Osnovni koncepti Potrošačke cene Cene proizvođača Cene uvoza I izvoza


Deflator BDP-a se definiše kao odnos nominalnog BDP-a i realnog BDP-a (BDPn/BDPr)



Yüklə 454 b.
səhifə10/10
tarix27.03.2018
ölçüsü454 b.
#35061
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10

Deflator BDP-a se definiše kao odnos nominalnog BDP-a i realnog BDP-a (BDPn/BDPr)

  • Deflator BDP-a se definiše kao odnos nominalnog BDP-a i realnog BDP-a (BDPn/BDPr)

  • Stopa rasta deflatora BDP-a može se aproksimirati izrazom:

  • Inflacija=stopa rasta BDPn − stopa rasta BDPr

  • Formula se može koristiti samo kada su stope rasta nominalnog BDP i realnog BDP relativno male

  • U suprotnom, inflaciju izračunavamo kada stopu rasta nominalnog BDP-a podelimo sa stopom rasta realnog BDP-a



Realni BDP je rastao po stopi g

  • Realni BDP je rastao po stopi g

  • Inflacija je rasla po stopi Π

  • Nominalna stopa rasta BDP-a je jednaka:

    • (1+g)*(1+ Π)-1=g+Π+g*Π
  • Ako su vrednosti g i Π male onda je njihov proizvod još manji tj. približno je jednak 0

  • Onda se stopa rasta nominalnog BDP-a može aproksimirati kao zbir realne stope rasta BDP-a i inflacije

  • Inflacija je aproksimatvino jednaka razlici između stope nominalnog i realnog BDP-a





Smatra se da je deflator BDP-a u visokoj korelaciji sa indeksom potrošačkih cena

  • Smatra se da je deflator BDP-a u visokoj korelaciji sa indeksom potrošačkih cena

    • Potrošnja domaćinstva čini najveći deo BDP-a (uobičajeno u rasponu 40−60 procenata)
  • Smatra se da vrednost deflatora BDP-a treba da bude bliska (ne-ponderisanom) proseku indeksa potrošačkih cena i cena proizvođača



Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP-a ne moraju odgovarati ni:

  • Postoji nekoliko razloga zbog kojih promene deflatora BDP-a ne moraju odgovarati ni:

    • promenama indeksa potrošačkih cena
    • promenama proseka između indeksa potrošačkih cena i indeksa cena proizvođača


1.

  • 1.

  • Promena deflatora BDP-a meri promenu cena domaćih proizvoda koji se koriste za sve vidove finalne potrošnje

  • Indeks potrošačkih cena meri promene cena domaćih i uvoznih proizvoda namenjenih finalnoj potrošnji samo sektora domaćinstva

    • velike promene cena uvoznih proizvoda utiču na kretanje indeksa potrošačkih cena, ali ne i na kretanje deflatora BDP-a


2.

  • 2.

  • Indeks cena proizvođača meri promenu cena proizvoda primarnih proizvođača na domaćem tržištu namenjenih finalnoj i međufaznoj potrošnji

  • U nekim zemljama iz obuhvata su isključeni uvozni proizvodi

  • Ovaj indeks ne obuhvata proizvodne aktivnosti kao što je poljoprivreda, zatim većinu tržišnih usluga, kao i sve usluge državnog sektora i ostale ne-tržišne usluge



3.

  • 3.

  • Deflator BDP-a se zasniva na različitoj indeksnoj formuli u odnosu na indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača

  • Deflator BDP-a je implicitno izveden Pašeov indeks

  • Indeks potrošačkih cena i indeks cena proizvođača se izračunavaju na osnovu Lasperove formule



Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda

  • Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda

  • Indeksi cena proizvođača poljoprivrednih proizvoda mere promene cena po kojima poljoprivredni proizvođači prodaju svoje proizvode (cene autputa)

  • Zemlje EU prate indeks cena inputa koje proizvođači kupuju za obavljanje poljoprivredne proizvodnje (npr. stočna hrana, đubrivo, električna energija, gorivo)



Indeksi cena poljoprivrednih proizvoda - Lasperov indeks

  • Indeksi cena poljoprivrednih proizvoda - Lasperov indeks

  • Vrednost pondera u baznom periodu koji odgovara svakom individualnom indeksu cena jednaka je vrednosti prodaje tog proizvoda kod indeksa autputa

  • Vrednosti izdataka proizvođača za kupovinu inputa za poljoprivrednu proizvodnju kod indeksa inputa



RZS izračunava indeks cena proizvođača poljoprivrede i ribarstva

  • RZS izračunava indeks cena proizvođača poljoprivrede i ribarstva

  • Cene proizvođača poljoprivrede i ribarstva obuhvataju otkupne cene i prodajne cene

  • Otkupne cene su cene po kojima ovlašćena preduzeća i organizacije otkupljuju poljoprivredne proizvode individualnih proizvođača

  • Prodajne cene su cene po kojima poljoprivredna preduzeća i poljoprivredne zadruge prodaju svoje proizvode

  • Otkupne i prodajne cene se prate za 129 izabranih proizvoda poljoprivrede i ribarstva



Statistika cena poljoprivrede obično prati kretanje apsolutnih cena poljoprivrednih proizvoda

  • Statistika cena poljoprivrede obično prati kretanje apsolutnih cena poljoprivrednih proizvoda

  • Koristi se za komparativnu analizu nivoa cena ovih proizvoda između zemalja

  • U Srbiji se prate prosečne godišnje otkupne cene poljoprivrednih proizvoda



Indeksi cena proizvođača sektora usluga

  • Indeksi cena proizvođača sektora usluga

  • Počeo je da se izračunava u zemljama EU od kraja 2008. godine

  • Može da služi kao:

    • indikator budućih inflatornih pritisaka
    • deflator u sistemu nacionalnih računa za konverziju vrednosti usluga u jedinice fizičkog obima
    • za evaluaciju određenih segmenata tržišta usluga od strane privrednika


Indeks cena proizvođača sektora usluga ne obuhvata uvozne usluge - usluge čiji su pružaoci rezidenti drugih zemalja

  • Indeks cena proizvođača sektora usluga ne obuhvata uvozne usluge - usluge čiji su pružaoci rezidenti drugih zemalja

    • Cene reprezentativnih usluga su stvarne cene po kojima je kupoprodajna transakcija izvršena
      • Uključuju popust ili rabat koji proizvođač odobrava kupcu
    • Prodajna cena proizvođača ne obuhvata porez na dodatu vrednost, a obuhvata subvencije ako ih je proizvođač ostvario


Indeksi cena proizvođača sektora usluga koje izračunavaju zemlje EU obuhvataju:

  • Indeksi cena proizvođača sektora usluga koje izračunavaju zemlje EU obuhvataju:

    • Usluge transporta i skladištenja
    • Komunikacije
    • Profesionalne, naučne i tehničke aktivnosti
    • Administrativne usluge
  • Sektori H, J, M, N, klasifikacije NACE

  • U Srbiji se ovaj indeks cena ne izračunava



Metodi određivanja cene usluge mogu biti sledeći:

  • Metodi određivanja cene usluge mogu biti sledeći:

  • korišćenje stvarne cene transakcije za istu ili sličnu vrstu usluge koja se realizuje periodično tokom određenog vremenskog perioda (npr. ugovorne usluge)

  • metod jedinične vrednosti na osnovu vrednosti i količine pružene usluge

  • određivanje cene komponenata usluge - ukupna cena usluge koja se koristi za izračunavanje indeksa cena suma (ponderisana ili neponderisana) cena komponenata



određivanje cene je bazirano na izračunavanju procenta vrednosti imovine sa kojom je usluga povezana

  • određivanje cene je bazirano na izračunavanju procenta vrednosti imovine sa kojom je usluga povezana

  • ekspertska procena cene usluge

  • na osnovu radnog vremena - pogodno za poslovne usluge kod kojih se cena formira po času



Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008):

  • Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje (Eurostat, 2008):

    • indeksa troškova rada
    • indeksa cene energije
    • indeksa troškova izgradnje
  • Indeks troškova rada pokazuje promenu „troškova rada po času“ tokom vremena



„Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije:

  • „Troškovi rada“ obuhvataju sledeće kategorije:

  • neto plate i zarade zaposlenih

  • porez na plate i zarade

  • doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih

  • subvencije koje prima poslodavac koje treba oduzeti od troškova rada

  • druge izdatke poslodavaca (npr. troškove zapošljavanja i sl.)

  • Odnosi se na sve ekonomske aktivnosti i definiše se kao Lasparov indeks troškova rada po času

  • Zemlje EU izračunavaju i prate kretanje ovog indeksa od 1996. na kvartalnom nivou



Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene:

  • Statistika cena energetskog sektora zemalja EU obuhvata cene:

    • gasa i električne energije
    • cene bezolovnog benzina i dizela
  • Cene gasa i električne energije posebno se prate za sektor domaćinstva i sektor industrije

  • Cene su izražene u nacionalnoj valuti za praćenje dinamike u okviru date zemlje

  • Za potrebe poređenja između zemalja EU cene se izražavaju u evrima i u evrima preračunatim u jedinice iste kupovne snage



Indeks troškova izgradnje

  • Indeks troškova izgradnje

  • Prikazuje kretanje cena glavnih faktora proizvodnje koji se koriste u sektoru građevinarstva (materijalni troškovi i troškovi rada)

  • Izračunava se kao ponderisana suma indeksa materijalnih troškova i indeksa troškova rada za sektor građevinarstva

  • Indeks materijalnih troškova izračunava se na osnovu stvarne cene utrošenog materijala za reprezentativan skup materijala



Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate i zarade, kao i doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih u ovom sektoru

  • Indeks troškova rada za sektor građevinarstva obuhvata plate i zarade, kao i doprinose za socijalno osiguranje zaposlenih u ovom sektoru

    • Ne uzimaju se u obzir moguća poboljšanja produktivnosti rada ili efikasnije korišćenje materijala


RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga

  • RZS izračunava indeks cena ugostiteljskih usluga

  • Indeks cena ugostiteljskih usluga (vrsta indeksa cena na malo) meri promenu opšteg nivoa cena usluga u ugostiteljskim objektima tokom vremena

  • Cene ugostiteljskih usluga se prikupljaju u hotelima i restoranima u 15 izabranih gradova u Srbiji koji predstavljaju administrativne i trgovačke centre

  • Ugostiteljske usluge su sada obuhvaćene indeksom potrošačkih cena koji RZS objavljuje od 2007. godine



Za međunarodna poređenja BDP-a koristio se devizni kurs pre pojave PPP

  • Za međunarodna poređenja BDP-a koristio se devizni kurs pre pojave PPP

  • Devizni kurs obezbeđuje da BDP različitih zemalja bude iskazan u istoj valuti

  • Ne omogućava da BDP različitih zemalja bude vrednovan istim cenama

  • BDP preračunat pomoću deviznog kursa precenjen je u zemljama s relativno visokim opštim nivoom cena, a potcenjen u zemljama s niskim nivoom cena

    • Razlike u proizvedenim količinama
    • Razlike u nivou cena između zemalja


Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos za konverziju nacionalne valute u zajedničku valutu i prostorni deflator cena

  • Paritet kupovne moći valute je istovremeno odnos za konverziju nacionalne valute u zajedničku valutu i prostorni deflator cena

    • Vrednovan jedinstvenim cenama
    • Odražava samo promene količina
  • Program pariteta kupovne moći (snage) je pokrenula Svetska banka 1968. godine i danas obuhvata više od 140 zemalja širom sveta

  • Evrostat i OECD izradile su svoj program pariteta kupovne moći u koji je uključeno 46 zemalja



Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP per capita izražen u PPP

  • Najčešće korišćeni izvedeni indikator je realni BDP per capita izražen u PPP

  • Ovaj indikator se koristi i za alokaciju strukturnih fondova u okviru EU

  • Realni BDP per capita i realna finalna potrošnja per capita, međunarodna poređenja blagostanja



PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva između različitih zemalja

  • PPP se koristi prilikom komparacije stope siromaštva između različitih zemalja

  • Rezultati PPP se koriste i kod:

    • izračunavanja Indeksa humanog razvoja i Indikatora rodnog osnaživanja UN-a
    • izračunavanja izdataka za zdravstvo po stanovniku


Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja

  • Indeks nivoa cena (PLI) odražava opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja

  • Dobija se kada se PPP podeli sa nominalnim deviznim kursom

  • Vrednosti indeksa preko (ispod) 100 označavaju da su proizvodi finalne potrošnje u tim zemljama skuplji (jeftiniji) u odnosu na prosek 27 zemalja EU



Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne strane zemlje koje učestvuju u ovom programu potrebno je da obezbede dve vrste podataka:

  • Za izračunavanje pariteta kupovne moći sa rashodne strane zemlje koje učestvuju u ovom programu potrebno je da obezbede dve vrste podataka:

    • BDP obračunat prema metodologiji SNA 1993. izražen u nacionalnoj valuti
    • prosečne godišnje cene korpe uporedivih i reprezentativnih proizvoda
  • BDP treba da bude obračunat po rashodnom metodu s komponentama (tj. potrošnjom) koje odgovaraju „grupama proizvoda“ (155 grupa proizvoda)



Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP klasifikacija proizvoda prema nameni koja obuhvata 110 „grupa proizvoda“

  • Za individualnu potrošnju domaćinstva koristi se COICOP klasifikacija proizvoda prema nameni koja obuhvata 110 „grupa proizvoda“

  • Ostale grupe proizvoda odnose se na potrošnju države (individualnu i kolektivnu) i investicionu potrošnju

  • Potrošnja za svaku „grupu proizvoda“ koristi se za ponderisanje PPP „grupa proizvoda“ kako bi se dobili PPP na raznim višim nivoima agregacije (na nivou BDP-a)



Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri koraka:

  • Paritet kupovne moći valute izračunava se u tri koraka:

  • Izračunavaju se odnosi cena pojedinačnih proizvoda koji pripadaju određenim „grupama proizvoda“

  • Odnosi cena za „grupu proizvoda“ se izračunavaju (neponderisanim) uprosečavanjem odnosa cena pojedinačnih proizvoda

  • PPP za grupe proizvoda koje su obuhvaćene na višem ili ukupnom nivou agregacije − ponderišu se i uprosečuju da bismo dobili ponderisani PPP na višem ili ukupnom nivou agregacije (nivo BDP-a)



Primer

  • Primer

  • PPP za BDP između Francuske i SAD-a je 0,97 evra prema dolaru

  • To znači da treba potrošiti 0,97 evra u Francuskoj za istu količinu finalnih dobara i usluga koja se može kupiti za 1 dolar u SAD-u

  • To ne znači da je korpa kupljenih proizvoda identična u obe zemlje

  • Sadržaj korpe će se razlikovati kako bi se odrazile ekonomske, socijalne i kulturne razlike među zemljama

  • Obe korpe treba da obezbede isti nivo korisnosti



Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European Price Statistics: An Overview, str. 5

  • Primer praktične primene PPP prema: Eurostat 2008, European Price Statistics: An Overview, str. 5

  • BDP Francuske iznosi 1.791.953 miliona €

  • BDP Velike Britanije iznosi 1.299.622 milona GBP

  • Poređenje - korišćenjem nominalnog deviznog kursa

  • BDP Velike Britanije u milionima iznosi € 1.906.443 (nominalni devizni kurs od 0,6817 GBP za 1€)

  • BDPvb/BDPf= (1.906.443/ 1.791.953)*100=106,4

  • Zaključujemo da je BDP Velike Britanije u datoj godini za 6,4% veći u odnosu na BDP Francuske



PPP za Francusku iznosi 1,0710

  • PPP za Francusku iznosi 1,0710

  • PPP za Veliku Britaniju 0,7696

  • Da bi se ostvario isti kvalitet i kvantitet potrošnje

    • Za svaki potrošeni evro u EU potrebno je potrošiti 1,0710 evra u Francuskoj
    • Za svaki potrošeni evro u EU, potrebno potrošiti 0,7696 funti u Velikoj Britaniji
  • PPP za svaku zemlju predstavlja nominalni devizni kurs korigovan za razliku u nivou cena (odnos između nivoa cena u datoj zemlji i prosečnog nivoa cena u EU)



BDPf = €1.791.953 /1,071 = 1.673.159 PPP (u milionima)

  • BDPf = €1.791.953 /1,071 = 1.673.159 PPP (u milionima)

  • BDPvb = GBP 1.299.622/0,7696 = 1.688.698 PPP (u milionima)

  • Ako sada uporedimo BDP ove dve zemlje dobijamo:

  • BDPvb/BDPf= (1.688.698/ 1.673.159)*100=100,93

  • Zaključujemo da je BDP Velike Britanije izražen u PPP viši od BDP-a Francuske izraženog u PPP samo za 0,93%



Yüklə 454 b.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə