Ovu procenu činili
smo na osnovu psihijatri-
jskog pregleda ispitanika po ugledu na
Pompidou upitnik, rukovodeći se podacima iz
literature da najveći broj opijatskih adikata ima
poremećaj ličnosti kao osnovnu psihijatrijsku
dijagnozu. Do bijeni su sledeći tezultati:
Tabela 14: Zastupljenost psihijatrijskih problema kod ispi-
tanika
U tabeli 15. prikazani su rezultati dobijeni
primenom Hamiltonove skale anksioznosti u sve
tri grupe, tokom tri merenja: inicijalnog, sred-
njeg i finalnog. Primenom ove skale utvrđeno je
da je najveći stepen postignuća anksioznosti pri -
su tan u sva tri merenja kod eksperimentalne gru -
pe na metadonu (Em). Vremenom praćenja ek -
spe
rimentalnih grupa nivo anksioznosti u obe
eks perimentalne grupe pokazivao je trend otapa -
nja. U desnoj p koloni tabele, prikazani su ste-
peni signifikantnosti međusobnim poređenjem
eksperimentalnih i kontrolne grupe. Na inicijal-
nom merenju u grupi Eb skor anksioznosti izno-
sio je 19,45 sa standardnom devijacijom 3,13.
To kom drugog merenja vrednost skora je opala
na 16,25 sa standardnom devijacijom 2,64, dok
je na finalnom merenju skor depresivnosti naj-
manji i iznosi 14,67 sa standardnom devijacijom
2,15. U eksperimentalnoj grupi Em inicijalno
merenje pokazuje visok skor od 24,30 sa stan-
dardnom devijacijom 4,15. Tokom drugog me -
re nja vrednost skora je neznatno opala na 23 sa
standardnom devijacijom od 3,96, dok je na fi -
nal nom merenju došlo do većeg pada skora an k -
si oznosti koji iznosi 16,92 sa standardnom devi-
jacijom 3.
Tabela 16. prikazuje nivoe depresivnosti u
obe eksperimentalne grupe Em i Eb kao i u kon-
trolnoj grupi Ko. Kao i tokom merenja nivoa an -
k sioznosti, zapaža se da su najveći skorovi de -
pre sivnosti prisutni kod ispitanika Em grupe. I
ov de se uočava trend opadanja depresivnosti u
fun kciji vremena u obe ekspreimentalne grupe.
Tabela 15: Rezultati dobijeni primenom Hamiltonove skale
anksioznosti (varijable HAMA)
U koloni p prikazane su statističke zna čaj no -
sti dobijene tokom ovog merenja. Inicijalni skor
Eb grupe iznosio je 20,28 sa standardnom devi-
jacijom 3,13. Tokom drugog merenja vrednost
sko ra je 16,25 sa standardnom devijacijom 2,64,
dok je finalnim merenjem dobijen skor od 14,67
sa standardnom devijacijom od 2,15.
Tabela 16: Rezultati dobijeni primenom Hamiltonove skale
depresivnosti (varijable HAMD)
Kod inicijalnog merenja Em grupe skor de -
pre sivnosti bio je veći u odnosu na inicijalni sk -
or Eb grupe i iz no sio je 27,46 sa standardnom
januar-mart/2014.
Vol. 12 - Broj 1
40
APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM
devijacijom 4,16. Depresivni skor tokom drugog
merenja bio je 25,56 sa standardnom devijaci-
jom 3,97, dok je na finalnom merenju vrednost
skora pala na 17,69 sa standardnom devijacijom
od 3,68.
U tabeli 17. prikazani su rezultati merenja
ko
eficijenta depresivnosti Cungovom skalom
koju su popunjavali
sami ispitanici - na osnovu
sa moprocene svojih tegoba. Koeficijent depre-
sivnosti najveći je na inicijalnom merenju u Em
grupi i iznosi 0,73, dok se na srednjem i final-
nom merenju smanjuje na 0,57, odnosno 0,51.
Rezultati merenja u grupi Eb pokazuju da je na
početku praćenja, u inicijalnom merenju, koefi-
cijent depresivnosti najveći – iznosi 0,51, a
potom opada na 0,39 i 0,37 na srednjem i final-
nom merenju.
Tabela 17: Rezultati dobijeni primenom Cungove skale
depresivnosti (varijable CUNG)
Tokom našeg istraživanja poseban značaj dali
smo profilima ličnosti ispitanika. Svi ispitanici
su podvrgnuti testiranju MMPI skalom, nakon
če ga je usledila identifikacija pojedinačnih pro-
fila (za svakog pacijenta ponaosob), na osnovu
16 ponuđenih tipičnih profila koje ova skala pre -
d viđa. Tokom testiranja u eksperimentalnoj gru -
pi Em, profil D-Pd-Pt imalo je 8 ispitanika, pro-
fil Pd-Ma prepoznat je kod petorice ispitanika,
profil Pd-Hy pojavio se 3 puta. Ovo su ujedno i
pro fili prve grupe, koja se karakteriše psiho pa t -
skim crtama ličnosti i predstavlja grupu malada -
p tibilnih profila. Njihova zastupljenost u ek s p er-
i
mentalnoj grupi Em iznosi 53,33%, odnosno
ma ladaptibilni profil imalo je 16
ispitanika na
me tadonu. Profil D-Hs-Hy-Pt u uzorku se po ja -
vio 4 puta i on pripada drugoj grupi profila - ne -
u
rotskih, čija zastupljenost je 13,79%. Treću
gru pu profila, koju čine profili sa psihotičnim
obe ležjima čine: profil Pa-(D)-(Hs,Hy) koji je
pre poznat kod petorice ispitanika, profil Sc-D-
Pd koji je imao jedan ispitanik, profil Sc-(Hy,
Hs) koji su imala dvojica ispitanika i profil D-
Sc-Pt koji je imao jedan ispitanik na metadonu.
Najzastupljenija grupa profila u ekspreimental-
noj grupi Em pripadala je maladaptibilnim pro-
filima, zastupljenim kod 16 ispitanika, odnosno
53,33% Em ispitanika.
Tabela 18: Psihološki profili ispitanika Em grupe
Grafikon 1: Distribucija pojedinačnih psiholoških profila
Em grupe
U tabeli 18 prikazani su dobijeni profili Eb
ek sperimentalne grupe. Profil D-Pd-Pt u Eb uz -
o rku pojavio se četiri puta (13,33%). Profil D-
Hs-Hy-Pt identifikovan je kod 12 ispitanika Eb
grupe i predstavlja najučestaliji profil u ovoj ek -
s perimentalnoj grupi (40%). Profil D-Pt prepoz-
nat je kod 9 ispitanika Eb grupe (30%). Profil
Sc-D-Pd u Eb uzorku se ponovio u dva slu ča ja
(6,67%), dok su profil Sc-(Hy,Hs) imala tri ispi-
tanika(10%). Svi dobijeni profili, na osnovu
svo jih psiholoških obeležja, sažeti su u tri grupe.
Pr vu grupu čine maladaptabilni profili, koji se
41
APOLLINEM MEDICUM ET AESCULAPIUM
Vol. 12 - Broj 1
januar-mart/2014.