori zavoj stražnjeg mozga (valvula cerebelli), strukturu značajnu za koštunjače.
na osnovni plan u tetrapodnih kralješnjaka. Osjetilo vida
Oko grgeča je tipične građe za ribe, prilagođeno za gledanje u vodi. Rožnica je jako spljoštena, a leća kuglasta te strši iz zjenice. Zahvaljujući takvoj građi leća gotovo dodiruje rožnicu. Prednja očna komora je vrlo malena, a bjeloočnica hrskavična. Iz žilnice ulazi u šupljinu očne jabučice posebni izdanak tzv. srpasti izdanak (processus falciformis). To je tanka opna koja izlazi iz žilnice blizu mjesta ulaska vidnog živca, probija mrežnicu i učvršćuje se na leću. Srpasti izdanak se pridržava svojim proširenjem u obliku mišićne kvržice koju zovemo campanula Helleri. Hallerovo proširenje je zapravo mišić leće (musculus retractor lentis) i njegovim stezanjem pomiče se leća unutar očne jabučice prema mrežnici i od nje. Na taj način se vrši akomodacija oka, pa tako oko grgeča i drugih riba može primati sliku predmeta na raznim udaljenostima. Za ribe je značajno i zrcalo (argentea) koje predstavlja poseban sloj krvnih žila bogat nakupinama malih kristalića. Srebrna ovojnica (zrcalo) smještena je neposredno iznad bjeloočnice, te prelazi i na šarenicu gdje tvori njezin vanjski sloj. Na bjeloočnicu se učvršćuje šest mišića, koji spajaju bjeloočnicu sa stjenkama očne jamice, a služe za pokretanje očne jabučice. U žilnici brojnih koštunjača nađene su čudesne mrežice slične građe kao i u plivaćem mjehuru, pa su naki autori zaključili da im je i funkcija slična, te da mogu poslužiti za stvaranje visokog pritiska kisika iza mrežnice koji regulira mataboličke potrebe mrežnice. Mjerenja su pokazala da je pritisak u mrežnici onih riba koje imaju u oku čudesne mrežice od 250 do 800 mm Hg, dok je u drugih ovaj pritisak manji od 40 mm Hg. Izgleda da je prisustvo čudesnih mrežica u vezi s načinom života, te dobri i brzi plivači imaju bolje izgrađeno ovo osjetilo nego one vrste koje se drže dna i u kojih traženje plijena ovisi više o kemoreceptorima. Oko koštunjača obično je ugođeno na daljinu do 1m, ali ima riba čija akomodacija oka omogućuje gledanje i do 10-12 m. Osjetilo sluha Sastoji se od unutarnjeg uha smještenog u koštanoj slušnoj čahuri, čije su unutarnje stijenke hrskavične. Labirint je koštan, a u njega je uključen opneni labirint. Između oba labirinta je uzak prostor kojeg ispunjava tekućina, perilimfa. Koštunjače imaju tri polukružne cijevčice od kojih svaka završava jednom ampulom, a iz okruglaste vrećice izlazi endolimfatička cijevčica (ductus endolimphaticus) koja slijepo završava. Pužnica je u svih riba vrlo slabo izražena. U labirintnom organu riba nalaze se slušni kamenčići ili otoliti (grgeč ih ima tri). Najveći otolit nalazi se u kuglastoj vrećici i zauzima svu njezinu šupljinu. Druga dva koja su mnogo manja smještena su jedan u šupljinu pužnice, a drugi na samom izlazu jajaste vrećice blizu ampule prednje i vanjske polukružne cjevčice. Otoliti imaju karakterističnu građu koja se sastoji od koncentričnih krugova, pa se i pomoću njih može odrediti starost riba.
Yüklə 0,63 Mb. Dostları ilə paylaş:
|