2
ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA
EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Integrirana politika Europske unije za Arktik
UVOD
Siguran, stabilan, održiv i prosperitetan Arktik nije važan samo za tu regiju, nego i za
Europsku uniju (EU) i za svijet. Strateški je interes EU-a imati ključnu ulogu u arktičkoj
regiji.
Osam država ima državna područja na Arktiku: Kanada, Kraljevina Danska
1
, Finska, Island,
Norveška, Rusija, Švedska i Sjedinjene Američke Države. Prema tome, tri su države članice
EU-a istovremeno i arktičke države, dok su Island i Norveška članice Europskog
gospodarskog prostora
2
. Na Arktiku živi nekoliko autohtonih naroda
3
. Arktička regija
obuhvaća Arktički ocean i okolna mora. Iako su u prvom redu arktičke države odgovorne za
rješavanje problema na svojim područjima, brojni problemi koji utječu na arktičku regiju i o
kojima se govori u ovoj Zajedničkoj komunikaciji mogli bi se na učinkovitiji način riješiti
regionalnom ili multilateralnom suradnjom. Zato je važno sudjelovanje EU-a.
Na temelju prethodnih inicijativa
4
u ovoj se Zajedničkoj komunikaciji navode argumenti za
politiku EU-a usmjerenu na poboljšanje
međunarodne suradnje u pogledu odgovora na
učinke klimatskih promjena na osjetljivi arktički okoliš te na doprinos održivom razvoju i
njegovo promicanje, posebice u europskom dijelu Arktika.
Posljednjih je godina znatno povećana uloga Arktika u klimatskim promjenama
5
. Stopa
zagrijavanja Arktika gotovo je dvaput veća od prosječne svjetske stope. Dok je u prošlosti
pozornost bila usmjerena gotovo isključivo na učinke klimatskih promjena na Arktiku,
odnedavno se zbog povratnih informacija povećava svijest o tome da i Arktik pridonosi
klimatskim promjenama. Razumijevanje te dinamike i doprinos razvoju posebnih strategija za
1
Kraljevina Danska sastoji se od Danske, Grenlanda i Farskih otoka.
2
Usto, Island i Norveška pridružene su zemlje u Okvirnom programu EU-a za istraživanje i inovacije Obzor
2020.
3
Saami i Inuiti jedini su nacionalno priznati autohtoni narodi koji dijelom žive na području država članica EU-a.
Grenland je usko povezan s EU-om na temelju svojeg statusa jedne od prekomorskih zemalja i područja
pridruženih EU-u.
4
Točnije, (COM/2008/0763 završna verzija), (JOIN(2012) 19 završna verzija) i (SWD(2012) 182 završna
verzija) i (SWD(2012) 183 završna verzija)
5
U Komunikaciji Komisije „Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama” (COM(2013) 216 završna
verzija) točno se upućuje na posebnu osjetljivost Arktika na učinke klimatskih promjena.
3
ublažavanje i prilagodbu klimatskih promjena na Arktiku bit će dio opsežnijih nastojanja EU-
a u borbi protiv klimatskih promjena
6
.
Potrebne su strategije prilagodbe kako bi stanovnici Arktika mogli lakše reagirati na ozbiljne
izazove s kojima se suočavaju zbog klimatskih promjena. Politika EU-a za Arktik bit će važan
element u provedbi globalnog sporazuma postignutog na 21. Konferenciji stranaka Okvirne
konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime u prosincu 2015., u kojem se donosi globalni
akcijski plan ograničavanja globalnog zatopljenja na znatno ispod 2 °C. Pariški sporazum za
Europsku uniju predstavlja ambiciozan, uravnotežen, pravičan i pravno obvezujući sporazum
te označava prekretnicu prema sveobuhvatnom i zajedničkom globalnom djelovanju protiv
klimatskih promjena. Nakon njegove provedbe Pariškim sporazumom ubrzat će se prijelaz na
klimatski neutralno globalno gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
S obzirom na važnu ulogu Arktika kao regulatora za klimu planeta i kao korita za onečišćenje
dalekog dometa, EU je dužan zaštititi okoliš Arktika i jačati otpornost ekosustava.
EU bi isto tako trebao promicati održivi razvoj na Arktiku, uzimajući u obzir tradicionalan
način života stanovnika regije i učinak gospodarskog razvoja na osjetljivi okoliš Arktika. EU
bi trebao pridonijeti poboljšanju gospodarske, socijalne i ekološke otpornosti društava na
Arktiku.
Nekoliko aktivnosti i odluka EU-a utječe na gospodarska kretanja u regiji Arktika
7
.
Na
primjer, EU je važan potrošač proizvoda iz arktičkih država, kao što su riblji proizvodi i
energija
8
. Ulaganjem europskih poduzeća može se unaprijediti održivi razvoj u regiji uz
moguću potporu iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) te inicijativa u
okviru investicijskog plana za Europu. U nedavnom izvješću procijenjeno je da samo u
području Barentsovog mora postoje mogućnosti za ulaganje u iznosu od 140 milijardi EUR
9
.
Regionalne „strategije pametne specijalizacije” u kombinaciji s financiranjem EU-a mogu
pomoći u razvoju lokalnih modela održivog razvoja i stvaranju radnih mjesta u europskom
dijelu Arktika uz moguće koristi diljem EU-a. Nadolazeće finsko predsjedanje Arktičkim
vijećem (2017. – 2019.) omogućit će primjenu europskih ideja i inicijativa u radu Arktičkog
vijeća.
Posljednjih je godina arktička regija stekla veću pozornost u međunarodnim odnosima zbog
svoje sve veće ekološke, društvene, gospodarske i strateške važnosti. EU već znatno pridonosi
istraživanju Arktika, satelitskom promatranju i regionalnom razvoju, kao i radu Arktičkog
6
U skladu s klimatskim i energetskim okvirom EU-a za 2030. koji su donijeli čelnici država i vlada u
Europskom vijeću 23. i 24. listopada 2014. (EUCO 169/14)
7
Izvješće o „Ekološkom otisku EU-a na Arktiku i procjeni politika”, EcoLogic, Berlin, 2010. (
http://arctic-
footprint.eu/sites/default/files/AFPA_Final_Report.pdf
).
8
24 % ribljih proizvoda koje je EU uvezao 2014. porijeklom je iz Norveške, tj. 1,5 milijuna tona u vrijednosti od
4,8 milijardi EUR (izvor: Eurostat/EUMOFA). Trećina uvoza nafte i dvije trećine uvoza plina u EU dolaze iz
Norveške i Rusije (izvor: Eurostat).
9
Strateška vizija za sjever, Paavo Lipponen, svibanj 2015.