Temeljni pojmovi hrvatske etnologije
Yüklə 148 Kb.
|
ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPOLOGIJANaziv kolegija: TEMELJNI POJMOVI HRVATSKE ETNOLOGIJENastavnica: dr. sc. Milana Černelić, red. prof. ECTS bodovi: 5 Trajanje predmeta: jedan semestar, ljetnji, dodiplomski studij Status predmeta: obvezatni Oblik nastave: predavanje/seminar Cilj kolegija: Kolegij ima za cilj predstaviti studentima temeljne pojmove hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi i različite pristupe istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji (dijelom i u srodnim znanstvenim disciplinama). U okviru kolegija studenti se potiču na individualan rad kroz izradu seminarskog rada (kao dijelova ispita) i kritičku valorizaciju korištene literature te aktivno sudjelovanje u diskusiji. Dakle, ciljevi tako koncipirane nastave su: stjecanja znanja o temeljnim pojmovima hrvatske etnologije vezane uz društveni život ljudi, osposobljavanje studenata za samostalan rad na temama koje se obrađuju u okviru kolegija i aktivno sudjelovanje u nastavi. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je važan sastavni dio ukupnom kurikuluma Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, jer izdvaja jedan važan segment etnoloških tema i istraživanja. Društveni život ljudi važno je područje istraživanja u hrvatskoj etnologiji, kojemu se pristupalo na različite načine, no tek se u novije vrijeme pojedini hrvatski etnolozi (Dunja Rihtman-Auguštin, Olga Supek, Jadranka Grbić, Jasna Čapo Žmegač, da spomenem samo one najznačajnije) sustavnije bave pojedinim aspektima društvenog života: od teorijskog promišljanja istraživanja društvenosti, preko kritičko-analitičkog vrednovanja istraživanja tih pojava u ranijoj hrvatskoj etnologiji, do empirijskih istraživanja pojedinih konkretnih slučajeva (studija slučaja). Svi ti različiti pristupi istraživanju društvenosti u hrvatskoj etnologiji predstavit će se u okviru kolegija. Metode: Praktičnu primjenu ovih saznanja studenti ostvaruju kroz seminarske radove posvećene ovoj problematici. Odabirom uže teme, odgovarajućeg pristupa istraživanju, studenti sami aktivno sudjeluju u proučavanju određenih metodoloških pristupa pojedinim pojavama iz društvenog života. Njihovim predstavljanjem u okviru nastave, s njima se upoznaju i ostali studenti, koji se sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada svojih kolega i predstavljenih pristupa potiču na aktivno sudjelovanje u nastavi. Sadržaj kolegija: U okviru predmeta razmatrat će se pojedini temeljni pojmovi hrvatske etnologije vezani uz društveni život ljudi. Posebna pozornost posvetit će se oblikovanju različitih društvenih zajednica (obitelj – nuklearna i zadružna, bratstvo, pleme, srodničke i nesrodničke grupe, lokalna, regionalna zajednica, (sub)etničke grupe, (nacionalne) manjine, transnacionalne zajednice i sl., nacija). Svakome od spomenutih pojmova pristupit će se po mogućnosti dijakronijski i sinkronijski sa svrhom holističke prezentacije određenih pojava u kontekstu svakodnevnog života (komunikacija, organizirani oblici društvenosti s obzirom na dob i spol, društveno i ekonomsko funkcioniranje zajednice), u posebnim prigodama (kroz životne i godišnje običaje, okupljanja povodom vjerskih manifestacija i dr.) te kroz odnose među društvenim zajednicama (odnos "mi" i "oni" kroz različite aspekte samoidentifikacije na više razina: etnička, kulturna, ekonomska, povijesna itd.). Pojmovima razmatranim u okviru predmeta pristupit će se i sa stajališta istraživanja višestrukoga identiteta, budući da pojedinac ili grupa ljudi iskazuju istovremeno pripadnost većem broju zajednica, kroz različite razine njegovoga oblikovanja. Kolegij je podijeljen na pet većih ili manjih tematskih cjelina: obitelj i srodstvo; lokalna zajednica; društveni aspekti običaja (od obitelji do lokalne zajednice); ljudske zajednice i odnosi među njima; etnicitet i višestruki identitet, koje se u nekim aspektima međusobno prožimaju. Predavanja će biti popraćena projekcijom filmova sadržajno vezanih uz određenu tematsku cjelinu. Svaki tjedan će se paralelno, tematski usklađeno, s predavanjima predstavljati seminarski radovi. U okviru seminara uklapat će se odgovarajući tekući sadržaji vezani uz teme kolegija (projekcija filmova, izložbe, radionice)
1. tjedan - predstavljanje sadržaja kolegija i objašnjenje studentskih obveza (izrada seminarskog rada, rokovi, mogućnost polaganja kolokvija) U prva četiri tjedna obrađivat će se tema: Obitelj. 2. tjedan
3. tjedan - osnovne karakteristike obiteljskog života: zadružna i nuklearna obitelj (sličnosti i razlike): oblik, struktura, brojnost, srodnički odnosi unutar obitelji. - osvrt na aspekte obiteljskog života unutar patrijarhalnog poretka: obitelj u kontekstu šire srodničke povezanosti (rod, bratstvo, pleme); - imovinsko-pravni aspekti odnosa u obitelji: kolektivno i privatno vlasništvo, žensko vlasništvo (i njihov međuodnos); raspolaganje imovinom; životni standard; nasljeđivanje imovine); 4. tjedan - upravljanje u obitelji: način upravljanja, autoritet i ugled gospodara obitelji, njegova prava i dužnosti; prava i dužnosti ostalih članova obitelji; uloga domaćice (gospodarice); podjela rada u obitelji (po spolu, među muškarcima i ženama). -odnosi u obitelji: muž i žena, muškarci i žene, roditelji i djeca, svekrva i snaha, stari i mladi, odnos prema starcima, djeci, udovcima, udovicama, položaj žena (neudata, udata, majka, baka); - odnos obitelji s okolinom: najamna radna snaga (sluge, pastiri, nadničari), seoska i/ili gradska zajednica (susjedi, mjesne vlasti, gospoda...); - sloga i sukobi unutar obitelji: uzroci, dioba zadruga (primjeri novije održanih zadruga);
Gost predavač: asistentica Tihana Rubić, prof. -: lokalna zajednica. - o pojmu lokalna zajednica, istraživanje ove teme u hrvatskoj etnologiji; - oblici komunikacije unutar lokalne zajednice (sela): s obzirom na dob i spol; s obzirom na gospodarske razlike; upravljanje selom; povezanost zajednice na gospodarskoj osnovi (razni oblici seoske solidarnosti, radne ispomoći); nesrodničke veze (bračne, kumovske...); vjerska okupljanja i zajednice; - odnosi između bližih i udaljenijih lokalnih zajednica: subjektivna i objektivna razlikovna obilježja zajednica; povezanost zajednica na gospodrskoj osnovi (sajmovi, trgovina). U sljedećih pet tjedana predstavit će se: Društveni aspekti običaja (od obitelji do lokalne zajednice), popraćeno projekcijom filmova. 7. tjedan: - rađanje i djeca; običaji pri porodu; odrastanje; - predbračni život mladih i pripreme za brak: ponašanje djevojaka i mladića; načini upoznavanja mladih; dob stupanja u brak; način izbora bračnog partnera; motivi za izbor bračnog partnera, teritorijalna endogamija.
- oblici (pred)bračnog života i izvanbračnog života: pokusni brak; neredovni načini sklapanja braka; nevjenčani brak; virilokalno i uksorilokalno načelo pri sklapanju braka; vanbračni odnosi (vjera, nevjera, vanbračna djeca...); - sklapanje braka redovnom procedurom. 9. tjedan - sklapanje braka redovnom procedurom (nastavak) - smrt i pokop, običaji.
- godišnji običaji; 11. tjedan: - predavanje u Etnografskom muzeju (muzejska prezentacija običaja) Sljedeća četiri tjedna bit će posvećena temi: Ljudske zajednice i odnosi među njima 12. tjedan: - etnos, etnicitet, identitet: definiranje pojmova i teorijski pristupi istraživanju u starijoj i novijoj hrvatskoj etnologiji i srodnim znastvenim disciplinama Gost predavač: prof. dr. sc. Jadranka Grbić 13. tjedan - etničke grupe, etnonimi, identitet: teorijski pristupi istraživanju u hrvatskoj etnologiji; predstavljanje etničkih grupa u Hrvatskoj; istraživanje etnonima u hrvatskoj etnologiji i drugim znanstvenim disciplinama; - poseban osvrt na etničku grupu Bunjevci (povijest, oblikovanje, manipulacije s njihovom etničkom pripadnošću, identitet, lokalna zajednica Bunjevaca iz Bačke u Hrvatskoj)
- osvrt na pojmove: narod, nacija, transnacionalizmi, translokalnost, manjine, nacionalne manjine i dr.; Gost predavač:. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta Literatura:
ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): Seoska društvenost. U: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskog puka; Matica hrvatska, Zagreb, 251-295. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): Objektivni i subjektivni čimbenici identifikacije sa zajednicom, Etnološka tribina 20, 69-82. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1998): „Elementi hrvatske seljačke kulture u prostoru i vremenu“. U: Čapo Žmegač, J.; Muraj, A.; Vitez Z.,; Grbć, J.; Belaj, V. Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zgreb: Matica hrvatska, str. 9-13; MURAJ, Aleksandra (1984): Teorijsko-metodološke zamisli Antuna Radića i njihov utjecaj na etnološki rad u Hrvatskoj. Etnološka tribina 6-7, str. 31-36. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna (1969): Pregled istraživanja tradicionalnih oblika pribavljanja nevjeste – otmice i varijante njenih oblika u naroda Jugoslavij. Ljetopis JAZU 73, Zagreb, 445-458. ĐAKOVIĆ; Branko (2004): Ethnos and Ethnic Identity through Space and Time. U: Times, Places, Passages. Ethnologiacal Approaches in the New Millenium, Budapest, 111-120. GAVAZZI; Milovan (1978): Sudbina obitelji i zadruga jugoistočne Europe. U: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 80-93. GRBIĆ, Jadranka (1993): Etnicitet i razvoj. Ogled o etničkom identitetu i društvenome razvoju. Etnološka tribina 16, Zagreb, 57-72. GRBIĆ, Jadranka (2006): Hrvatska dijaspora i iseljeništvo. U: Narodne nošnje Hrvata u svijetu. Zagreb, Posudionica i radionica narodnih nošnji. LONČAR, Sanja (2009): Neredovni oblici predbračnog i bračnog života . U: Živjeti na Krivom Putu. Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka, sv. 3. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 75-80, 88-90, 97-98. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1984): Struktura tradicijskog mišljenja. Školska knjiga, Zagreb. SUPEK, Olga (1989): Etnos i kultura. Migracijske teme 5 (2-3), Zagreb, 145-153. VITEZ, Zorica: Iskorak iz svakidašnjice. U: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Matica hrvatska, Zagreb, 151-219 (odabrani dijelovi).
ANDRIĆ, Jasna (1972): Zadruga, novija istraživanja, njihova svrha i rezultati. Etnološki pregled. Etnološki pregled 10, 57-76. ANDRIĆ; Jasna (1984): Osvrt na neke od podataka Štefana Kociančića u Arkivu za povjestnicu Jugoslavensku, na njihovo značenje i ulogu u našim znanstvenim istraživanjima. Etnološka tribina 6-7, Zagreb, 147-164. ANDRIĆ, Jasna (1988): Nadimak «Rkač» (Rkač): Etnološka tribina 11, Zagreb, 43-58. ANDRIĆ, Jasna (2001): O Kranjcima. Folia onomastica Croatica 10, Zagreb, 1-21. ANTIĆ, Ljubomir (1999): Hrvati u Južnoj Americi. Zagreb: Stvarnost: Čizmić, Ivan; Sopta, Marin; Šakić, Vlado. 2005. Iseljena Hrvatska. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga. ANDRIĆ, Jasna (2001): O Kranjcima. Folia onomastica Croatica 10, Zagreb, 1-21. BANOVAC, Boris: Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1998. BANOVAC, Boris (2004): (Re)konstrukcija socijalnog prostora periferije. Prilog istraživanju kolektivniuh identiteta u hrvatskoj periferiji. Revija za sociologiju 35 (3-4), Zagreb, 95-112. BANOVIĆ; Branimir (1990): Potisni I privlačni faktori u iseljavanju iz Hrvatske u Australiju od konca 19. st. Do recentnog vremena. Migracijske teme 1:7-17. BARA, Mario i ŽIGMANOV, Tomislav (2009): Hrvati u Vojvodini u povijesti i sadašnjosti – osnovne činjenica. Zavod za kulturu vojođanskih Hrvata, Subotica. BARTH, Frederik (1969): Introduction. U: (F. Barth, ur.) Ethnic Groups and Boundaries: The Social Organization of Culture Differences. Boston: Little, Brown and Company, 9-38. BIĆANIĆ, Rudolf. (1936). Kako živi narod: Život u pasivnim krajevima. Gospodarska sloga, Zagreb. BIRT, Danijela (et. al) (2003): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka na obroncima Senjskog bila. Senjski zbornik 30, Senj, 445- 538 (odabrana poglavlja). BOGIŠIĆ, Baltazar (1874): Zbornik sadašnjih pravnih običaja u južnih Slovena, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb. BOGIŠIĆ, Baltazar (1927): O obliku nazvanom inokoština u seoskoj porodici Srba i Hrvata. U: Pravni članci i rasprave, knj. 1, Beograd, 162-202. BOŽIĆ, Saša (1998): Etničnost migrantskih zajednica: nastajanje novih manjina. U: Etničnost, nacija, identitet. Hrvatska i Europa, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb,85-100. BOTIK, Ján (1998): Etnokulturni razvoj Hrvata u Slovačkoj. Etnološka tribina 21, Zagreb, 35-43. BRENKO Aida (2006). Bijela kuga. Etnološka istraživanja 11: 51-64. BROZOVIĆ RONČEVIĆ, Dunja (2002): Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia. Actas do XX Congreso internacional de ciencias onomasticas, Santiago (Biblioteca filoloxica galega, Instituto da lingua galego), Santiago, 129-140. COHEN, Anthony P.(1985): The Symbolic Construction of Community. London:Routledge (uvod poglavlja 1 i 2). Communal Families in the Balkans: The Zadruga. Essays. By Philip E. Mosely and Essays in His Honor. Ur. Robert F. Byrnes (odabrani članci). ČAPO ŽMEGAČ; Jasna(1991): Jedno povijesno-etnološko tumačenje kućanstva, n primjeru vlastelinstva Cernik od 1760. do 1850. godina, Narodna umjetnost 28, Zagreb, str. 329-348. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1994): Plaidoyer za istraživanje (nacionalnog) identiteta u hrvatskoj etnologiji. Etnološka tribina 17, Zagreb, 7-23. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1996): Konstrukcija modela obitelji u Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj. Narodna umjetnost 33(2); 179-196 ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. (1996): Pogled izvana: Hrvatska i model "balkanske obitelji". Otium. Časopis za povijest svakodnevice 4 (1-2), 103-113. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (1997): Hrvatski uskrsni običaji. Golden marketing. Zagreb (str. 107-192; 164-173). ČAPO ŽMEGAČ, Jasna (2002): Srijemski Hrvati. Etnološka studija migracije, identifikacije i interakcije. Duriex, Zagreb (odabrana poglavlja) ČAPO ŽMEGAČ; Jasna (2003): Dva lokaliteta, dvije države, dva doma. Transmigracija, hrvatskih ekonomskih migranata u Münchenu. Narodna umjetnost, 40/2, Zagreb, 117-131. ČERNELIĆ, Milana (2005): Pristupi istraživanju bunjevačkih identiteta. Studia etnologica Croatica 17, 25-49. ČERNELIĆ, Milana (2006): Bunjevačke studije. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-press, Zagreb (teme: obitelj, običaji, etnicitet, etnička grupa, identitet). ČERNELIĆ, Milana (2009): Običajno-pravni i imovinski aspekti života u obiteljskim zadrugama Like. Senjski zbornik, 36:301-321. ČERNELIĆ, Milana (2010).Velika familija Dulića na Đurđinu. Godišnjak za znanstvena istraživanja, 2: 107-139. ČERNELIĆ, Milana - RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta (2010): Ogled o primorskim Bunjevcima: povijesna perspektiva i identifikacijski procesi. Studia ethnologica Croatica 22, str. 283 – 316. ČIZMIĆ, Ivan; SOPTA, Marin; ŠAKIĆ, Vlado. 2005. Iseljena Hrvatska. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna (1989): Život i socijalna kultura stočarkog stanovništva pod Dinarom. Zbornik za narodni život i običaje 51, zagreb, 109-182.. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna (1993): Bogišićevo proučavanje obitelji i njenih običajnopravnih instituta, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 30/1, Split, , 23-36. ČULINOVIĆ-KONSTANTINOVIĆ, Vesna. Posljednje porodične zajednice u Hrvatskom zagorju. ZbNŽO 423-449. DOMINI; Mirjana (1990): Gradišćanski Hrvati – zajedništvo usprkos granicama: Migracijske teme 6 (3), Zagreb, 325-334. DRLJAČA, Dušan (1962): Prilog proučavanju porekla imena «Madžar» u sjeverozapadnoj Bosni: Zbornik krajiških muzeja 1, Banja Luka, 123-131. ĐAKOVIĆ, Branko (2001): Sprega, suvez, ortakluk – tradicijski oblici kooperacija, Studia ethnologica Croatica 9, Zagreb, 1997, 17-58. Etničnost, nacija i identitet (1998). Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci). Etničnost i povijest (1999). Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci). Etnografija Hrvata u Mađarskoj (Etnografija južnih Slavena u Mađarskoj do 1993); 1993 na dalje ...Budimpešta, Mađarsko etnografsko društvo. EVETOVIĆ, Matija (2010): Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata. NIU Hrvatska riječ, Subotica (odabrana poglavlja). FILIPOVIĆ, Milenko (1954): Levirat i sororat kod Srba, Hrvata i Arbanasa, Rad vojvođanskih muzeja 3, Novi Sad, 139-147. FRANKOVIĆ, Đuro (2011): Blagdanski kalendar 1. Đakovo: Đakovački kulturni krug. FRIŠČIĆ, Marija (et. al)(1999): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u Gackoj dolini. Grad Otočac 5, Otočac, 169- 251 (odabrana poglavlja). FRIŠČIĆ, Marija (1999): Seoski sastanci mladih (prela): Etnološka tribina 22, Zagreb, 53-69. GAVAZZI, Milovan (1955): Vitalnost običaja pobratimstva i posestrimstva u sjevernoj Dalmaciji. Radovi Instituta JAZU u Zadru 2, Zagreb, 17-35. GAVAZZI, Milovan (1988): Godina dana hrvatskih narodnih običaja (II. novo priređeno izdanje), Matica hrvatska, Zagreb. GRBIĆ, Jadranka(1994): Identitet, jezik i razvoj, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb. GRBIĆ, Jadranka. (2002). “Pojam ‘naroda’ u starijoj etnološkoj literaturi”, u: Narodne i/ili nacionalne čipke; Folk and /or National Laces, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave, str. 9-17. GRBIĆ, Jadranka (2005) “Primordijalno, esencijalno, apstraktno, imaginarno, konstruirano, sporno...ili modeli i pristupi istraživanju identiteta. U: Zavičajni muzej: osnovati ili spaliti. Zagreb: Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj - Zagreb, str. 36-48. GUŠIĆ, Marijana (1967): Etnička grupa Bezjaci, Zbornik za narodni život i običaje 43, Zagreb, 7-124 (odabrani dijelovi). HAMMEL, E. A. (1975): Reflections on the Zadruga. Ethnologia Slavica 7, Bratislava, 141-151. HELEBRANDT, Marija (1972): Sergej Mihajlović Širokogorov i njegova teorija o etnosu. Izvješća, Zagreb, 65-80. HERŠAK, Emil (1989): O etnosu u prošlosti i sadašnjosti. Migracijske teme 5 (2-3), Zagreb, 99-112. HOLJEVAC, Većeslav (1968): Hrvati izvan domovine. Zagreb, Matica hrvatska. JAMBREŠIĆ, Renata (1992): Etnonimijska analiza banijskih rukopisnih zbirki Instituta za etnolog iju i folkloristiku. Narodna umjetnost 29, Zagreb, 219-252. KASER, Karl. 2002. Porodica i srodstvo na Balkanu: analiza jedne kulture koja nestaje. Udruženje za društvenu istoriju, Beograd. KLOPOTAN, Snježana (1999): Miraz. Etnološka tribina 22, Zagreb, 85-105. KRPAN, Stjepan (1988): Od Karaša do Biferna (zapisi o Hrvatima u Rumunjskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Italiji). Zagreb, Kršćanska sadašnjost. KUČEROVA; Kvetoslava (1998): Hrvati u Srednjoj Europi. Zagreb: Matica hrvatska; Matica slovačka. KULIŠIĆ, Špiro (1963): Tragovi arhaične rodovske organizacije i pitanje balkansko-slovenske simbioze, Beograd (odabrana poglavlja). Kultura, etničnost, identitet (1999). Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb (odabrani članci). KUMPES, Josip (1998): Religija i etničnost kod Hrvata u Mađarskoj: socijalno-historijski pregled. Etnološka tribina 21, Zagreb, 9-33. LEČEK, Suzana. (1997). Nismo meli vremena za igrati se... : djetinjstvo na selu (1918-1941). Radovi / Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest 30: 209-244. LEČEK, Suzana (1999): A mi smo kako su stari rekli... mladi u seljačkim obiteljima Prigorja i Hrvatskoh zagorja između dva svjetska rata, Etnološka tribina 22, Zagreb, 231-246. LEČEK, Suzana (2000): «Nisu dali gospodaru 'z ruk...» Starost u prigorskim i zagorskim selima između dva svjetska rata. Etnološka tribina 23, Zagreb, 25-47. LEČEK, Suzana (2002): “Dobila je kulike su roditelji davali, ni po zakonu!” Promjene u položaju žene u seljačkim obiteljima Prigorja i Hrvatskog zagorja između dva svjetska rata. Povijesni prilozi 21: 221 – 245 LEČEK, Suzana (2003): Seljačka obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1918-1941. Zagreb: Srednja Europa – Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski Brod.
LONČAR, Sanja (2005): Propitivanje pristupa istraživanju neredovnih oblika predbračnog i bračnog života na primjeru Krivoga Puta. Senjski zbornik, 32, 223 – 272. LOZICA, Ivan (1997): Hrvatski karnevali. Golden marketing, Zagreb (odabrana poglavlja). LULIĆ, Jasenka (1989): Odnos muškarac-žena u svadbenim običajima sjeverne Dalmacije. Etnološka tribina 12, Zagreb, 33-39. MARKOVIĆ, Ivančica (2009): The division and disintegration of the zadruga in Slavonia in the 19th century. Scrinia Slavonica 9: 221 – 231.
MIJAKOVIĆ, Magdalena (1999): Nevjenčani brak. Etnološka tribina 22, Zagreb, 163-188. MOSELY, Philip E.(1976): The Peasant Family: The Zadruga, or Communal Joint-Family and its Recent Evolution. U: ur. Robert F. Byrnes Communal Families in the Balkans , 19-30.
MUCKO, Bojan. 2009. Podaj majko – semiotička analiza podgorskog identiteta. Senjski zbornik, 36, 275-300. MURAJ, Aleksandra (1999): Samostalnost i/ ili podređenost: ambivalencija društvenog položaja žena na Zlarinu, Etnološka tribina 22, Zagreb, 219-229. NOVAKOVIĆ, Nada.(2005): Teorije o nastanku i strukturi porodičnih zadruga. Stanovništvo 1-4: 105-134. PAVLIČEVIĆ, Dragutin (1989): Hrvatske kućne zadruge I. (do 1881), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. PAVLIČEVIĆ, Dragutin (2010). Hrvatske kućne/obiteljske zadruge II (nakon 1881.). Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb. PETROVIĆ, Tihana (1991). Womens’s individual property in south Slavic zadrugas. Studia ethnologica 3: 193-200. PLEŠE, Iva. (1998). Neki aspekti hrvatske terminologije srodstva. Etnološka tribina 21: 59-78. POVRZANOVIĆ-FRYKMAN, Maja (2001): Povezati mjesta, izdržati udaljenost: Iskustva i implikacije transmigrantskih putovanja. Narodna umjetnost 38(2), Zagreb, 11-31. RAJKOVIĆ, Marijeta (2003): Život žene u selima Senjskog bila. Senjski zbornik 30, Senj, 539-586. RAJKOVIĆ, Marijeta (2003): Višestruki identitet Čeha u Jazveniku. Etnološka tribina 27-28 (2004/2005), str. 237-287. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta – MIŠETIĆ, Martina (2010): Migracije i njihov pdraz na obteljski život stanovništva lovinačkog kraja. RAJKOVIĆ, Zorica (1975): Tradicijski oblici nevjenčanog braka kod Hrvata i Srba u svjetlu pojma «pokusni brak». Institut za narodnu umjetnost, Zagreb. RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1995): Knjiga o Božiću: Božić i božićni običaji u hrvatskoj narodnoj kulturi (2.izd.). Golden marketing, Zagreb (odabrana poglavlja). RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (2001): Etnologija i etnomit. Publica, Zagreb (odabrana poglavlja). ROKSANDIĆ, Drago Vojna Hrvatska 1, Školska knjiga: Stvarnost, Zagreb, 1988. RUBIĆ, Tihana – BIRT, Danijela (2009): Obiteljski život, odnosi i vrijednosti. U: Živjeti na Krivom Putu (2009), sv. 2, Etnološka znanstvena monografija o primorskim Bunjevcima. Ur. M. Černelić, M. Rajković, T. Rubić, Gradski muzej Senj, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Zagreb, 31-56. RUBIĆ, Tihana – PETRAK, Petra (2010): Normalno da će on pomoć: obiteljski život i međugeneracijska uzajamna pomoć u lovinačkom kraju. Seljačke obiteljske zadruge (1960): Izvorna građa za 19. i 20. stoljeće. Sv. 1, Etnološki zavod Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. Seljačke obiteljske zadruge (1992): Izvorna građa za 19. i 20. stoljeće. Sv. 2, Otvoreno sveučilište, Zagreb. Simboli identiteta, studije, eseji, građa (1991): Biblioteka Hrvatskog etnološkog društva, Zagreb (odabrani članci). SKOK, Petar (1971, 1972, 1973): Etimologijski rečnik hrvatskog ili srpskog jezika I, II, III, Zagreb, natuknice: Bunjevac, Boduo (I: 178, 238); Kranjac, Madžar (II: 178, 349-350); Slaven, Šokac, Vlah (III: 281-283, 406-407, 606-609). Sociologija sela 43, Zagreb, 1974 (odabrani članci). STEIN ERLICH, Vera (1971): Jugoslavenska porodica u transformaciji. Liber, Zagreb (odabrana poglavlja). SUPEK, Olga (1987). Transformacija patrijarhalnih odnosa. Od zadruge do neolokalnosti u Jaskanskom prigorju. Etnološki pregled 22, Beograd, 49-59. SUPEK, Olga (1988): Etnos u etnologiji i kulturnoj antropologiji. U: Zgodovinske vzporednice slovenske i hrvaške etnologije 5. Knjižnica Glasnika SED 18, Slovensko etnološko društvo, Ljubljana, 29-60. SUPEK, Olga i ČAPO, Jasna (1994): Effects of Emigration in a Rural Society: Demography, Family Structure and Gender Relations in Croatia. U: Ur. Dirk Hoerder i Inge Blank, Roots of the Transplanted vol. 1, New York, Boulder, 311-339. SUPEK; Olga (1999): Women΄s Entrepreneurship and the Dissolution of Zadruga in 19th Century Slavonia. Studia ethnologica Croatica 7/8, Zagreb 1995./1996., 259-266. ŠKRBIĆ, Nevena (2003.): Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka u selima u okolici Novske. Zagreb, Studia ethnologica Croatica 12/13, Zagreb 2000./2001., 145-213 (odabrana poglavlja). ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): Značenja tradicijskoga pri konstruiranju istarskih identiteta. Studia ethnologica Croatica 14/15, Zagreb, 2002./2003., 69-88. ŠKRBIĆ ALEMPIJEVIĆ, Nevena (2003): Prilozi poznavanju primorsko-bunjevačkog identiteta. Senjski zbornik 30, Senj, 425-444. TANOCKI, Franjo (1986): Rječnik rodbinskih naziva: Revija – Izdavački centar radničkog sveučilišta „Božidar Maslarić“, Osijek. Tjedan Hrvata iz Rumunjske (1994). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. Tjedan Moliških Hrvata (1996). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. Tjedan Hrvata. iz Mađarske (1997). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. Tjedan Hrvata iz Vojvodine (1998). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. Tjedan Hrvata iz Slovačke (2001). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. Tjedan hrvatskih manjina (2001; 2002). Zagreb, Hrvatska matica iseljenika. UTJEŠENOVIĆ OSTROŽINSKI, Ognjeslav (1988). Kućne zadruge. Vojna krajina. Zagreb, Školska knjiga VEDRIŠ, Trpimir (2004). Banovi Jovići (1910. - 1937.). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim Kotarima. Građa. Studia ethnologica Croatica 14/15: 297 – 331. VRKAŠ-SPAJIĆ, Vedrana (1996): Odrastanje u tradicijskoj kulturi Hrvata –Tučepi. Naklada MD, Zagreb (odabrana poglavlja). VUGDELIJA, Kristina (2010): Lokalno, regionalno, etnički/nacionalno – razine i čimbenici identifikacije na primjeru lovinačkog kraja. Senjski zbornik 37, 261- 296.
ZRNIĆ, Lidija (2002): Obiteljska zadruga Staver. Građa. Studia ethnologica Croatica 10/11, Zagreb 1998./1999., 165-184. ŽIGMANOV, Tomislav (2006): Hrvati u Vojvodini danas. Traganje za identitetom. Hrvatska sveučilišna naklada. Pučko otvoreno učilište – Zagreb.
ŽIVKOVIĆ, fra Ilija; ŠPORER, Željka; SEKULIĆ, Duško (1995): Asimilacija i identitet. Studija o hrvatskom iseljeništvu u SAD i Kanadi. Zagreb, Školska knjiga. Način polaganja ispita: Studentske obveze su sljedeće: praktični rad u okviru kolegija studenti ostvaruju pisanjem seminarskog rada vezanog uz odgovarajuću tematsku cjelinu, kojim pokazuju stupanj samostalnosti u radu, nadalje aktivnim sudjelovanjem u diskusiji te kritičkom valorizacijom rada ostalih studenata. Nadalje, stečena znanja provjeraju se na pismenom ispitu. Ocjenjivanje rada i zalaganja studenata valorizirat će se na sljedeći način. Za određenu vrstu aktivnosti u okviru kolegija studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu izraženu u postotcima. Za: - redovitost sudjelovanja u nastavi: 15% - aktivno sudjelovanje u diskusiji: 15% - pismeni ispit (seminarski rad + provjera znanja): 70%
Studenti stječu pravo na pozitivnu ocjenu ako udovolje navedenim zahtjevima, koji se iskazuju u stečenim bodovima. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i upješnost izvedbe predmeta postiže se redovitim pohađanjem nastave i aktivnim sudjelovanjem studenata u nastavi kroz izlaganje seminarskih radova, diskusiju o izloženoj temi, kritičkom valorizacijom kako rada svojih kolega tako i u studentskim radovima predstavljenih pristupa. Kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta ocjenjivat će se putem studentske ankete. Yüklə 148 Kb. Dostları ilə paylaş:
|