Apeninsko poluostrvo je u starom veku naseljavao veliki broj naroda Na krajnjem severu, u dolini reke Po, živeli su Gali (Kelti) Južno od njih, živeli su Etrurci Većinu stanovništva Apeninskog poluostrva činili su Italici, koji su naseljavali centralne i južne delove Apeninskog poluostrva; Oni su se delili na Latine, Sabinjane, Samnite... Na jugu su postojale mnogobrojne grčke kolonije (Velika Grčka)
Osnivanje Rima Rim su po predanju osnovala braća Romul i Rem, 753.god. p.n.e., na sedam brežuljaka na obali reke Tibar Otac blizanaca bio je bog rata Mars, a majka Rea Silvija, koja vodi poreklo od trojanskog junaka Eneje Arheološka iskopavanja pokazuju da je Rim osnovan postepenim ujedinjavanjem naselja na brežuljcima Prvi stanovnici rimskih brežuljaka bili su Latini i Sabinjani
Rimska vučica
Najstarija istorija Rima je dobrim delom nepoznata, saznajemo o njoj na osnovu mitova i legendi Gradom je od 753. do 509.p.n.e., po predanju, vladalo sedam kraljeva; prvi kralj bio je Romul Krajem 7.veka p.n.e. Rimom su zavladali Etrurci, koji su u to vreme bili najmoćniji narod na Apeninskom poluostrvu (pojedini rimski kraljevi imaju etrurska imena) Etrurska civilizacija se razvijala pod uticajem grčkim uticajem, zahvaljujući kontaktima sa Grcima sa juga Italije
Rimska država se razvijala pod jakim etrurskim uticajem; Rimljani su od Etruraca preuzeli: obeležja kraljevske vlasti, gladijatorske borbe, alfabet, koji su prilagodili latinskom jeziku U najstarijem vremenu rimski gradjani delili su se na tribe (plemena), bratstva (kurije) i rodove Rodovi su se sastojali od porodica, glava porodice (pater familias) imao je veliku vlast, on je jedini raspolagao imovinom porodice
Vlast kraljeva je bila velika, ali ne i neograničena Kralju je u vodjenju države pomagao Senat, od 300 članova, u koji su ulazili predstavnici najuglednijih aristokratskih rodova
Senatus Populusque Romanus (Senat i rimski narod) Odnosi se na vlast rimskog naroda Zastava antičkog Rima
Uredjenje Rima u doba republike (509-30.p.n.e.) Poslednji rimski kralj bio je Tarkvinije Oholi, koji je u izvorima bio prikazan kao tiranin Zbog toga je 509.god. p.n.e. zbačen sa vlasti Vlast je preuzela rimska aristokratija, tj.patriciji; iz njihovih redova birana su dva konzula, na koje su preneta kraljevska ovlašćenja Tako je u Rimu uspostavljena republika U starom veku se verovalo da snaga Rima počiva na stabilnom državnom uredjenju, u kojem niko nije mogao steći apsolutnu vlast
U vreme republike, Rimom su vladali magistrati, Senat i narodne skupštine (komicije) Rimski istoričar Polibije je rimsko državno uredjenje smatrao mešavinom monarhije (vlast konzula), aristokratske republike (moć Senata) i demokratije (uloga narodne skupštine) Centralno mesto političkog života bio je gradski trg (Forum Romanum)
Rimski forum
Magistrati su bili birani iz redova bogatih gradjana, pošto nisu dobijali platu; njihova vlast bila je izborna i dvostruko ograničena Skoro svima je dužnost trajala godinu dana, a svaki od njih je imao makar jednog kolegu Najviši magistrati u Rimu bila su dva konzula; oni su u ratu komandovali vojskom, u miru njima su se pokoravali ostali magistrati, sazivali su Senat i narodne skupštine i predlagali zakone, takodje su brinuli o sprovodjenju odluka Senata i narodnih skupština
Simbol vlasti konzula bili su snopovi pruća (fasces), u ratnim pohodima u snopove su stavljane sekire, što je simbolizovalo vojnu vlast konzula, te snopove su ispred konzula nosili liktori
Iza konzula su po rangu sledili pretori, oni su sudili u sporovima izmedju rimskih gradjana, kao i rimskih gradjana i stranaca Edili su vodili računa o redu i miru u Rimu, kao i o redovnom snabdevanju grada žitom; takodje su priredjivali igre u čast bogova Značajno mesto medju magistratima pripadalo je cenzorima Oni su bili birani svake pete godine, na 1,5 godinu, oni su popisivali rimske gradjane i njihovu imovinu i odredjivali porez Oni su takodje i sastavljali spiskove rimskih senatora
Najniži u rangu medju rimskim magistratima bili su kvestori, oni su vodili državnu blagajnu i državni arhiv Do sada navedeni magistrati imali su status redovnih magistrata, jer su birani u redovnim okolnostima U posebnim okolnostima birani su vanredni magistrati Najznačajniji vanredni magistrat bio je diktator, koji je imenovan u vremenu opasnosti za rimsku državu Njegova vlast bila je iznad vlasti ostalih magistrata, uključujući i konzule, ali mu je mandat bio ograničen na 6 meseci
Senat je u vreme republike imao veliki ugled, u doba republike činili su ga bivši magistrati Njihova imena unošena su u spisak senatora, po tačno utvrdjenom redu, počev od konzula Senat je bio savetodavno telo konzula, ali je i vodio spoljnu politiku, odluke Senata poštovane su kao zakoni
Zasedanje Senata
U rimskoj republici postojalo je nekoliko vrsta narodnih skupština, odnosno komicija
Borba patricija i plebejaca Još od vremena kraljevine, stanovništvo Rima delilo se na patricije (aristokratija) i plebejce U Rimu se verovalo da patriciji vode poreklo od prvih senatora, koje je imenovao Romul U periodu rane republike sva vlast bila je u rukama patricija, samo oni su mogli biti birani za magistrate; plebejci su mogli samo da učestvuju u radu narodnih skupština
Na početku borbe patricija i plebejaca najveći problem predstavljalo je dužničko ropstvo Pritisnuti dužničkim ropstvom plebejci su 494.god. p.n.e. odbili da ratuju protiv rimskih suseda Lišeni glavnog dela vojske, patriciji su im dozvolili da biraju plebejske tribune (prvo 2, pa 10 tribuna) Osnovni cilj tribuna bio je da štiti plebejce od samovolje patricija i magistrata Tribuni su mogli da spreče donošenje svake senatske odluke ili zakona, izgovoranjem reči “Veto” (zabranjujem) Plebejski tribuni bili su u rangu redovnih magistrata
Druga značajna pobeda plebejaca bila je donošenje prvih pisanih zakona Do sredine 5.veka p.n.e. sudilo se po običajnom pravu, koje su magistrati tumačili po svojoj volji Imenovana je komisija od 5 patricija i 5 plebejaca, koji su 451.god. p.n.e. napisali prve zakone: “Zakoni 12 tablica”, koji su postali osnova rimskog prava Bili su istaknuti na rimskom forumu, tako da je svako mogao da ih pročita
367.god. p.n.e. usvojen je Zakon Licinija i Sekstija (plebejski tribuni), kojim je plebejcima omogućeno da budu birani za konzule 326.god. p.n.e. ukinuto je dužničko ropstvo, nakon čega je dužnik odgovarao samo svojom imovinom Jačanje i uspon plebejaca doveo je do stvaranja nove aristokratije, nobila Nobile su činili patriciji i bogati plebejci
Dostları ilə paylaş: |