Filmska umjetnost: Kratki pregled povijesti hrvatskog filma



Yüklə 1,66 Mb.
tarix26.08.2018
ölçüsü1,66 Mb.
#64649

Hrvatski film - pregled

(sažetak prema navedenoj literaturi)


Literatura: Filmska enciklopedija I. i II., Ante Peterlić (ur.), Zagreb, 1986.

Filmski leksikon, ur. B. Kragić i N. Gilić, Zagreb, 2003.

Krešimir Mikić, Film u nastavi medijske kulture, Zagre, 2001.

David Parkinson, Film, Oxford

Ante Peterlić, Ogledi o 9 autora, Zagreb, 1985.

Ante Peterlić, Osnove teorije filma, Zagreb, 2001.

Ivo Škrabalo, 101 godina filma u Hrvatskoj: 1886. – 1997., Zagreb, 1998.

Stjepko Težak, Metodika nastave filma, Zagreb, 2002.

www.filmovi.hr


Početci

„Prve živuće fotografije“ u Hrvatskoj prikazane su 8. listopada 1896. (svega desetak mjeseci nakon prve javne projekcije braće Lumière u Parizu) u dvorani Kola, upravo u zgradi današnje Akademije dramskih umjetnosti.

Reakcija javnosti bila je slična onoj publike u Parizu:
U dvorani Kola izložen je od jučer aparat, prozvan „Kinematograf“, koji na sučelice namještenu ploču baca razne fotografske slike, na kojima se sve giblje: ljudi, životinje, kola, biciklistiitd., pa je sve to tako savršeno , da misliš da gledaš pravi život na ulicama i željeznicama...

(Obzor, 9. 10. 1886.)


Najstariji dokumentarni filmski zapis potječe iz 1904. Riječ je o snimku šibenske luke, koju kamera detaljno prikazuje u svim njezinim pojedinostima.
Prvi stalni kinematograf otvoren je 1906. u Zagrebu. Iste godine i Pula dobiva prvi stalni kinematograf, a potom slijede Split, Zadar, Sušak i Rijeka. Dubrovnik svoj prvi stalni kinematograf otvara 1908. (u Ulici između polača).
Početak novog stoljeća bio je poznat i pod nazivom „zlatno doba putujućih kinematografa“. U početku su se tako u Hrvatskoj prikazivali inozemni naslovi koji su otkupljivani od distributerskih tvrtki u Beču i Trstu.

Splitski poduzetnik Josip Karaman, vlasnik prvog stalnog kinematografa u Splitu (zvučnog imena Grand Elektro Bioskop), program je nastojao obogatiti i lokalnim aktualnostima zanimljivima publici pa je počeo snimati dokumentarne filmove. Svi su sačuvani zapisi tematski vezani za važne lokalne događaje (npr. obilježavanja Blagdana svetog Duje).


Od 1920-ih do 1940-ih
Organizirana prozvodnja filmova odnosila se na naslove namijenjene zdravstvenom prosvjećivanju sela. Tako je 1927. Stjepan Radić otvorio zgradu Škole narodnog zdravlja, središnje ustanove za promicanje zdravlja. Pod vodstvom Andrije Štampara ta je ustanova organizirala snimanje filmova kojima se trebalo uvjerljivo prenijeti edukativne poruke. Teme su raznolike: o malariji, sušici, pružanju prve pomoći, o domaćinskim tečajevima, seoskom praznovjerju... Prednost, naravno, imaju dokumentarni filmovi. Značajno je i da je u nekima od njih primijenjena tehnika sjenki kao preteča animacije (npr. Campek nevaljanac iz 1929.), a više su puta ubačene i animirane sekvence (v. Zagrebačka škola crtanog filma).
U produkciji Škole narodnog zdravlja osobito se ističe rad njezinog stalnog snimatelja Aleksandra Gerasimova.
Hrvatska kinoteka trajno je zaštitila vrijednu zbirku sačuvanih filmova Škole presnimavanjem sa zapaljive podloge na nezapaljivu filmsku vrpcu. Tako je sačuvan i film o Dubrovniku (1939.) i Konavlima (u fragmentima, 1940.) te niz drugih.
Najkreativniji autor u razdoblju između dva rata je Oktavijan Miletić (današnja nagrada Hrvatskog udruženja hrvatskih filmskih kritičara po njemu nosi naziv Oktavijan). On pod etiketom Oktavijan-film snima amaterske filmove u kojima pokazuje osjećaj za filmsku fotografiju te sklonost eksperimentiranju i parodiranju određenih filmskih ugođaja, žanrova, stilističkih postupak: npr. u filmu Poslovi konzula Dorgena parodirajući kriminalistički žanr koristi se filmskim trikom (druga nagrada na međunarodnom filmskom natječaju u Parizu); u filmu Nocturno iz 1935. parodira dramaturgiju filma strave (prva nagrada na festivalu u Veneciji 1936.).
U kratkom filmu Zagreb u svjetlu velegrada iz 1934. ubrzanim snimanjem i snimanjem unatrag postiže komičan učinak u prikazivanju užurbane zagrebačke svakodnevice, a kritizira i zagađenje zraka i slične „velegradske“ probleme.




  • Komentirajte tvrdnju o filmu Zagreb u svjetlu velegrada na temelju primjera iz filma.




Predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva koje je Miletiću za film Poslovi konzula Dorgena dodijelilo drugu nagradu u Parizu bio je Louis Lumière.



Iz filma Zagreb u svjetlu velegrada (1934.)

Miletić je i autor prvog hrvatskog zvučnog dugometražnog filma Lisinski (1944.), u čijoj realizaciji sudjeluju poznata imena hrvatskog glumišta i opere, a glazbu je napisao Boris Papandopulo.
Cijela produkcija dugometražnih filmova iz prethodnog razdoblja (oko 1920.) nestala je, a poznat je podatak da je 90% filmova iz nijemog razdoblja u Francuskoj i Njemačkoj također izgubljeno. Jedan od hrvatskih filmova, Matija Gubec (1917.), bio je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke (adaptacija književnih djela stalna je orijentacija hrvatske kinematografije od 1950-ih, v. Breza).

Zagrebačka škola crtanog filma
Naziv uvode francuski teoretičar filma na festivalu u Cannesu 1958., kada je program od sedam filmova Zagreb filma (njegova Studija za crtani film) postigao velik uspjeh.

Tradicija likovne kulture u Zagrebu, a posebno umjetničke discipline srodne animaciji, poput ilustratorstva, karikature i stripa, odredile su smjer te škole.


Prethodno se u Hrvatskoj animacija povremeno pojavljivala kao sastavni dio dokumentarnih filmova Škole narodnog zdravlja, 1930-ih snimale su se animirane reklame, a 1951. nastao je film Veliki miting (autori braća Neugebauer), rađen u stilu disneyevske animacije.
Prvi film Studija bio je Nestašni robot (1956.) Dušana Vukotića, autora koji je 1962. nagrađen Oscarom za film Surogat.

Već prvi radovi animatora imaju obilježja moderne animacije, kao što su redukcija pokreta i naglašena likovnost.

Kako je crtani film stiliziraniji od igranog i dokumentarnog te donekle na marginama dominantne kinematografije, u tadašnjim političkim okolnostima autori su u tom filmskom rodu imali priliku slobodnije izraziti subjektivitet i istraživati forme te se baviti „nepopularnim“ temama poput otuđenosti i dehumanizacije.
Surogat (1961.), redatelj: Dušan Vukotić, scenarist: Rudolf Sremec

Koliko je tema Surogata aktualna danas?



  • Komentirajte tvrdnje na temelju primjera iz filma:

1. Čovječuljak u filmu stvari koje definiraju njegov materijalni komfor jednostavno napuhava, stvarajući virtualni i lažni svijet u skladu s površnim ukusima. (J. Marušić u Filmskom leksikonu)

2. Vukotićevi gegovi ne služe samo uveseljavanju publike. Ponajprije naglašavaju ismijavački, ironični odnos autora prema svijetu surogata, a zatim i posebno ističu neke nedostatke tog svijeta. (S. Težak)

3. Surogat je duhovito izvedena globalna metafora o ispraznim užitcima otuđenog suvremenika koji barata surogatima (nadomjestcima) ne samo u materijalnoj nego i u emocionalnoj sferi.

4. U svijetu surogata zadržale su se neke stare forme, koje bez lišene sadržaja i razloga postojanja, ostaju samo prazan dekor, nefunkcionalan ukras, besmislen obred. (S. Težak) Npr. turist stavlja ribu iz konzerve na udicu i pretvara se da ju je ulovio.


Autor se služi likovno-filmskim poredbama: na mišićima ljepotana-skijaša pojavljuju se planine („snažan kao planina“), oko glave okvir za sliku („lijepa kao slika“).






Iz scenarija Surogata (scenarist Rudolf Sremec): Na osunčanoj morskoj plaži. Kraj plaže borova šuma. Turist, proćelav debeljko, zadovoljnog osmijeha na usnama, samouvjereno doskakuće do vode...




Vukotić: „Scenarij za crtani film je dobar ukoliko ga ne možemo snimiti sa živim glumcima.“



Surogat


Samac (Vatroslav Mimica, 1958.)

  • Na koji se način gradi tema otuđenosti, usamljenosti?

  • Uočite: niz paralelnih planova u boji kojima se kreću plošni, geometrizirani likovi, tj. pokretne

plohe, figure oblikovane crtežom i kolažom, intenzivna zvučna i glazbena podloga koje izazivaju nelagodu (u skladu s temom), poniranje u podvijest lika (prikaz sna)

Samac

Usporedba s kretanjima u likovnoj umjetnosti: P. Picasso, Portret Dore Maar, 1937.
Zid (r: Ante Zaninović, 1965.)

Dva pristupa preprekama vidljiva su u prikazu dvojice likova koji se nađu pred zidom. Jedan savladavanje prepreke plaća životom, drugi prolazi kroz gotovi otvor i dolazi do sljedećeg zida.



  • Koja ste obilježja Zagrebačke škole crtanog filma uočili?

Autor Zlatko Bourek predstavnik je slikarske struje Zagrebačke škole crtanog filma. U početku sudjeluje u filmovima kao scenograf (npr. Nestašni robot, Samac), a kasnije djeluje kao kompletan autor filmova: I videl sem daljine meglene in kalne (1964) inspiriran je Krležinim Baladama Petrice Kerempuha, a njegov Bećarac (1966.) temelji se na slavonskim pučkim napjevima i realiziran je u tehnici kolaža. Scenograf, kostimograf i akademski slikar, Bourek je originalnim dizajnom pozadina dao ključan doprinos seriji o Profesoru Baltazaru (prvi film 1967.), jedinom tržišnom uspjehu Zagreb filma temeljenom na poetici Zagrebačke škole.




Profesor Baltazar
Baltazarova rješenja, iako proizlaze iz čarobnog stroja, nisu posljedica čarolija, nego djelo mudrog i humanog čovjeka koji samozatajno skrbi o dobru Baltazargrada. (Filmski leksikon)

Uz slavnu seriju o Profesoru Baltazaru Zagreb film realizirao je i crtanofilmske serije Inspektor Maska, Leteći medvjedići i dr.

O Kaktus caru i Hlapiću i Giti

Milan Blažeković, autor iz Zagrebačke škole, redatelj je poznatih dugometražnih animiranih filmova

Čudesna šuma (1986.) i Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1997.).




Talijanski kritičar za animirani film Giannalberto Bendazzi 2000. je sastavio listu od 88 najvećih animiranih filmova u povijesti animacije i među njih uvrstio čak osam filmova Zagreb filma.

Marka iz 1997.


Dokumentarni film
Početak svake kinematografije označili su kratki dokumentarni filmski zapisi (v. Početci). Za dokumentarni film u ranijem razdoblju najznačajnije je djelovanje Škole narodnog zdravlja (1927. – 1960.).
Nakon Drugog svjetskog rata snimali su se filmovi koji su slavili kolektivizam, nešto kasnije zapaža se i poetski pristup stvarnosti te usmjeravanje prema sudbini pojedinaca.
Šezdesetih godina autori preuzimaju suvremene dokumentarističke metode, metode tzv. filma istine i izravnoga filma. Tada nastaje niz vrijednih ostvarenja kojima je u središtu pojedinac koji svjedoči o sebi: Od 3 do 22 (1966.) Kreše Golika, niz filmova Rudolfa Sremca (Ljudi na točkovima, 1963.) i Krste Papića (Mala seoska priredba, 1972.) i dr. U njima prevladavaju kritički predstavljeni aktualni društveni problemi.

Ante Babaja svojim radovima predstavlja drugu, eksperimentalnu struju u hrvatskom dokumentarnom filmu (Tijelo, 1965.; Kabina, 1966.; i Plaža, 1966.).

Poznati dokumentarci: Ljudi s Neretve (1966.) Obrada Gluščevića, Druge (1972.) Zorana Tadića, Coprnice (1971.) Petra Krelje.


Od 3 do 22 (r: Krešo Golik, 1966., 14 minuta)

  • 1. Film se odlikuje precizno snimljenim i montiranim šumovima. Koja je funkcija izostanka dijaloga i glazbe u filmu?

2. Koja je funkcija ponavljanja početnog i završnog stvaralačkog postupka (zvonjava budilice)?

3. Može li se film shvatiti kao kritika tadašnjeg ideološkog i gospodarskog sustava?

4. Uočite: Krajnja temporalna i ritmička preciznost očituje se u prikazu detalja sata koji prikazuje 14.45, što označava točno polovicu projekcijskog vremena, ali i filmskog, odnosno polovicu radnog dana Smilje Glavaš. (D. Marković u Filmskom leksikonu)

Taj prikaz sata je u 7. minuti filma, čije je trajanje 14 minuta.



Od 3 do 22
Igrani film - 1950-e i 1960-e
U filmovima na temu Drugog svjetskog rata u početku je naglašena akcija, a kasnije se više pozornosti posvećuje psihološkoj analizi (npr. film Ne okreći se sine Branka Bauera iz 1956.)
Film Plavi 9 (1950.) Kreše Golika prva je hrvatska cjelovečernja komedija, ujedno i prva iz sportskog života.
Najznačajniji film toga razdoblja je Koncert (1954.) redatelja Branka Belana, djelo koje započinje niz vrijednih ostvarenja. Belan u njemu izbjegava klasični fabularni stil te priču o sudbini jednog klavira i životu pijanistice Eme tek nakon dvadesetak godina razvija epizodično.
Jedan od najcjenjenijih hrvatskih filmova, H-8 (1958.) Nikole Tanhofera, odlikuje se i glumačkom postavom, režijom i montažom. U priči o putnicima autobusa koji će doživjeti sudar (najavljen u početku filmskog izlaganja) likovi su slojevto oblikovani i čine panoramu tadašnjega društva.
Šezdesete godine su u znaku društvene kritike (npr. Lisice Krste Papića iz 1969., o obračunu sa staljinistima) i psiholoških studija iz gradskog života sa središnjim motivom otuđenosti (struktura filma Rondo Zvonimira Berkovića iz 1966. temelji se na principima glazbenog oblika ronda, tj. radnja se vraća na početak).
Protutežu tim filmovima čine dvije poznate i rado gledane komedije iz gradskoga života redatelja Kreše Golika: Imam 2 mame i 2 tate (1968.) i Tko pjeva zlo ne misli (1970.)

  • Navedite glavna obilježja filma Tko pjeva zlo ne misli.


Breza

r: Ante Babaja, 1967.




  • Ukratko predstavite film na temelju natuknica:

  • usredotočenost na protok vremena i prolaznost tijela

  • kadrovi kompozicijski i koloristički podsjećaju na djela hrvatskih naivaca

  • sporedni lik Babice koja prede vunu bez obzira na životne nedaće približava se razini simbola

  • drugo izvođenje brojalice u filmu sažima dotadašnju priču i ponavlja pojedine prizore

  • brojalica suprotstavlja duhovno i materijalno, svjetovno i sakralno, mladost i starost, ljepotu i ružnoću...

Početak fabule u filmu je dan kronološki, tzv. linearnom ili narativnom montažom. U središnjem dijelu prekida se s takvim kontinuitetom i isprepliće se sadašnjost i prošlost:


Primjer:

- sadašnjost: Ožalošćeni kreću prema groblju, stižu u dolinu.


- prošlost: Na istom mjestu Marko i njegov šef susreću Janicu, šef hvali njezinu ljepotu.
Prizori koji su u filmu dani retrospektivno u pripovijetki ili ne postoje ili su o njima dane samo kratke obavijesti. Cijeli taj dio filma temelji se na suprotstavljanju: smrt – život, smrt – život... Kadrovi pogreba ponavljaju se kao neke vrste refren nakon kadrova koji govore o lijepim stranama života, mladosti, ljepoti i ljubavi.

Montažom je postignut ritam koji ističe izmjenu života i smrti, posebno neminovnost smrti. Taj ritam je pojačan i dvaput otpjevanom pjesmom: Jedna pura, dva pandura (napitnica iz križevačkoga kraja), u kojoj se stalno ponavlja pripjev: Svakom dojde smrtna vura.

Ogrubjelost, koju predstavlja selo, predstavljena je kao zakon postojanja.




Film “Breza” Ante Babaje spada u maleni krug hrvatskih filmova koji su odmah po svom nastanku dočekani s ushitom i proglašeni klasikom, da bi takav status zadržali do danas. U prirodi je kinematografije da stalno prevrednuje vlastitu prošlost. U hrvatskom filmu, kao i u svakom filmu, brojni su filmovi bili slavljeni pa zaboravljeni, pokapani pa revalorizirani. U tom komešanju, važnost Babajine “Breze” neprestano je bila neupitna. U našoj kinematografiji, taj status ima još možda jedino „H8”.

Jurica Pavičić, Jutarnji list



U filmu se mogu izdvojiti tri montažna dijela:

1. linearna montaža – Janičino bolovanje i smrt

2. retrospektivno-kontrastna montaža (pogreb i najljepše godine Janičina života)

3. linearna montaža – Markovo svadbovanje i priviđenje












Breza



Nastavni listić



Breza (1967.)
Redatelj: Ante Babaja
Scenarist: Ante Babaja, Božidar Violić, Slavko Kolar
Produkcijska kuća: Jadran Film
Direktor fotografije: Tomislav Pinter
Montaža: Lida Braniš
Glazba: Anđelko Klobučar
Glumci: Manca Košir, Bata Živojinović, Fabijan Šovagović, Nela Eržišnik, Stane Sever, Martin Sagner


  • Komentirajte film. Nastao je još 1967.: u čemu je njegova aktualnost? Dokažite tvrdnju koja se odnosi na modernistički pristup u filmu (narativna izlomljenost): Montažom je postignut ritam koji ističe izmjenu života i smrti, posebno neminovnost smrti.




  • Ukratko komentirajte dijelove filma ili film u cjelini na temelju zadanih natuknica:

  • usredotočenost na protok vremena i prolaznost tijela

  • brojalica suprotstavlja duhovno i materijalno, svjetovno i sakralno, mladost i starost, ljepotu i ružnoću...

  • dio filma temelji se na suprotstavljanju: smrt – život, smrt – život...

  • grubjelost, koju predstavlja selo, kao zakon postojanja




  • Popunite tablicu navodeći primjere iz sadržaja filma:




linearna ili narativna montaža



retrospektivno-kontrastna montaža



kadrovi koji kompozicijski i koloristički podsjećaju na djela hrvatskih slikara naivaca


razlika između dvaju pjevanja brojalice



uloga sporednog lika Babice (prede vunu)



uloga lika Jože Svetoga



Markovo priviđenje i spoznaja




Usporedba: pripovijetka i film

  • Uočite razlike i inovativnost u redateljevu pristupu.

Prizori koji su u filmu dani retrospektivno u pripovijetki Breza Slavka Kolara ili ne postoje ili su o njima dane samo kratke obavijesti.

Joža Sveti lik je preuzet iz Kolarove pripovijetke Ženidba Imbre Futača.

Zaštitni znak filma, pjesma Jedna pura, dva pandura (ponavljanje pripjeva: Svakom dojde smrtna vura), napitnica je iz križevačkoga kraja. Redatelj Ante Babaja u knjizi Zvonimira Kulunžića naišao je na tu pjesmu i upotrijebio je u filmu.
1980-e
Redatelj Zoran Tadić, inače vrsni dokumentarist, posvećuje se žanrovskom filmu. Značajan je njegov igrani prvijenac, fantastični triler Ritam zločina iz 1981., za koji je scenarij napisao stalni Tadićev suradnik, književnik Pavao Pavličić.
Antun Vrdoljak, i ranije okrenut adaptaciji književnih djela, snima Kiklopa (1982.) i Gospodu Glembajeve (1988.).
Rajko Grlić (noviji filmovi Karaula iz 2006. i Neka ostane među nama iz 2010.), tzv. praški đak (režiju diplomirao na poznatoj FAMU u Pragu), snima melodramu Samo jednom se ljubi (1981.) i komediju U raljama života (1984.), prema romanu Dubravke Ugrešić.
Značajni autori od 1990-ih dalje
Vinko Brešan (Kako je počeo rat na mom otoku, Maršal, Nije kraj, Svećenikova djeca ) ističe se kao predstavnik suvremene komedije mediteranskog tipa.

Dalibor Matanić javio se kao 27-ogodišnjak zapaženim filmom Blagajnica hoće ići na more (2001.) i ističe se kao odvažan i izrazito produktivan redatelj koji se okušao u dokumentarnim filmovima, brojnim reklamama, spotovima i igranim filmovima (Fine mrtve djevojke, STO MINUTA SLAVE, Kino Lika, Majka asfalta, Majstori) uvijek uspijevajući zadržati visoku kvalitetu. Više na www.dalibormatanic.com

Lukas Nola (Svaki put kad se rastajemo, Rusko meso, Nebo, sateliti, Sami) ističe se kao vrstan vizualni stilist sklon provokativnim temama.

Zrinko Ogresta (Krhotine, Isprani, Crvena prašina, Tu) poznat je po dramama sa socijalnim i političkim obilježjima, u kojima tematizira siromaštvo i ostale društvene pojave uzrokovane ratom.

Ognjen Sviličić autor je jednog od najzapaženijih naslova iz 1990-ih, filma nostalgičnog ugođaja Da mi je biti morski pas (1999.), u sljedećim filmovima (Oprosti za kung fu, Armin) izvrsno prikazuje obiteljske odnose i introvertirane likove.

Branko Schmidt, Hrvoje Hribar...


  • Samostalni rad

Ukratko predstavite: a) jednog hrvatskog suvremenog redatelja/redateljicu (glavna obilježja,naslovi)

b) jedan hrvatski film iz 1990-ih ili 2000-ih (i redatelj i film po vašem izboru)

Hrvatski film – ponavljanje

1. Nadopunite:

a) Prva filmska projekcija u Hrvatskoj održana nepunu godinu nakon one svjetske u Parizu. Riječ je o _____________ godini.

b) Najkreativniji hrvatski filmski autor između dva svjetska rata jest _____________________________.

c) U kratkom filmu Zagreb u svjetlu velegrada (1934.) tematizira se_________________________________________

_____________________________________________________________________________________________



d) Filmovi Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar prenosili su ____________________ poruke. Neke od tema tih filmova jesu: __________________________________________________________________________________
2. Povežite redatelja s odrednicom koja se na njega odnosi, npr. 6. M. ____________________________________________________________________________________________



1. Krešo Golik

2. Ante Babaja

3. Branko Bauer

4. Nikola Tanhofer

5. Antun Vrdoljak



A) redatelj filmova Kikop i Gospoda Glembajevi, nastalih prema književnim predlošcima

B) redatelj dokumentarnog filma Od 3 do 22

C) redatelj igranog filma Breza

D) redatelj komedija Plavi 9, Imam 2 mame i 2 tate i Tko pjeva zlo ne misli

E) predstavnik eksperimentalne struje u hrvatskom dokumentarnom filmu

F) redatelj igranog filma Koncert

G) redatelj igranog filma H-8...

3. Izdvojite četiri ključna obilježja uradaka Zagrebačke škole crtanog filma.

___________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________________________
4. Dokažite tvrdnje o animiranom filmu Samac Vatroslava Mimice na temelju primjera.

a) Autor u filmu tematizira čovjekovu izgubljenost i usamljenost u tehnologiziranim, dehumaniziranim ambijentima suvr. civilizacije. (B. Kragić) _______________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________
b) Stil je zasnovan na reduciranoj animaciji, dokidanju perspektive, plošnim, geometriziranim likovima i složenu međuodnosu ravnih ploha ambijenata. (B.Kragić) _____________________________________________________

______________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________________


5. Dokažite tvrdnju o filmu Surogat koristeći se primjerima. Vukotićevi gegovi ne služe samo uveseljavanju publike. Ponajprije naglašavaju ismijavački, ironični odnos autora prema svijetu surogata, a zatim i posebno ističu neke nedostatke tog svijeta. (S. Težak)
6. Objasnite tvrdnju o filmu Breza. Likom Jože Svetog, koji nije iz Kolarove pripovijetke Breza, nego je preuzet iz Kolarove Ženidbe Imbre Futača, obogaćena je dramaturgija Breze (stvoren je trokut Janica – Marko – Joža), a istodobno je ojačana tema različitosti pojedinca u odnosu na društvenu sredinu.
7. Što znate o montaži u igranom filmu Breza?

Yüklə 1,66 Mb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə