Državljanstvo I apatridija Priručnik za parlamentarce
Yüklə 0,61 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- «Konvencija o eliminisanju svih oblika rasne diskriminacije»
- «Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima»
- «Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije protiv žena»
- «Konvencija o pravima djeteta»
- «Živim u kampu od 1971. godine, ali se nadam da ću se uskoro smjestiti negdje izvan kampa sa svojom djecom. Želim prava koja imaju državljani Bangladeša.
- Syedaha, lice bez državljanstva, koja živi u Bangladešu Da li postoje neki regionalni sporazumi koji se bave pravom na državljanstvo
- «Američke konvencije o ljudskim pravima»
U
za nekog njenog državljanina [državljanina ugovorne države] može, na svoj zahtjev, steći državljanstvo svog muža, koristeći se naročito privilegovanim postupkom naturalizacije» i da «davanje tog državljanstva može podlijegati ograničenjima koja se mogu nametnuti u interesu nacionalne bezbjednosti ili javnog poretka». Ovaj član takođe predviđa da ugovorna država ne može tumačiti kako ova konvencija «dira u ma kakvo zakonodavstvo ili sudsku praksu na osnovu kojih strankinja udata za njenog državljanina [državljanina ugovorne države] može punopravno steći, na svoj zahtjev, državljanstvo svog muža». «Konvencija o eliminisanju svih oblika rasne diskriminacije» iz 1965. godine obavezuje države da «garantuju pravo svakome, bez obzira na rasu, boju ili nacionalno ili etničko porijeklo, na jednakost pred zakonom», naročito u uživanju nekoliko fundamentalnih ljudskih prava, uključujući pravo na državljanstvo (član 5). U članu 24 «Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima» iz 1966. godine navodi se sljedeće: «Svako dijete ima pravo da mu njegova porodica, društvo i država ukazuju zaštitu koju zahtijeva njegov status maloljetnika, bez ikakve diskriminacije zasnovane na rasi, boji, polu, jeziku, religiji, nacionalnom ili socijalnom porijeklu, imovinskom stanju ili rođenju.» «Odmah poslije rođenja, svako dijete mora biti upisano u matičnu knjigu rođenih i nositi neko ime.» «Svako dijete ima pravo da stekne neko državljanstvo.» U članu 26 tog međunarodnog ugovora tvrdi se takođe da su «Sva (su) lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve diskriminacije na podjednaku zaštitu zakona. U tom smislu, zakon mora zabraniti svaku diskriminaciju i garantovati svim licima jednaku i efektivnu zaštitu od diskriminacije iz bilo kog razloga kao što su rasa, boja, pol, jezik, religija, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, imovinsko stanje, rođenje ili neki drugi status.» U članu 9 «Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije protiv žena» iz 1979. godine navodi se sljedeće: «Države članice priznaju ženama jednaka prava kao i muškarcima da steknu, promijene ili zadrže svoje državljanstvo. One se posebno staraju da sklapanje braka sa stranim državljaninom ili promjena državljanstva muža za vrijeme trajanja braka ne smije automatski promijeniti državljanstvo žene, ostaviti je bez državljanstva ili joj nametnuti državljanstvo muža.» «Države članice priznaju ženama jednaka prava kao i muškarcima u pogledu državljanstva njihove djece.» «Konvencija o pravima djeteta» iz 1989.godine, koju je ratifikovala skoro svaka država, sadrži dva važna člana, relevantna za državljanstvo: U
U
rođenja ima pravo na ime, pravo da stekne državljanstvo i, koliko god je to moguće, pravo da zna ko su mu roditelji i pravo da o njemu brinu njegovi roditelji». U ovom članu se takođe predviđa da su «Države članice (su) dužne da osiguraju ostvarivanje ovih prava u skladu s njihovim nacionalnim propisima i obavezama koje imaju shodno relevantnim međunarodnim instrumentima iz ove oblasti, naročito u slučajevima u kojima bi to dijete inače bilo bez državljanstva». «Živim u kampu od 1971. godine, ali se nadam da ću se uskoro smjestiti negdje izvan kampa sa svojom djecom. Želim prava koja imaju državljani Bangladeša. Mi nemamo dostojanstven život: moja djeca ne rastu kako treba u kampu, ne obrazuju se, a bez obrazovanja mogu očekivati samo nekakav bijedan posao.» Syedaha, lice bez državljanstva, koja živi u Bangladešu Da li postoje neki regionalni sporazumi koji se bave pravom na državljanstvo? Regionalni instrumenti potkrepljuju pravnu osnovu prava na državljanstvo. U članu 20 «Američke konvencije o ljudskim pravima» ( 1 ) (1969) se kaže da: «Svako ima pravo na državljanstvo. Svako ima pravo na državljanstvo države na čijoj teritoriji je rođen ako nema pravo ni na koje drugo državljanstvo. Niko ne smije biti proizvoljno lišen svog državljanstva ili prava na promjenu državljanstva.» Ove principe je naknadno podržala jurisprudencija Interameričkog suda. Mada je sud potvrdio da uslovi pod kojima se dodjeljuje državljanstvo ostaju unutar domaće jurisdikcije svake države, takođe je ustanovio sljedeće: «Uprkos činjenici da je tradicionalno prihvaćeno kako su dodjeljivanje i priznavanje državljanstva pitanja o kojima odlučuje svaka država za sebe, savremena dešavanja ukazuju na to da međunarodno pravo zaista nameće određena ograničenja na opsežne moći koje država uživa u toj oblasti, te da se danas ne može smatrati kako je način na koji države regulišu pitanja koja se odnose na državljanstvo u isključivoj nadležnosti tih država.» (Interamerički sud za ljudska prava, Savjetodavno mišljenje, «Izmjene i dopune odredbi o naturalizaciji Ustava Kostarike» ( 2 ), stavovi 32-34; tekst u 5 HRLJ 1984) Drugim riječima, države moraju uzeti u obzir međunarodne reperkusije po njihovo domaće zakonodavstvo o državljanstvu, naročito ukoliko primjena tog zakonodavstva može prouzrokovati apatridiju. Godine 1963. usvojena je evropska «Konvencija o redukovanju slučajeva višestrukog državljanstva i o vojnim obavezama u slučajevima višestrukog državljanstva» ( 3 ). Ta Konvencija je zasnovana na ideji, koju su mnoge države Zapadne Evrope prihvatale u to vrijeme, da je posjedovanje višestrukih državljanstava nepoželjno i da bi ga trebalo izbjegavati. Pošto je Konvencija iz 1963. godine ograničena u obimu samo na pitanje višestrukih državljanstava, 1977. i 1993. godine dodata su dva protokola kako bi se pokrila srodna pitanja i odrazila teoretska i praktična dešavanja na polju državljanstva. Na primjer, Drugi protokol uz Konvenciju dozvoljava sticanje višestrukih državljanstava u slučajevima migranata druge generacije i supružnika u miješanim brakovima i njihove djece.
(1) Naziv na engleskom jeziku: American Convention on Human Rights, prim. prev. (2) Naziv na engleskom jeziku: Amendments to the Naturalization Provision of the Constitution of Costa Rica, prim. prev.
(3) Naziv na engleskom jeziku: Convention on the reduction of cases of multiple nationality and on military obligations in cases of multiple nationality, prim. prev. Yüklə 0,61 Mb. Dostları ilə paylaş:
|