Globalizacija I jezik

Globalizacija i jezik

• Globalizacija i jezik

• Nenad Suzić
• Engleski jezik
• Bosanski jezik (jezik Bošnjaka)

• Odvajanje hrvatskog jezika od srpskog

• Božo Ćorić
• Anatomija naopake hrvatske jezičke politike

Branislav Brborić

• Branislav Brborić
• Trojezičnost ili višejezičnost
• Ivan Klajn
• Leksika
• Ranko Bugarski
• Jezičke razlike
• Pavle Ivić

Jedinstvo i razjedinjenost srpskohrvatskog književnog jezika – aktuelni trenutak

• Jedinstvo i razjedinjenost srpskohrvatskog književnog jezika – aktuelni trenutak
• Miloš Okuka
• Sukobi i razgraničavanja
• Hrvatski kontra srpski (i kontra hrvatski)

Bosanski/bošnjački jezik između srpskog i hrvatskoga

• Bosanski/bošnjački jezik između srpskog i hrvatskoga

• Bosanski kontra srpski

• Crnogorski jezik kao srpski ili ne

• Crnogorski kontra srpski

• Literatura

redovni profesor, akademik; predaje pedagogiju i sociologiju obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Banjaluci i Istočnom Sarajevu

• redovni profesor, akademik; predaje pedagogiju i sociologiju obrazovanja na Filozofskom fakultetu u Banjaluci i Istočnom Sarajevu

Napisao 17 autorskih i 7 koautorskih, 110 naučnih i stručnih radova i oko 30 novinskih članaka

• Napisao 17 autorskih i 7 koautorskih, 110 naučnih i stručnih radova i oko 30 novinskih članaka

• Tvorac koncepcije reforme sistema obrazovanja u Republici Srpskoj

Član Ruske akademije nauka i Američke psihološke asocijacije, Srpske akademije obrazovanja

• Član Ruske akademije nauka i Američke psihološke asocijacije, Srpske akademije obrazovanja

• Urednik većeg broja knjiga i udžbenika

Jezik – jedno od ključnih obeležja naroda i nacija

• Jezik – jedno od ključnih obeležja naroda i nacija

• Engleski – univerzalni jezik koji potiskuje nacionalne jezike

• Zabrinutost za maternji jezik

Specifična situacija u BiH (roditelji govorili jedan, deca odrastaju na tri jezika)

• Specifična situacija u BiH (roditelji govorili jedan, deca odrastaju na tri jezika)

• Morfološka, sintaksička i gramatička podloga – ista

• Stranci koji uče jedan od tri jezika – zbunjeni‚(prednost → uče istovremeno tri jezika  )

N. Suzić:

• N. Suzić:

• „Ispostavilo se da je ‛rezervisanje pojedinih riječi’ najfundamentalnija razlika među tim jezicima. Tako je glagol oprostiti postao rezervisan za hrvatski jezik iako je riječ oprost vijekovima vezana za pravoslavnu etiku i crkvenu službu.

Slično je i sa riječima kruh i hljeb. Kruh se tretira kao hrvatska riječ a hljeb kao srpska, iako je poznato da riječ hljeb potiče od Gota i njihove riječi hlaifs i germanske hlaibaz na našim prostorima odomaćeno kao hljebac ili hljeb“. (Suzić 2001: 43–46)

• Slično je i sa riječima kruh i hljeb. Kruh se tretira kao hrvatska riječ a hljeb kao srpska, iako je poznato da riječ hljeb potiče od Gota i njihove riječi hlaifs i germanske hlaibaz na našim prostorima odomaćeno kao hljebac ili hljeb“. (Suzić 2001: 43–46)

Problem naziva bosanskog jezika je sporan za mnoge Srbe

• Problem naziva bosanskog jezika je sporan za mnoge Srbe

• Englezi → engleski, Rusi → ruski, Francuzi → francuski, Bošnjaci → bosanski, a ne bošnjački! Zašto??

• Zašto se u Austriji jezik ne zove austrijski ili u Americi američki!?

Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu

• Profesor na Filološkom fakultetu u Beogradu

Osnovni zadatak aktuelne jezičke politike u Hrvatskoj je da dokaže da Hrvati i Srbi ne koriste isti standardni jezik

• Osnovni zadatak aktuelne jezičke politike u Hrvatskoj je da dokaže da Hrvati i Srbi ne koriste isti standardni jezik

Principi kojih se oni drže su:

• Principi kojih se oni drže su:

• Sinonimski (dubletski) leksički par srpskog jezika se razbija tako da se jedan član tog para (prvi) proglasi hrvatskim standardom, a drugi srpskim : dopustiti – dozvoliti, mašta – uobrazilja, novac – para (Šamija-Lukačić: );

Srpski leksički par sastavljen od neutralnog i markiranog člana (arhaizma, historizma, varvarizma) razbija se tako što se neutralni (jezički aktuelan) član proglasi hrvatskim, a onaj drugi – srpskim jezičkim sredstvom:

• Srpski leksički par sastavljen od neutralnog i markiranog člana (arhaizma, historizma, varvarizma) razbija se tako što se neutralni (jezički aktuelan) član proglasi hrvatskim, a onaj drugi – srpskim jezičkim sredstvom: