Morfologija zamjenica

Glagolski pridjev trpni u Smèrti

Glagolski pridjev trpni u Smèrti ima nastavke:

-n: biran, s ijekaviziranim nastavkom u G mn.: junakah biranijeh, ugledan;

-en: kèršten, napojen, nevidjen, obiešen, žežen;

-jen: nekùpljen, nepobiedjen, prepatjen, pričinjen, pozlatjen, razboljen;

-ven: čuven, proliven;

-t: klet, krenut, naviknut, obavit, oblit, razastèrt,

Glagolski pridjev trpni u Dopuni

Nastavci glagolskog pridjeva trpnog u Dopuni su:

-n: dan, dàržan, izabran, kovan, nanizan, posijan, tkan, upitan, znan, željan;

-en: kàršten, stiešten;

-jen: ljubljen, občinjen, plienjen, postavljen, štitjen, uhiljen, uštapljen, zaboravljen;

-t: podriét, predobit, proklet, prostàrt, razastàrt, šit.

Zajednički nastavci glagolskog pridjeva radnog u Smèrti i Dopuni su: -n, -en, -jen, -t. Samo u Smèrti javlja se nastavak -ven.
Glagoli (u oba teksta) kojima osnova završava na b-, p-, v- ispred nastavka -jen dobivaju epentetsko l.

Primjer iz Smèrti: nekùpljen.

Primjeri iz Dopune: ljubljen, postavljen, uštapljen, zaboravljen.
Tablica: nastavci glagolskog pridjeva trpnog u Smèrti i u Dopuni

	-n	-en	-jen
Smèrt	ugledan...	žežen…	nepobiedjen...
Dopuna	željan, upitan...	stiešten, …	uštapljen, ljubljen...

	-ven	-t
Smèrt	proliven	klet...
Dopuna	ø	podriét, proklet...

Glagolski prilog sadašnji u Smèrti

Nastavci glagolskog priloga sadašnjeg su -ć, -ći, -ø (muče’). Izabrani primjeri pokazuju dvovidni (videć) i nesvršene glagole:

Videć aga kriepost taku, (…)

Plačuć pieva, pievajući plače.

Lulu pijuć i prevèrtjuć misli, (…)

Nebeskijem ognjem siecajući, (…)

Šaptjuć bi ga Mirkom zvao. (…)

Glagolski prilog sadašnji u Dopuni

Glagolski prilog sadašnji tvoren je od nesvršenih, dvovidnih i svršenog glagola (izgubeć). Nastavci su -ć, -ći, ø (nehote’).

Primjeri: hteć, veleć, motreć, prevratjuć, màrzeć, hàrleć, misleć, kvareć, rekuć, speć, steruć, (…); suzeći, svietujući, pazeći, tražeći.

Glagolski prilozi sadašnji u Smèrti i u Dopuni imaju iste nastavke: -ć, -ći, -ø.

Razlika je u tome što u Smèrti nema primjera tvorbe glagolskog priloga sadašnjeg od svršenog glagola (izgubeć u Dopuni).

Glagolski prilog prošli u Smèrti

Glagolski prilog prošli u Smèrti ima nastavak -v: skèrstiv, izvabiv, zapretav, navaliv, okupiv, dignuv, pristupiv, napuhnuv, nasloniv.

Glagolski prilog prošli u Dopuni

Tri su primjera glagolskog priloga prošlog u Dopuni i tvoreni su od svršenih glagola. Nastavci su -v i -vši: izišavši, rekav, čuvši.

Tablica: glagolski prilog prošli

	-v	-vši
Smèrt	izvabiv, zapretav, navaliv…	ø
Dopuna	rekav	izišavši, čuvši

Kondicional I. u Smèrti

Oblici kondicionala I. u Smèrti tvore se pomoću čestice bih (za 1. l. jd. ) i bi (za ostala lica jednine i množine) i odgovarajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog.

Bilježimo i primjer u kojem se kondicional I. tvori pomoću čestice bi i infinitiva (radi rime):

Valja da se boji cerne noći,

Pak bi rad već na noćište doći. rima

Primjeri kondicionala I.:

1. l. jd. bih poodsiecó;

2. l. jd. bi posiekao, …

3. l. jd. bi zvao, ne bi li se povratila, ne bi plako,…

2. l. mn. ne bi li izbavili

3. l. mn. ne bi pronijele, ne bi prekèrstili, bi treptili,…

Prema Babukiću, sva lica se tvore pomoću iste čestice “bi” i glagolskog pridjeva radnog.

Kondicional I. u Dopuni

Prvo lice jednine kondicionala I. u Dopuni se tvori pomoću čestice bih i pripadajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog. Za ostala lica kondicional I. tvori se pomoću čestice bi i odgovarajućeg oblika glagolskog pridjeva radnog.

Primjeri kondicionala I. u Dopuni

1. l. jd. uzeo bih

2. l. jd. sievó bi

3. l. jd. bi rekla, ne bi bilo, bi bilo, bi zrio, bi umielo…

3. l. mn. bi smile

Janko i Lauš mu bar da ostaše,

Kieh dietetom mnom izgubì,

Ni pust on bi s kobi naše,

Ni ja bila turska ljubi.

U ovom su četverostihu iz Dopune dva kondicionala, oba nepotpuna: puni bi glasili bi bio i bih bila.

U Dopuni bilježimo i trpni oblik kondicionala I. u 3. l. mn.: bili bi razastàrti.

Tablica: kondicional I. u Smèrti i u Dopuni

	1. l. jd.	ostala lica	bi + infinitiv
Smèrt	bih	bi + gl. prid. rad.	+
Dopuna	bih	bi + gl. prid. rad.	ø

Kondicional II.

Oblici kondicionala II. nalaze se samo u Dopuni, dok ih u Smèrti nema. Primjeri su u 3. l. jd. i glase: bio bi uložio, bila bi izbavila.

Prilozi

Prilozi u Smèrti

a) česte su varijante istog priloga:

– dosad, dosle

– kad, kada

– man, zahman, zaman

– napried, u napried (unapried)

– odsad, odsle

– odkud, odkuda

– odtud, odtuda

– sad, sada, sade

– tad, tada, tader

– tu, tudier (…)

Prilozi u Dopuni:

a) česte su varijante istog priloga:

– dalje, dilje

– dosti, dosta

– koli, koliko

– odkle, odklie

– napried, naprieda, u napried

– odsele, odsle

– opet, opeta

– pria, prie, prije

– sad, sada

– sgar, od sgara, odasgar, od sgare

– svud, svudar, po svud, po svudier

– tač, tako

– tada, tadar, tade

– tu, tudi

– udilj, udilje

– viek, vieku…

Tablica: prilozi s nastavcima (-ar; -er):

Smèrt	Dopuna
svudar	svudar; svudier; po svudier (u rječniku posvudiere)
tader	tadar
tudier	tudi^109

Zanimljivo je da su prilozi iz Dopune svudar, svudier, po svudier i tadar iz skupa “samo Mažuranićevo”.

Smèrti i Dopuni zajednički su mnogi prilozi izvedeni od pridjeva: hitro, dobro, smierno, mirno, vierno, pomno, lasno, tverdo/tvàrdo, pravo, bliže, najprie (najprije), najveće (Smèrt), a u Dopuni najveć i najvećma…

I u Smèrti i u Dopuni bilježimo priloge koji su nastali od oblika instrumentala imenice:

a) u Smèrti: psetom, lavom, riekom, silom…

b) u Dopuni: mramorkome, bukom

Složeni prilog siemo tamo iz Dopune u Smèrti ima sinonim amo tamo.
Prilozi u Smèrti: četveronožke, stermoglavce, narazance. U Dopuni nemamo primjere ovakve tvorbe priloga.
Pravopisno pitanje sastavljenog ili rastavljenog pisanja priloga u Smèrti i u Dopuni nije bilo dosljedno riješeno. Iste priloge nalazimo pisane sastavljeno i rastavljeno.

Problem ilustrira sljedeća tablica u koju su uvrštena po četiri ista priloga iz oba teksta:

	Smèrt	Dopuna	Rj. u Osmanu	skup “samo Mažuranićevo u Osmanu”
prilog	obnoć	ob noć	obnoć	+
	u napried unapried	u napried	unapried unaprieda	–
	među to	međuto	međuto	+
	od vijeka^110	od vieka	odviek, t. j. od vieka	+

Tablica: prilozi u komparativu

Smèrt	Dopuna
berže	bàrže
bliže	ø
dalje	dalje / dilje
ø	dublje
gore	ø
jače	ø
kašnje	ø
krupnje	ø
ø	lakše
ø	lašnje
liepše	ø
mudrije	ø
strašnje	ø
veće	veće
više	više

Prilog lašnje je Mažuranićeva leksička novina u Dopuni.
U Smèrti i u Dopuni bilježimo i superlativne oblike priloga:

Smèrt	Dopuna
najbolje	ø
ø	najdilje
najposlie	ø
najprie, najprije	najprie
najveće	najveć, najvećma

Prilog najdilje je iz skupa “samo Mažuranićevo u Dopuni”.

Prijedlozi u Smèrti i u Dopuni

Tablica: prijedlozi.

Padež	Smèrt	Dopuna
Nominativ	ø	ø
Genitiv	– bez ø – do ø – iz (iž) – izmed – iznad – izpod – izpred ø ø – kraj – miešte – od – oko – okolo – pokraj – po put ø – pored – po sried; posried ø – put – s; sa ø – sverh – u – u sried – verh, verhu	– bez – cieć; cieća – do – dno – iz ø ø – izpod ø – izza – kon – kraj – miešte – od; oda – okó ø ø – poput ø ø – posried – preko; prieko – put – s – sried – svàrh – u – usried – vàrh; vàrhu
Dativ	– k ø – suproć	– k – proć – suproć
Akuzativ	– kroz – na ø – niz – o – ob – po – pod – pred – proz – u – uz; uza – za	ø – na – nad; nada – niz – o ø ø – pod – pred – proz – u – uz; uza – za
Vokativ	ø	ø
Lokativ	– na – o – po ø – pri – u	– na – o – po – prema – pri – u
Instrumental	– med – nad – pod – pred – s (š); sa ø	– med – nad; nada ø – pred; preda; pried – s; sa – za

Tablica prijedloga pokazuje raspored prijedloga uz pojedine padeže u Smèrti i u Dopuni.

Neki prijedlozi imaju dubletne oblike, npr. verh / verhu; vàrh /varhu; uz /uza…

Prijelaz s > š ispred instrumentala lične zamjenice i iz > iž ispred genitiva lične zamjenice nalazimo samo u Smèrti: š njim; š njime; iž nje. Takvih prijelaza u Dopuni nema: s njim, s njom, s njimi.

Prijedlog cieć, cieća javlja se samo u Dopuni. Oblik cieća javlja se u prijedložnom izrazu iza imenske riječi na koju se odnosi.

Prijedlog cieć javlja se bilo ispred imenske riječi bilo unutar prijedložnog izraza.

Uzvici u Smèrti i u Dopuni

Tablica: uzvici

Uzvici u Smèrti	Uzvici u Dopuni
ah, čest na početku rečenice	ah, čest na početku rečenice
ajde (turcizam)	ø
ajte (turcizam)	ø
aman, aman, (turcizam)	ø
avaj, uzvik	ø
de	ø
de, de	ø
gle	ø
hajte (turcizam)	ø
ø	jao
ø	jedà
kuku!	ø
medet, medet (turcizam)	ø
mòre	ø
nu	nu
o	o
oj	ø
vaj	vaj
ø	vajme

Među uzvicima ne postoji velika podudarnost između Smèrti i Dopune. U Smèrti su česti uzvici turskog podrijetla, a takvih nema u Dopuni.

LEKSIČKE OSOBINE SMRTI I DOPUNE

Ključne riječi:

turcizmi

leksik

frazeologija

hipokoristici / deminutivi

pejorativi

Turcizmi u Smèrti Čengić-age

Turcizmi u Smèrti Čengić-age pobliže nam dočaravaju prostorno-vremenski kontekst u koji autor smješta svoje djelo. Brojčano, najviše je imenica, zatim slijede pridjevi, prilozi, glagoli i uzvici. Unutar imenica, može se napraviti nekoliko podjela:

– antroponimi – osobna imena, prezimena, nadimak (Ćor)

– etnici

– dijelovi odjeće, opreme i oružja

– vrste jela i pića

– nazivi za konje

– imenice koje su se toliko udomaćile u hrvatskom jeziku te ih više i ne osjećamo kao riječi stranog podrijetla: hajduk, kula, rakija, torba.

Pridjev koji je značenjski sasvim jasan i kojem se ne osjeća strano podrijetlo je pridjev bakren (izveden od turcizma bakar).

Uz riječi koje su objašnjene u Drobnićevu Malom rěčniku i u Sbirci někojih rěčih stavljene su oznake DMr i Sb, a iza zareza je navedena stranica na kojoj se nalaze. Zanimljivo je da Sbirka sadrži popis naslovljen Několiko turskih rěčih. Međutim, od osam riječi iz Smèrti koje su potvrđene u Sbirci, pet je iz “običnog” dijela, a tri s popisa.

Drobnić navodi da je turcizme u svoj rječnik preuzeo iz Vukova srpskog rječnika i da ih je označio zvjezdicom.¹¹¹

aga, gospodar; službena titula

agovanje, gospodarenje, vladanje

ajte, uzvik, (javlja se u oblicima ajde, ajte i hajte)

aman, aman!, milost!

apsiti, uhititi DMr, 1

arslan, lav; ovdje: junak

babo, otac DMr, 2

bakren, izrađen od bakra; Sb, 1 navodi oblik bakrorez i upućuje na mědorez; DMr, 3 ima bakar i bakrorez

balčak, držak sablje ili mača DMr, 3 ga bilježi, ali bez zvjezdice

Bauk, antroponim

biserak, sitno zrno bisera

čador, šator

čalma, platno omotano oko kape DMr, 16 bez zvjezdice

Čengić-aga, antroponim, ime + titula

ćato (hipok.), pisar

ćor; Ćor-Safer, jednook, slijep; Sb, 3 navodi oblik ćorav; DMr, 19 navodi oblik ćorav

delija, junak Sb, 3; DMr, 22

demeskinja, sablja kovana u Damasku Sb, 3; DMr, 22-23

Durak, antroponim

dušek, vuneni madrac DMr, 33

dželat, krvnik DMr, 34

džilit, kratko koplje

džilitnuti se (glag.), bacati se tijelom; bacati džilit

đogo, hipokoristik prema đogat, konj bijelac

falake, vrsta mučila

fenjer, vrsta staklom obložene svjetiljke DMr, 35

fišek, naboj za pušku DMr, 35

hajduk, odmetnik; borac protiv osmanske vlasti DMr, 47 bez zvjezdice

harač, vrsta nameta, glavarina Sb, 5 ima glagol haračiti DMr, 47 ima i imenicu harač i glagol haračiti

haračlija, onaj koji kupi harač

harba, kratko koplje DMr, 47 bez zvjezdice

Haso, antroponim, hipokoristik prema Hasan

hazur, (pril.), spremno

Jašar, antroponim

jatagan, dugi zakrivljeni nož DMr, 75 bez zvjezdice

kafa, kava DMr, 80 bez zvjezdice

kapija, vrata Sb, 22; DMr, 82

kavaz, stražar; tjelohranitelj DMr, 86

kidisati, žrtvovati, upropastiti, okončati život DMr, 87 bez zvjezdice

kolan, pojas koji drži samar ili sedlo čvrsto uz konja DMr, 92 bez zvjezdice

kula, utvrda Sb, 22; DMr, 102

kulaš, riđ konj; pepeljast konj

medet, medet!, upomoć! DMr, 123

mejdan, boj Sb, 22; DMr, 124

Mujo, antroponim, hipokoristik prema Mustapa

Mustapa, antroponim. I Mustapa pouzdan mu ćato, (…) Mustapa je turcizam, Škaljićev rječnik turcizama ga navodi kao Mustafa. U štokavskim govorima čest je prijelaz f > p: npr. pratar; prezime Mustapić. U Mažuranićevu autografu i u Tkalčevu izdanju također je Mustapa. U Osmanu je ovo ime u obliku Mustafa.

nana, mama, mati DMr, 151, bez zvjezdice

Omer, antroponim

pala, sablja

raja, nemuslimanski podanici; svjetina DMr 327-328

rakčin, vrsta kape

rakija, žestoko alkoholno piće DMr, 328, bez zvjezdice

Rizvan-aga, antroponim, ime + titula

Safer, antroponim; isti junak zabilježen je i u obliku Ćor-Safer (slijepi Safer, jednooki Safer)

saruk, platno omotano oko kape DMr, 255 (pogrešno je označena stranica, treba biti 355)

simit, okrugli kruh od bijelog brašna

sinija, niski okrugli stol

sofra, vrsta stola DMr, 376

toka, kopča; oklop

topuz, toljaga s metalnom kuglom na jednom kraju DMr, 420

torba DMr, 420, bez zvjezdice

Turčin (Turad, zb. im., Ture, pej.), etnik, pripadnik turskog naroda; musliman DMr, 426, bez zvjezdice

turski, koji pripada Turcima DMr, 426, bez zvjezdice

tutum, duhan