Rujan 2013 sonda 31 Važnost procjene biotipa gingive u kliničkoj praksi Marina Perić, Ivana Perković



Yüklə 36,97 Kb.
Pdf görüntüsü
tarix03.05.2018
ölçüsü36,97 Kb.
#41366


RUJAN 2013

SONDA

31

Važnost procjene biotipa gingive u



kliničkoj praksi

Marina Perić, Ivana Perković

1

Prof. dr. sc. Andrej Aurer

2

Pojam „biotip gingive“ uvode prvi 

put Seibert i Linde (1989.) kako bi 

klasificirali gingivu na deblju, ravni-

jeg tijeka i tanju, izraženije valovitosti 

(1). Prva je opisana u pripadnika tzv. 

„debelog biotipa gingive“. Karakter-

izira je široka zona pričvrsne gingive 

koja je fibrotična i neprozirna, velike, 

apikalnije smještene kontaktne plohe, 

kratke interdentalne papile te kvadrat-

ni oblik zubi s izraženim cervikalnim 

konveksitetom (Slika 1). U podlozi se 

nalazi debelo koštano tkivo. Pokazuje 

veću pojavnost u muškoj populaci-

ji. „Tanki biotip gingive“ se odlikuje 

ranjivom i gotovo prozirnom gingiv-

om s uskim pojasom keratiniziranog 

tkiva. Interdentalne papile su vitke i 

visoke, aproksimalne kontaktne plo-

he male, smještene incizalno, a zubne 

krune uske s blagim cervikalnim kon-

veksitetom (Slika 2). Ovaj biotip ide 

uz zube trokutastog oblika i češći je 

u ženskoj populaciji. Podležeća kost je 

tanka s mogućom prisutnošću fenes-

tracija i dehiscijencija (2, 3, 4, 5). 

Budući da dva opisana biotipa 

imaju različitu gingivnu i koštanu 

arhitekturu, pokazuju i različite pa-

tološke odgovore izloženi upali, trau-

mi i kirurškim postupcima (Tablica 1) 

(5). Predloženo je da se parodontne 

bolesti češće pojavljuju u pojedinaca 

s tankim biotipom. Također, prilikom 

planiranja implantoprotetske terapije, 

biotip gingive je bio važan prognos-

tički faktor uspjeha (1). Kod debelog 

biotipa gingive uočeno je bolje pri-

marno cijeljenje rane zbog bogatije 

vaskularne opskrbe, veća otpornost na 

mehaničke iritacije, manja pojavnost 

recesija te bolje prekrivanje rubova 

preparacije i boje titana (6). Dokaza-

na je pozitivna korelacija između de-

bljine gingive i pojavnosti interdental-

nih papila. Ograničena krvna opskrba 

se smatra glavnim razlogom otežanog 

oporavka i očuvanja interdentalnih 

papila. Deblja keratinizirana gingiva 

je otpornija na fizička oštećenja i bak-

terijski prodor. Zbog toga se debeli 

biotip smatra povoljniji za postizanje 

optimalnih estetskih rezultata (3). 

Biotip gingive može se odrediti 

vizualnom inspekcijom, vizualnom 

inspekcijom uz pomoć parodontne 

sonde (na temelju vidljivosti sonde 

kroz gingivno tkivo tijekom sondiran-

ja sulkusa) (Slike 3 i 4) i direktnim 

mjerenjima uz korištenje posebnih 

instrumenata. Dokazana je statis-

tički značajna razlika u rezultatima 

dobivenim vizualnom procjenom od 

rezultata dobivenih drugim dvjema 

metodama čiji se rezultati nisu među-

sobno značajno razlikovali. Vizual-

na procjena je subjektivna, ovisna o 

iskustvu kliničara te nedovoljno pou-

zdana (7). U istraživanju Eghbali A i 

sur. gotovo polovica pripadnika tank-

og biotipa nije bila prepoznata ovom 

metodom što predstavlja problem jer 

ti pojedinci pripadaju rizičnoj skupini 

za razvoj  estetskih komplikacija na-

kon provedne restaurativne i kirurške 

terapije (8). 

Nepostojanje dogovora oko klas-

ifikacije biotipa gingive je djelomično 

rezultat postojanja različitih dostup-

nih tehnika mjerenja debljine mekog 

tkiva (Tablica 2) (6). 

U dosadašnjoj literaturi je predlože-

no nekoliko metoda za određivanje bi-

otipa gingive, međutim subjektivne su 

i opažajuće (9). Na temelju kliničkog 

ispitivanja identificirana su dva bioti-

pa gingive: tanki i debeli. Postojanje 

trećeg biotipa je također dokumenti-

rano u raznim istraživanjima. U njima 

se koristila metoda klaster analize za 

razvrstavanje ispitanika u grupe s ra-

zličitim kombinacijama morfometri-

jskih podataka: omjer širine i duljine 

krune zuba, širina pričvrsne gingive, 

visina papila, debljina gingive, oblik 

zuba. Sličnost navedenih parame-

tara u različitim istraživanjima bila je 

značajna za dvije klasterske grupe, što 

potvrđuje postojanje dvaju biotipova 

gingive koji se mogu lako razlikovati. 

Za treću klastersku grupu se sličnost 

nije mogla utvrditi. Budući da se 

trećina populacije ne može klasificira-

ti na jedinstven način, moguć je rasni 

i genetski utjecaj na morfologiju zubi i 

mekih tkiva (4, 10, 11).  

U dosad objavljenoj literaturi nije 

predložen protokol za brzu, atrau-

matsku i objektivnu evaluaciju biotipa 

gingive koji bi kliničarima mogao po-

moći u planiranju i određivanju tijeka 

terapije.

[1] Studentice 6. godine

[2] Zavod za parodontologiju, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Važnost procjene biotipa gingive u kliničkoj praksi



...nastavna i stručna sonda >>>

32

RUJAN 2013



SONDA

1.   Fu JH, Yeh CY, Chan HL, Tatarakis N, 

Leong DJ, Wang HL. Tissue biotype and 

its relation to the underlying bone mor-

phology. J Periodontol. 2010;81(4):569-

74.


2.  Olsson M, Lindhe J, Marinello CP. On the 

LITERATURA

relationship between crown form and 

clinical features of the gingiva in adoles-

cents. J Clin Periodontol. 1993;20:570-

77.


3.  Chow YC, Eber RM, Tsao Y-P, Shotwell JL, 

Wang H-L. Factors associated with the 

appearance of gingival papillae. J Clin 

Periodontol. 2010;37:719-27.

4.  De Rouck T, Eghbali R, Collys K, De Bruyn 

H, Cosyn J. The gingival biotype revisited: 

transparency of the periodontal probe 

through the gingival margin as a method 

to discriminate thin from thick gingiva. J 

Clin Periodontol. 2009;36:428-33.

5.  Kao RT, Fagan MC, Conte GJ. Thick vs. 

thin gingival biotypes: a key deter-

minant in treatment planning for 

dental implants. J Calif Dent Assoc. 

2008;36(3):193-8.

6.  Fu JH, Lee A, Wang HL.Influence of tissue 

biotype on implant esthetics. Int J Oral 

Maxillofac Implants. 2011;26(3):499-508.

7.  Kan JY, Morimoto T, Rungcharassaeng K, 

Roe P, Smith DH. Gingival biotype assess-

ment in the esthetic zone: visual versus 

direct measurement. Int J Periodontics 

Restorative Dent. 2010;30(3):237-43.

8.  Eghbali A, De Rouck T, De Bruyn H, Cosyn 

J. The gingival biotype assessed by expe-

rienced and inexperienced clinicians. J 

Clin Periodontol. 2009;36:958-63.

9.  Januário AL, Barriviera M, Duarte WR. 

Soft tissue cone-beam computed 

tomography: a novel method for the 

measurement of gingival tissue and the 

dimensions of the dentogingival unit. J 

Esthet Restor Dent. 2008;20(6):366-73.

10. Müller HP, Heinecke A, Schaller N, Eger 

T. Masticatory mucosa in subjects with 

different periodontal phenotypes. J Clin 

Periodontol. 2000;27:621-6.

11. Müller HP, Eger T. Gingival phenotypes 

in young male adults. J Clin Periodontol. 

1997;24:65-71.

12. Abai S. Implant considerations in the 

esthetic zone. [Internet]. 2013 Jun [cited 

2013 Jun 5]. Available from: http://www.

glidewelldental.com/inclusive-magazine/

volume4-1/implant-considerations.aspx.

Tablica 1.  Usporedba tkivnog odgovora na upalu, kirurški zahvat i ekstrakciju zuba. Preuzeto 

iz (5)

Debeli biotip

Tanki biotip

Upala

Meko tkivo: upala 

marginalne gingive s 

formiranjem džepa, cijanoza, 

krvarenje nakon sondiranja, 

edem, fibrotične promjene

Tvrdo tkivo: gubitak kosti uz 

formiranje džepa/infrakoštani 

defekti

Meko tkivo: recesija 

gingive bez formiranja 

džepa

Tvrdo tkivo: gubitak tanke 

vestibularne ploče

Kirurški zahvat

Predvidiv tijek cijeljenja 

tvrdog i mekog tkiva

Nepredvidiv tijek cijeljenja 

uz nastajanje recesija

Ekstrakcija zuba

Minimalna resorpcija 

grebena

Resorpcija grebena u 

apikalnom i lingvalnom 

smjeru

Tablica 2. Usporedba različitih dostupnih tehnika za određivanje debljine mekog tkiva. 

Preuzeto iz (6)

Tehnika

Prednosti

Nedostatci

Vizualna procjena

Jednostavna, jasna, 

neinvazivna, ekonomična

Subjektivna, visoko 

varijabilna

Sondiranje gingive

Jednostavna, jasna, 

ekonomična

Invazivna, zahtijeva 

lokalnu anesteziju,

prevelika sila može narušiti 

integritet gingivnog tkiva

Vidljivost sonde kroz 

gingivu

Jednostavna, jasna, 

ekonomična

Subjektivna i invazivna

Ultrazvučna metoda

Jednostavna, jasna, 

neinvazivna

Neekonomična, veliki 

promjer sonde može 

onemogućiti upotrebu na 

teško dostupnim mjestima, 

poteškoće u održavanju 

usmjerenosti sonde, vlaga 

može utjecati na točnost 

mjerenja

Kompjuterizirana 

tomografija stožaste zrake 

(CBCT)

Neinvazivna, može pružiti 

kvantitativnu mjeru, može 

se obrađivati slike zbog 

bolje vizualizacije tvrdih i 

mekih tkiva

Skupa, zahtijeva tehničku 

opremljenost i stručnost, 

visoka doza zračenja u 

odnosu na konvencionalne 

radiograme

Slika 1.


 Debeli biotip s ravnijim tokom gingive.

Tablica 1. 

 Usporedba tkivnog odgovora na upalu, kirurški zahvat i ekstrakciju zuba. Preuzeto iz (5)

Tablica 2. 

Usporedba različitih dostupnih tehnika za određivanje debljine mekog tkiva. Preuzeto iz (6)

Slika 2.


 Tanki biotip s izraženom valovitošću toka 

gingive.


Slika 3.

 Vidljivost parodontne sonde prilikom 

sondiranja sulkusa u pripadnika debelog biotipa 

gingive. 

Slika 4.

 Vidljivost parodontne sonde prilikom 

sondiranja sulkusa u pripadnika debelog biotipa 

gingive. 



Slike 1-4 preuzete iz (12).

Važnost procjene biotipa gingive u

kliničkoj praksi

Yüklə 36,97 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə