Svaka znanstvena disciplina ima teorije koje su od velike važnosti za nju – u geologiji je to teorija tektonike ploča (T. P.) – promijenila je način gledanja geologa na Zemlju od statične Zemlje na dinamičnu Zemlju

- svaka znanstvena disciplina ima teorije koje su od velike važnosti za nju – u geologiji je to teorija tektonike ploča (T.P.) – promijenila je način gledanja geologa na Zemlju od statične Zemlje na dinamičnu Zemlju

• - svaka znanstvena disciplina ima teorije koje su od velike važnosti za nju – u geologiji je to teorija tektonike ploča (T.P.) – promijenila je način gledanja geologa na Zemlju od statične Zemlje na dinamičnu Zemlju

• - prošlost Zemlje - povezani događaji uzrokovanih globalnim događajima

• - po svojoj težini i važnosti ova teorija se može usporediti s Darwin-ovom teorijom evolucije u biologiji, teorijom relativnosti u fizici ili teorijom atoma u kemiji

• - teorija T.P. postavila je okvir za interpretaciju sastava, strukture i unutrašnjih procesa Zemlje u globalnom mjerilu

starost oceanskog dna

• starost oceanskog dna

• magnetske anomalije – sačuvane u stijenama oceanskog dna

• većina raspoređena u trake ili linije koje leže paralelno
• s riftnom dolinom srednjooceanskih hrptova
• – izmjena normalnog i inverznog magnetizma
• u odnosu na današnji magnetizam Zemlje

teorija tektonike ploča – kombinacija je dvije starije ideje

• teorija tektonike ploča – kombinacija je dvije starije ideje

• - continental drift (plutanje kontinenata; kontinenti se pomiču slobodno po Zemljinoj površini) - sea-floor spreading (širenje oceanskog dna; hipoteza da oceansko dno oblikuje „krestu“ srednjooceanskog hrpta/”grebena”, te da se pomiče, udaljava horizontalno od njega prema oceanskim brazdama/jarcima)

razlike u tumačenju

• razlike u tumačenju

• kontinentalni drift tektonika ploča

• - razmicanje samo kontinenata - razmicanje kontinenata kretanjem oceanske kore

• - starost oceanskog dna je svuda ista - zonarna raspodjela oceanskog dna (u središtu oceana najmlađe stijene)

divergentne granice su najčešće duž srednjooceanskih hrptova (npr. Srednjoatlantski hrbat)

• divergentne granice su najčešće duž srednjooceanskih hrptova (npr. Srednjoatlantski hrbat)

MINERALI – osnovni sastojci stijena

• MINERALI – osnovni sastojci stijena

• znanstvena disciplina mineralogija

• STIJENE – mineralni agregat (od jednog ili više minerala), izgrađuju litosferu

• magmatske
• sedimentne
• metamorfne

• MAGMA – mineralna taljevina (u Zemljinoj kori) – intruzivne (dubinske stijene) – sporo hlađenje –zrnata struktura (granit)

• LAVA – mineralna taljevina, nakon što se izlila na površinu Zemlje – efuzivne (izljevne) stijene - porfirna struktura (bazalt, andezit)

SASTAV

• SASTAV

• stijene kore – taljenje – magma bogata silikatima, Al, Ca, Na, Fe, Mg i dr.
• stijene plašta – Fe, Mg silikati, manje Si
• magma
• kisela >65
• neutralne 53-65 silikatna komponenta (%)
• bazična 45-52

• TEMPERATURA – 900 0C, 1.000 0C – 1.200 0C (1.300 0C, Havaji)

• VISKOZNOST

• otpor tečenju
• vruća lava teče brže od hladne
• viskoznost ovisi o silikatnoj komponenti
• kisele magme teku sporije ( ponekad “pužu”); bazične teku brže (Island, 1783. god. 80 km/h, neke u prošlosti i do 500 km/h)

Bowen-ov reakcijski niz

• Bowen-ov reakcijski niz

• minerali u magmi ne kristaliziraju istovremeno – laboratorijski eksperiment – N.L. Bowen predložio mehanizam po kojem minerali kristaliziraju – BOWEN-ov REAKCIJSKI NIZ

MAGMATSKE STIJENE

• MAGMATSKE STIJENE

• STRUKTURA, GRAĐA-SASTAV, KLASIFIKACIJA

• VJEŽBE

batolit – velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno tijelo koje zaprema prostor veći od 100 km2, osnovica (dno) mu je nepoznato

• batolit – velika masa intruzivnih stijena, golemo intruzivno tijelo koje zaprema prostor veći od 100 km2, osnovica (dno) mu je nepoznato

• - gornja površina ispupčena u obliku doma
• - prema površini se šire pukotine
• - MIGMA – pretaljivane znatne količine sedimentnih stijena; granitnog sastava – kristalizacijom nastaju graniti (90% intruziva su granit)
• - batolit manjih razmjera (ispod 100 km2) – ŠTOK ili GREDA
• - većina batolita uz konvergentne granice ploča
• premještani

sill/sklad - intruzivno tijelo manje ili više pločasta oblika utisnuto među slojeve sedimenata (debljina nekoliko cm do jednog km; duljina može biti do nekoliko km)

• sill/sklad - intruzivno tijelo manje ili više pločasta oblika utisnuto među slojeve sedimenata (debljina nekoliko cm do jednog km; duljina može biti do nekoliko km)

• lakolit - oblik leće, zvonasti ili gljivasti oblik intruziva manjih dimenzija (nekoliko km); pokrovni slojevi sedimenata u pravilu su usvođeni (elastični – magma ne prodire na površinu; magma viskozna, ne razlijeva se već zbog tlaka odozdo izdiže krovinu)

• sliv - efuzivno tijelo velike duljine, a manje širine/debljine

• žila/dike - utiskuje se u zone manjeg otpora, pukotina ispunjena ohlađenom magmom, nepravilno presijecaju slojeve sedimenta

VRSTE MAGMATSKIH ERUPCIJA

• VRSTE MAGMATSKIH ERUPCIJA

• MAGMA – gustoća manja od gustoće čvrstih stijena kamene kore – uzgon magme (pojačan prisutnošću plinova) – prolaz prema površini uz izdizanja, potrebni su joj tektonski poremećaji (popuštanje pritisaka), tali stijene – olakšava si put prema površini litosfere

• prodiranjem prema površini – mijenja se, obogaćuje novim tvarima, gubi pojedine plinovite sastojke, snižava joj se temperatura – umanjuje sposobnost kretanja – oblikuju se različita intruzivna tijela (batolit, sklad, lakolit...)
• glavne površinske pojave su: MAGMATSKE ERUPCIJE: izljevi, erupcije/efuzije, postvulkanske pojave

VRSTE ERUPCIJA

• VRSTE ERUPCIJA
• koncentrirane erupcije lave kroz dimnjake
• količina plinova i para (90% svih plinova je H2O), viskoznost magme – određuju tip erupcije:
• “ISLANDSKI TIP” – mirni izljevi iz pukotina - magma fluidna – bazaltne, bazične magme/lave
• (1783. god. – više od 12 km3 lave i i oko 3 km3 nevezanog piroklastičnog materijala duž 25 m duge pukotine)
• – izljevi kroz pukotine velike količine lave
• mirni procesi, mogu biti dugotrajni, bez erupcija – mjestimice nastaju manji vulkani, bez potresa
• “HAVAJSKI TIP” – mirne erupcije – plinova malo, magma fluidna
• “KALDERSKI TIP” – eksplozivne erupcije -plinova puno, magma viskozna (granitna) - piroklastiti
• Mt. Ngauruhoe, New Zeland, 1974. god.

TOBA, najveća kaldera, Indonezija - 100 km x 30 km

• TOBA, najveća kaldera, Indonezija - 100 km x 30 km

• YOSEMITE kaldera, SAD-e - promjera 40-80 km

• CERRO GOLAN kaldera, Argentina - promjer 50-60 km

• CRATER LAKE kaldera (Oregon, Mt. Mazama) - kolapsna kaldera, 8-10 km

• LAACHER SEE kaldera (Eifel, Njemačka) - promjer oko 2 km

CINDER VULKANI – najmanji, mali i niski, građeni od piroklastita

• CINDER VULKANI – najmanji, mali i niski, građeni od piroklastita

• STRATOVULKANI (KOMPOZITNI) – građeni od slojeva lave i vulkanskog pepela

• ŠTITASTI VULKANI – građeni od bazaltne lave

TOBA (Indonezija, Sumatra), prije 67.500 - 75.500 god., najveća kaldera (100 km x 30 km)

• TOBA (Indonezija, Sumatra), prije 67.500 - 75.500 god., najveća kaldera (100 km x 30 km)

• TAMBORA, 1815. god. – najjača u pisanoj povijesti, eksplozivna, razoreno 150 km3 stijena

• KRAKATAU, 1883. god. – eksplozivna, kaldera promjera 6-7 km

• MT. PELÉE (Karibi, Martinique) - 1902. god. – St. Pierre uništen, 28.000 poginulih

• MT.ST. HELENS, 18.05.1980. god.- nakon što je mirovao 123 god., izbacio 3-4 km3 pepela i stijena

• EL CHICHON (Panama), 1982. god.

• NEVADO DEL RUIZ (Ande), 1985. god., 20.000 poginulih

• PINATUBO (Filipini), 1991. god.

• VEZUV (Italija), 79. god. (zadnja erupcija 1944. god.)