Syllabus Naziv kolegija: Etnokulturni identitet: teorijski pristupi. Nastavnik: prof dr sc. Jadranka Grbić Jakopović, red prof. Ects bodovi: 5 Jezik: hrvatski Trajanje: jedan semestar Status kolegija: izborni Oblici nastave



Yüklə 76 Kb.
tarix26.08.2018
ölçüsü76 Kb.
#64919


Syllabus
Naziv kolegija: Etnokulturni identitet: teorijski pristupi.
Nastavnik: prof. dr. sc. Jadranka Grbić Jakopović, red. prof.
ECTS bodovi: 5
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar
Status kolegija: izborni
Oblici nastave: predavanja i seminari
Cilj kolegija

Ovaj kolegij ima za cilj upoznati studente s teorijskim pristupima istraživanja etnokulturnoga identiteta i procesa identifikacije u hrvatskoj etnologiji i kulturnoj antropologiji, dakako u širokom kontekstu europske i američke etnologije i antropologije, koje su na hrvatsku, u raznim razdobljima (a počevši od devetnaestoga stoljeća) na više načina izravno utjecale. Stoga se započinje obrazlaganjem kronološkoga razvoja etnologije kao znanosti, a slijedom toga i s obrazlaganjem glavnih značajki hrvatske etnologije u njezinom formativnom razdoblju, kada se s Antunom Radićem otvaraju teme o etnosu i narodu. Naime, pokušava se dokučiti ispravnost hipoteze da je još Radićeva dualna socio – kulturna struktura hrvatskoga naroda / dvoslojni model postavljena kao okvir za istraživanje međuodnosa društvenoga, nacionalnog i kulturnoga identiteta, te da je ista imala doista političko i kulturološko značenje projekta sustavnoga istraživanja hrvatskoga sela od kraja 19. st. do polovice 20. st. Nastavlja se s analizom pristupa istraživanju teme Radićevih nasljednika i sljedbenika u okvirima kulturnohistorijske paradigme (Gavazzi, Bratanić) te njihovim odjecima u drugim znanostima ili strukama (Gahs, Tomašić, Bičanić, Magovac, Kus-Nikolajev i dr.). Ta se razmatranja usredotočuju na kontekstualne, etnološke i antropološke, te fenomenološke mogućnosti razumijevanja daljih istraživanja spomenutih znanstvenika. Napokon, uz dužno kritičko promišljanje razvojnih putova, završava se s jugoslavenskim razdobljem istraživanja fokusiranih s aspekata tadašnje ideologije o etničkoj zajednici, narodu i naciji (Čulinović) i odmaka od iste koje su zaživjele 1980ih u novijoj / novoj / znanstvenoj praksi u hrvatskoj etnologiji (Rihtman-Auguštin, Supek, Grbić Jakopović, Čapo Žmegač). Ovi posljednji trendovi povezuju se s istima u etnologiji i antropologiji tzv. zapadne provenijencije. Nadalje, cilj je ovoga kolegija na studijama slučaja prema sugestijama nastavnika ali odabiru studenata, poticati studente na promišljanje i raspravljanje o istraživanju etnokulturnoga identiteta i identifikacijskh procesima u hrvatskoj etnologiji, kako bi razvijali vještine samostalnoga osmišljavanja pristupa temi, primjenu znanja i sposobnost demonstriranja znanja koja su stekli. Napokon: istražiti kulturološke parametre za opis i definiranje pojmova etnos, etnicitet, identitet i identifikacija, zatim za mogućnost istraživanja i određivanja dotičnih pojmova (od analize i interpretacije značenja pojmova i sintagmi kao npr. «unutarnja primordijalna težnja za vlastitom posebnošću», «prirodno stanje ljudskog društvenog okoliša», «kôd s pomoću kojega se utvrđuje tko kome pripada», «markantni proizvod društvene interakcije», granice identiteta i sl. Osim dakle upoznavanja s temeljnim pojmovima, orijentacijama na temu, ovaj kolegij ima za cilj utjecati na razvijanje sposobnosti komparativne analize različitih pristupa istraživanju društvenoga razvoja u okviru hrvatske .



Uloga kolegija u ukupnom kurikukumu: uloga je ovoga kolegija u ukupnom kurikulumu u stjecanju uvida u specifične sadržaje segmenta etnoloških tema i istraživanja i primjenu metoda koje u završnici pružaju mogućnost stvaranja jednoga važnog dijela kulturne slike svijeta i hrvatskoga etnokulturnog prostora.

Korištene metode pri izvedbi kolegija: korištene metode pri izvedbi kolegija su predavanja i seminari, upoznavanje s literaturom, video građom, sudjelovanje studenata kroz diskusiju, izlaganjem reakcijskih tekstova i seminarskih radova.

Sadržaj kolegija:


  1. tjedan: upoznavanje sa sadržajem kolegija i obrazloženje studentskih obaveza

  2. tjedan: rasprava o terminologiji i pregled teorijsko-metodološkog diskursa

  3. tjedan: pojam ‘naroda’ u hrvatskoj starijoj etnološkoj praksi: pregled

  4. tjedan: narod i kultura i Antun Radić

  5. tjedan. A. Gahs

  6. tjedan: narod, kultura i identitet i Milovan Gavazzi

  7. tjedan: narod, kultura i identitet i Branimira Bratanića

  8. tjedan: odjeci

  9. tjedan: interpretacija Radića, Gavazzija i Bratanića u novijoj hrvatskoj etnologiji

  10. tjedan: istraživanja / studije identiteta u novijoj hrvatskoj etnologiji (Olga Supek, Dunja Rihtman -Auguštin, J. Čapo Žmegač, J. Grbić)

11. do 13. tjedan: studije slučaja

14. tjedan: terenska nastava

15. tjedan: zaključna razmatranja i pripremanje za završni ispit

Ocjenjivanje:

sudjelovanje na nastavi: 20%

seminarski radovi: 20%

završni ispit: 60%


Literatura:

Belaj, Vitomir. 1989. “Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama”. Studia ethnologica I, str. 9-17 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1991. “Hrvatska etnologija znanost o narodu ili o kulturi?” Studia ethnologica 3, str. 7.25 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1994. „Plaidoyer za istraživanje (nacionalnog) identiteta u hrvatskoj etnologiji. Etnološka tribina 17, str. 7-23 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1997. “Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja”. Narodna umjetnost 32/2, str. 9-33 (HRČAK)



Čulinović-Konstantinović Vesna. 1979. “Historijski prikaz etnoloških istraživanja i interesa za narodnu kulturu u Hrvatskoj”. Etnološka tribina 9, str. 67-88 (HRČAK)

Černelić, Milana. 2007. “Prilog poznavanju kulturnopovijesne metode u hrvatskoj etnologiji i raspravi o njoj”. Studia ethnol. Croatica 19, str. 5-16 (HRČAK)

Hrvatska svakodnevica. Etnografije vremena i prostora. Ur. J. Čapo, V. Gulin Zrnić. Zagreb. Institut za etnologiju i folkloristiku, str. 7-30.

Leček, Suzana; Petrović, Leš Tihana. 2010. Znanost i svjetonazor. Zagreb: Srednja Europa, str. 1-83.

Prica, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing, str. 16-21.

Rihtman-Auguštin, Dunja Muraj, Aleksandra. 1998. “Prvih pedeset godina etnološke misli u Institutu”, Narodna umjetnost 35/2, str. 103-124.

Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Publica. (pogl. 1, str. 21-86; pogl. 2, str. 109- 168; pogl.4: Narodna kultura i moć; prilagodba ili otpor, str. 211-226).

Belaj, Vitomir. 1989. “Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama”. Studia ethnologica I, str. 9-17 (HRČAK)

Bratanić, Branimir. 1957. “Regionalna ili nacionalna i opća etnologija”. Slovenski etnograf X, str. 7-18.



Čapo Žmegač, Jasna. 1991. “Hrvatska etnologija znanost o narodu ili o kulturi?” Studia ethnologica 3, str. 7.25 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1994. „Plaidoyer za istraživanje (nacionalnog) identiteta u hrvatskoj etnologiji. Etnološka tribina 17, str. 7-23 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1997. “Antun Radić i suvremena etnološka istraživanja”. Narodna umjetnost 32/2, str. 9-33 (HRČAK)

Čapo Žmegač, Jasna. 1998. “Elemeti hrvatske seljačke kulture u prostoru i vremenu”. U: Čapo Žmegač, Z. Vitez, A. Muraj, J. Grbić, V. Belaj: Etnografija, svagdan i blagdan hrvatskoga puka. Zagreb: Matica hrvatska, str. 9-14.

Čulinović-Konstantinović Vesna. 1979. “Historijski prikaz etnoloških istraživanja i interesa za narodnu kulturu u Hrvatskoj”. Etnološka tribina 9,  str.  67-88 (HRČAK)

Černelić, Milana. 2007. “Prilog poznavanju kulturnopovijesne metode u hrvatskoj etnologiji i raspravi o njoj”. Studia ethnol. Croatica 19, str. 5-16 (HRČAK)

Gavazzi, Milovan. 1978. Vrela i sudbine narodnih tradicija kroz vremena, prostore i ljude. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber (poglavlje o arealima).

Grbić, Jadranka. 2002. „Pojam 'naroda' u starijoj etnološkoj literaturi“. U: Narodne i/ili nacionalne čipke; Folk and/or National Laces. Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa. Lepoglava. Turistička zajednica grada  Lepoglave, str. 9-17.

Čapo Žmegač, Gulin Zrnić Valentina. 2013. “Stoljeće hrvatske etnologije i kulturne antropologije”. U: Hrvatska svakodnevica. Etnografije vremena i prostora. Ur. J. Čapo, V. Gulin Zrnić. Zagreb. Institut za etnologiju i folkloristiku, str. 7-30.

Leček, Suzana; Petrović, Leš Tihana. 2010. Znanost i svjetonazor. Zagreb: Srednja Europa, str. 1-83.

Prica, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing, str. 16-21.

Rihtman-Auguštin, Dunja Muraj, Aleksandra. 1998. “Prvih pedeset godina etnološke misli u Institutu”, Narodna umjetnost 35/2, str. 103-124.

Rihtman-Auguštin, Dunja. 2001. Etnologija i etnomit. Zagreb: Publica. (pogl. 1, str. 21-86; pogl. 2, str. 109-  168; pogl.4: Narodna kultura i moć; prilagodba ili otpor, str. 211-226).

Supek, Olga 1989. “Etnos i kultura”. Migracijske teme 5, 145-153.

Šešo, Luka. 2006. Razvoj etnoloških istraživanja. Od ideje o narodoznanstvu do modern hrvatske etnologije. Magistarski rad. Rkp. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

 
Yüklə 76 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə