Зорица Ивановић
Eтнолошко-антропoлошке свеске 21, (н.с.) 10 (2013)
189
nauka" i imala status „najnaučnije“ u odnosu na sve ostale društvene i hu-
manističke discipline
28
Dakle, komparativna filologija je vrlo rano bila definisana kao istraži-
vačka aktivnost čiji je cilj otkrivanje istorijskih veza između naroda na
osnovu otkrivanja odnosa između njihovih jezika, a (neostvareni) ideal re-
konstruikcija prošlosti svih jezika kako bi se otkrio jedan ili nekoliko isto-
rijski prvobitnih praoblika jezika, čime bi se moglo dokazati "jedinstvo
ljudske rase" i osvetliti stanje čovečanstva na samim počecima istorije.
29
Ovako definisan cilj je podrazumevao genealošku klasifikaciju svetskih je-
zika, živih i mrtvih, što je istovremeno značilo utvrđivanje grupa srodnih i
istorijski međusobno povezanih jezika koji vode poreklo iz istog prvobit-
nog oblika, odnosno nediferenciranog pra-jezika. Ono što je za pitanje koje
se razmatra u ovom radu značajno jeste da je ovaj istraživački program bio
razvijen na mojsijevskoj ideji o genealoškoj povezanosti jezika i naroda,
kao i na kratkoj biblijskoj hronologioji koja je pretpostavljala da ljudska
istorija počinje pre oko 6 000 godina.
30
Ideja o genealoškim vezama izme-
dju jezika i naroda i kratak vremenski okvir početka istorije ostaju osnovne
odlike komprativne filologije tokom najvećeg dela devetnaestog veka.
31
Upravo je ovako definisan genealoški koncept vremena i društvenog
razvoja predstavljao početnu inspiraciju Morgana i ostalih teoretičara tog
vremena. Ovaj model se, dakle, zasnivao na ideji "porodičnog/genealoškog
stabla", strukturi koja se grana iz istog korena, što znači da se ističu za-
jedničko istorijsko poreklo i sličnosti, uprkos razlikama koje se pojavljuju
tokom vremena. Na taj način logika genealogizma kao principa ljudske
istorije ne počiva na pretpostavci da istorijski proces nužno podrazumeva
napredak u odnosu na pra-oblik, odnosno ne sadrži neophodno implikacije
o "zakonu progresa.
32
S druge strane, evolucionistički model koji odlikuje
ideja stupnjeva razvoja, ne samo da naglašava jednoobraznost i jednoznač-
nost istorijskih promena, već istorijske i društvene oblike posmatra kao hi-
jerarhijski uređenu strukturu u koju osim postojećih oblika spadaju i brojni
„izumrli“ evolutivni oblici shvaćeni kao „greške prirode“.
Čini se da je najveća privlačnost filologije kao modela istraživanja za
druge nauke koje su bile u nastajanju, a posebno za etnologiju/antropologi-
28
T. R. Trautmmann, Lewis Henry Morgan and the Invetion ... 216-217. Ta-
ko je britanski filolog nemačkog porekla, Maks Miler, koji je posebno doprineo
popularnosti "nauke o jeziku" u drugoj polovini XIX , počeo da govori i o "nauci
o religiji" i "nauci o mitologiji" i organizovao komparativna izučavanja religije i
mitologije prema filološkim podelama i principima. Drugim rečima, filologija se
proširila daleko van sopstvenih granica i u sferu svog uticaja uključila i druge vr-
ste naučnih istraživanja. Ibid. 217.
29
ibid. 215-216; 226-228.
30
ibid. 215, 217.
31
ibid. 215.
32
ibid. 216, 263.
190
Чланци и студије
Eтнолошко-антрополошке свеске 21, (н.с.) 10 (2013)
ju, počivala na njenom obećanju da "obezbedi" istoriju za "divlje narode",
narode bez pisma koji nisu imali pisane izvore niti pouzdana usmena ob-
jašnjenja o sopstvenoj prošlosti.
33
Kako je sposobnost komparativne filolo-
gije da otkrije veze između različitih jezika i zajedničke lingvističke kore-
ne tumačena i kao mogućnost otkrivanja početaka samog jezika, a time i
početaka istorije, ne čudi da su oni koji su bili zainteresovani za etnolološ-
ka pitanja "univerzalne istorije" smatrali da su u filološkom "genealogi-
zmu" našli obećavajuće heurističko sredstvo.
34
Tako je Morgan već u pr-
vim rečenicama predgovora u
Sistemima konsagvinog i afinalnog srodstva
naglasio značaj rezultata i efikasnost metoda komparativne filologije izno-
seći da se "filologija dokazala kao izuzetan instrument za klasifikaciju na-
cija u porodice na osnovu lingvističke srodnosti."
35
Uostalom, čitav dizajn
Morganovog istraživanja srodničke terminologije bio je prvobitno razvijen
na pretpostavkama uporedne filologije i tek će godinama kasnije shvatiti
neadekvatnost filološkog metoda koji je podrazumevao istraživanja samo
rečnika srodstva (leksike, ali ne i logike njihovih odnosa).
36
Komparativni metod i filološku konceptualizaciju predmeta istraživa-
nja nalazimo u Mejnovim analizama istorije uporednog prava Indoevro-
pljana kome je pridavao univerzalni značaj. Stoga je i mogao da tvrdi da je
na osnovu analize ovih pravnih sistema moguće rekonstuisati prvobitno
stanje čovečanstva. Drugim rečima, Mejnova "patrijarhalna teorija" o na-
stanku društva i njegova vizija ljudske istorije ostaje u okvirima tada uobi-
čajene kratke, biblijske hronologije gde istorija počinje sa indoevropljani-
ma i antičkim društvima.
37
Isti metod i isti koncept istorije primenjuje i Fi-
stel de Kulanž. Razmatrajući uzročni odnos između porodičnih institucija i
religije na uporednom grčkom i latinskom i, u manjoj meri, sanskritskom
materijalu nastoji da otkrije koji je oblik porodice i kulta postojao na po-
četku istorije.
38
Na sličan način, Bahofen je smatrao da će mu komparativ-
na analiza antičkih religijsko-mitoloških sistema omogućiti da dođe do za-
ključka o stanju čovečanstva na počecima njegove istorije. I tako smo do-
bili poznatu konstrukciju o periodu promiskuiteta kao polazištu istorijskog
razvoja
i društvima "materinskog prava" kao obliku prvobitne društvenosti
33
ibid. 73.
34
Ibid.
35
Lewis H. Morgan, Systems of Consanguinity and Affinity ... xxi.
36
Više o tome v. Thomas. R.Trautmmann and Robert H. Barnes, "Dravidian,
"Iroquois," and "Crow-Omaha" in North American Perspective, u: Мaurice Gode-
lier, Thomas R. Trautmmann and Franklin E. Tjon Sie Fat (eds.), Transformations
of Kinship, Smithsonian Instit ution Press, Washington and London 1998, 27-57.
37
Henry S. Maine, op. cit. 125-126, 128-138. v. T. R. Trautmann, 180-186;
Adam Kuper, op. cit. 17-41.
38
Фистел де Куланж, op. cit. 7-181.