Jedna od najvećih revolucija u medicinskim naukama desila se krajem XIX vijeka sa otkrićem: Jedna od najvećih revolucija u medicinskim naukama desila se krajem XIX vijeka sa otkrićem: rendgenskih zraka (fizičar Vilhelm Konrad Rentgen - 1895.) radioaktivnosti (fizičari Antoan Henri Bekerel-1896. i Marija i Pjer Kiri-1898.) Kasniji razvoj odgovarajućih aparata, kao i razvoj dozimetrije tokom II Svjetskog rata, doprijneli su naglom napretku nuklearne medicine, dok je dizajniranje linearnih akceletarora omogućilo razvoj radioterapije. Dakle, dijagnostička i terapeutska upotreba jonizujućeg zračenja obilježila je doprinos fizike razvoju medicine krajem XIX i tokom XX vijeka, uključujući i sadašnje vrijeme.
Medicinska fizika se može podijeliti (uslovno) na dvije važne oblasti: Medicinska fizika se može podijeliti (uslovno) na dvije važne oblasti: fizika ljudskog organizma, koja se naziva i fizika fiziologije Fizika fiziologije ljudskog organizma Fizika lokomotornog sistema Fizika respiratornog sistema Termodinamika ljudskog organizma kao sistema Električni procesi u ljudskom organizmu Fizika uha i čujnosti Fizika oka i viđenja Fizika medicinske instrumentacije Elektrodijagnostika i elektroterapija Radiodijagnostika i radioterapija Imidžing u medicinskoj dijagnostici (ultrazvučna dijagnostika, NMR, CT, PET, gama-kamera i slično) Veliki broj drugih aparata u raznim oblastima medicinske dijagnostike i terapije
4.1. TERMODINAMIČKI SISTEM 4.1. TERMODINAMIČKI SISTEM 4.3. ZAKON ODRŽANJA ENERGIJE U ORGANIZMU. I ZAKON TERMODINAMIKE 4.4. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE 4.5. 0BJEDINJENI ZAKON TERMODINAMIKE 4.6. ENERGETSKE PROMJENE U ORGANIZMU
8.1. ELEKTROMAGNETNA PRIRODA SVJETLOSTI 8.2. INTERAKCIJA SVJETLOSTI I MATERIJE 8.3. FIZIKA OKA I VIĐENJA
Dostları ilə paylaş: |