Najstarija istorija Rima Apeninsko poluostrvo je u starom veku naseljavao veliki broj naroda



Yüklə 462 b.
tarix15.03.2018
ölçüsü462 b.
#32135


Najstarija istorija Rima


  • Apeninsko poluostrvo je u starom veku naseljavao veliki broj naroda

  • Na krajnjem severu, u dolini reke Po, živeli su Gali (Kelti)

  • Južno od njih, živeli su Etrurci

  • Većinu stanovništva Apeninskog poluostrva činili su Italici, koji su naseljavali centralne i južne delove Apeninskog poluostrva; Oni su se delili na Latine, Sabinjane, Samnite...

  • Na jugu su postojale mnogobrojne grčke kolonije (Velika Grčka)



Osnivanje Rima

  • Rim su po predanju osnovala braća Romul i Rem, 753.god. p.n.e., na sedam brežuljaka na obali reke Tibar

  • Otac blizanaca bio je bog rata Mars, a majka Rea Silvija, koja vodi poreklo od trojanskog junaka Eneje

  • Arheološka iskopavanja pokazuju da je Rim osnovan postepenim ujedinjavanjem naselja na brežuljcima

  • Prvi stanovnici rimskih brežuljaka bili su Latini i Sabinjani



Rimska vučica



  • Najstarija istorija Rima je dobrim delom nepoznata, saznajemo o njoj na osnovu mitova i legendi

  • Gradom je od 753. do 509.p.n.e., po predanju, vladalo sedam kraljeva; prvi kralj bio je Romul

  • Krajem 7.veka p.n.e. Rimom su zavladali Etrurci, koji su u to vreme bili najmoćniji narod na Apeninskom poluostrvu (pojedini rimski kraljevi imaju etrurska imena)

  • Etrurska civilizacija se razvijala pod uticajem grčkim uticajem, zahvaljujući kontaktima sa Grcima sa juga Italije



  • Rimska država se razvijala pod jakim etrurskim uticajem; Rimljani su od Etruraca preuzeli: obeležja kraljevske vlasti, gladijatorske borbe, alfabet, koji su prilagodili latinskom jeziku

  • U najstarijem vremenu rimski gradjani delili su se na tribe (plemena), bratstva (kurije) i rodove

  • Rodovi su se sastojali od porodica, glava porodice (pater familias) imao je veliku vlast, on je jedini raspolagao imovinom porodice



  • Vlast kraljeva je bila velika, ali ne i neograničena

  • Kralju je u vodjenju države pomagao Senat, od 300 članova, u koji su ulazili predstavnici najuglednijih aristokratskih rodova



  • Senatus Populusque Romanus (Senat i rimski narod)

  • Odnosi se na vlast rimskog naroda

  • Zastava antičkog Rima



Uredjenje Rima u doba republike (509-30.p.n.e.)

  • Poslednji rimski kralj bio je Tarkvinije Oholi, koji je u izvorima bio prikazan kao tiranin

  • Zbog toga je 509.god. p.n.e. zbačen sa vlasti

  • Vlast je preuzela rimska aristokratija, tj.patriciji; iz njihovih redova birana su dva konzula, na koje su preneta kraljevska ovlašćenja

  • Tako je u Rimu uspostavljena republika

  • U starom veku se verovalo da snaga Rima počiva na stabilnom državnom uredjenju, u kojem niko nije mogao steći apsolutnu vlast



  • U vreme republike, Rimom su vladali magistrati, Senat i narodne skupštine (komicije)

  • Rimski istoričar Polibije je rimsko državno uredjenje smatrao mešavinom monarhije (vlast konzula), aristokratske republike (moć Senata) i demokratije (uloga narodne skupštine)

  • Centralno mesto političkog života bio je gradski trg (Forum Romanum)



Rimski forum



  • Magistrati su bili birani iz redova bogatih gradjana, pošto nisu dobijali platu; njihova vlast bila je izborna i dvostruko ograničena

  • Skoro svima je dužnost trajala godinu dana, a svaki od njih je imao makar jednog kolegu

  • Najviši magistrati u Rimu bila su dva konzula; oni su u ratu komandovali vojskom, u miru njima su se pokoravali ostali magistrati, sazivali su Senat i narodne skupštine i predlagali zakone, takodje su brinuli o sprovodjenju odluka Senata i narodnih skupština



  • Simbol vlasti konzula bili su snopovi pruća (fasces), u ratnim pohodima u snopove su stavljane sekire, što je simbolizovalo vojnu vlast konzula, te snopove su ispred konzula nosili liktori



  • Rimski liktor



  • Iza konzula su po rangu sledili pretori, oni su sudili u sporovima izmedju rimskih gradjana, kao i rimskih gradjana i stranaca

  • Ponekad su komandovali vojskom u ratnim pohodima, ili upravljali provincijama

  • Edili su vodili računa o redu i miru u Rimu, kao i o redovnom snabdevanju grada žitom; takodje su priredjivali igre u čast bogova

  • Značajno mesto medju magistratima pripadalo je cenzorima

  • Oni su bili birani svake pete godine, na 1,5 godinu, oni su popisivali rimske gradjane i njihovu imovinu i odredjivali porez

  • Oni su takodje i sastavljali spiskove rimskih senatora



  • Najniži u rangu medju rimskim magistratima bili su kvestori, oni su vodili državnu blagajnu i državni arhiv

  • Do sada navedeni magistrati imali su status redovnih magistrata, jer su birani u redovnim okolnostima

  • U posebnim okolnostima birani su vanredni magistrati

  • Najznačajniji vanredni magistrat bio je diktator, koji je imenovan u vremenu opasnosti za rimsku državu

  • Njegova vlast bila je iznad vlasti ostalih magistrata, uključujući i konzule, ali mu je mandat bio ograničen na 6 meseci



  • Senat je u vreme republike imao veliki ugled, u doba republike činili su ga bivši magistrati

  • Njihova imena unošena su u spisak senatora, po tačno utvrdjenom redu, počev od konzula

  • Senat je bio savetodavno telo konzula, ali je i vodio spoljnu politiku, odluke Senata poštovane su kao zakoni



Zasedanje Senata



  • U rimskoj republici postojalo je nekoliko vrsta narodnih skupština, odnosno komicija

  • U nekima su zasedali svi rimski gradjani, a u nekima samo plebejci (običan narod)



Borba patricija i plebejaca

  • Još od vremena kraljevine, stanovništvo Rima delilo se na patricije (aristokratija) i plebejce

  • U Rimu se verovalo da patriciji vode poreklo od prvih senatora, koje je imenovao Romul

  • U periodu rane republike sva vlast bila je u rukama patricija, samo oni su mogli biti birani za magistrate; plebejci su mogli samo da učestvuju u radu narodnih skupština



  • Na početku borbe patricija i plebejaca najveći problem predstavljalo je dužničko ropstvo

  • Pritisnuti dužničkim ropstvom plebejci su 494.god. p.n.e. odbili da ratuju protiv rimskih suseda

  • Lišeni glavnog dela vojske, patriciji su im dozvolili da biraju plebejske tribune (prvo 2, pa 10 tribuna)

  • Osnovni cilj tribuna bio je da štiti plebejce od samovolje patricija i magistrata

  • Tribuni su mogli da spreče donošenje svake senatske odluke ili zakona, izgovoranjem reči “Veto” (zabranjujem)

  • Plebejski tribuni bili su u rangu redovnih magistrata



  • Druga značajna pobeda plebejaca bila je donošenje prvih pisanih zakona

  • Do sredine 5.veka p.n.e. sudilo se po običajnom pravu, koje su magistrati tumačili po svojoj volji

  • Imenovana je komisija od 5 patricija i 5 plebejaca, koji su 451.god. p.n.e. napisali prve zakone: “Zakoni 12 tablica”, koji su postali osnova rimskog prava

  • Bili su istaknuti na rimskom forumu, tako da je svako mogao da ih pročita



  • 367.god. p.n.e. usvojen je Zakon Licinija i Sekstija (plebejski tribuni), kojim je plebejcima omogućeno da budu birani za konzule

  • 326.god. p.n.e. ukinuto je dužničko ropstvo, nakon čega je dužnik odgovarao samo svojom imovinom

  • Jačanje i uspon plebejaca doveo je do stvaranja nove aristokratije, nobila

  • Nobile su činili patriciji i bogati plebejci



Yüklə 462 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə