Italijanski
paradoks
Sa otvaranjem prve medicinske škole u Salernu 875. godine, koju su mogle da
pohađaju i žene, srednjovekovni univerziteti u italiji otvorili su vrata rodnoj ravno-
pravnosti u obrazovanju. otvaranje medicinske škole u Salernu mnogi smatraju
godinom osnivanja prvog univerziteta u evropi, dok drugi ipak čast prvenstva
pripisuju Platonovoj akademiji (387. pre n. e.), u kojoj su se izučavalale filozo-
fija, koja je obuhvatala i prirodne nauke u današnjem smislu, matematika i gim-
nastika. ipak, Salerno predstavlja početak savremenog univerzitetskog obrazo-
vanja u evropi (Ferraris, 1997).
na istoku, međutim, ima i starijih škola koje se mogu smatrati začetkom
univerzitetskog obrazovanja. „univerzitet“ u nalandiju, u indiji, osnovan je u
5. veku. na njemu su se izučavali budizam, logika, gramatika i medicina, ali treba
imati na umu da su ove discipline imale mnogo šire značenje nego danas. Budizam
i logika uključivali su filozofiju, medicina botaniku i hemiju, itd. Prvi univerzitet
na Bliskom istoku al azhar osnovan je 969. u Kairu, a istovremeno osnovane
su i slične škole u današnjem tunisu (al Zajtuna) i maroku, u Fezu (al Karaun
– „afrička atina“). možda prvenstvo ipak pripada Kini, u kojoj je car Vu ti
(Wu ti, 141–87. pre n. e.), iz dinastije han, osnovao školu za dvorane i državne
činovnike, na konfučijanskim
28
principima, u kojoj su se proučavale sve do tada
poznate nauke, pre svega filozofija, matematika i astronomija, ali i ekonomija
i politika (mozans, 1974; espozito, 2002; Lindsay, 2005).
ali vratimo se italiji. od 9. do 15. veka tu nailazimo na brojna imena
obrazovanih žena koje se i zvanično bave medicinom, čak i hirurgijom. medicina je,
kao proširenje prostora brige i nege odojčadi, starih, nemoćnih i bolesnih članova
porodice, koji je ženama oduvek pripadao, bila prirodni nastavak patrijarhalne
tradicije. najpoznatije među njima su rebeka de Kuarna (rebecca de Quarna),
verovatno prva žena hirurg, zatim marija inkarnata (maria incarnata), tomazina
de matio (thomasina de mattio) i alesandra Đilijana (alessandra Giliana)
sa Katedre za anatomiju univerziteta u Bolonji, specijalistkinja za očne bolesti
Kalriče di durizio (calrice di durisio) i druge. Pomenimo i Konstancu Kalende
28 Konfučije, ili Konfucije (551–479. pre n. e.), na kineskom „učitelj“, kineski filozof i reformator.
njegov etički kodeks bio je okvir za utemeljenje društvenog uređenja feudalne Kine.