Morfologija zamjenica



Yüklə 0,78 Mb.
səhifə6/11
tarix05.02.2018
ölçüsü0,78 Mb.
#24799
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11

Dvojina

Tablica: primjeri dvojine u Smèrti i u Dopuni




genitiv

noguh

sto rukuh

sto očiuh

ø


ø

rukaQ


od oči’

oči’


lokativ

na noguh

na rukuh


ø

ø


instrumental

pred očima

ø

rukam ø



očima

očim


obiemQ rukamQ

Prava usporedba dvojinskih oblika u Smèrti i u Dopuni je problematična. Problem su izostavnici u primjerima iz Dopune, koji kriju nastavak.

Npr. oblici genitiva dvojine imenice oko glase oči’ i ne vidi se što je izostavljeno. Genitiv dvojine imenice noga glasi noga i morfološki ne odgovara obliku iz Smèrti noguh.

Lokativni oblici ne mogu se usporediti jer ih u Dopuni nema.

Instrumentalni oblici također pokazuju morfološke razlike.

Pridjevi

Pridjevi u Smèrti

Pridjevi u Smèrti imaju sačuvanu suglasničku skupinu -stn-: častni, žalostni. U Dopuni je ova suglasnička skupina reducirana -stn- > -sn-: oblasna, žalosna.


Slaganje pridjeva i imenica:

Pridjevi se s imenicama koje dopunjuju slažu u rodu, broju i padežu.

Odstupanja se javljaju kod imenica vrste e koje uvijek označuju osobu muškog spola (delija, aga, sluga, haračlija). Nekad se imenica i pridjev slažu prema gramatičkom rodu, a nekad prema spolu.
Slaganje prema spolu:

aga: silan aga, ljutit aga, biesan aga, aga odolio gladu

pak Bauku govorio aga, odtuda mu (agi) kužne babe neima…
sluga: vriedan sluga vriednjeg gospodara
imenica sluga u množini se slaže:

– s pridjevom kao imenice ženskog roda: hitre sluge, loše sluge, robske sluge, vične sluge;

– sa zamjenicom kao imenice ženskog roda: moje sluge;

– u primjerima slaganja s glagolom postoji primjer glagolskog pridjeva radnog u muškom rodu i u ženskom rodu:

Tader aga: Mòre, sluge,

Cerče raja, cerče harač, sluge,

Već vi hajte uzkrisite raju,

Nebi li mi izbavili harač. (glag. pridjev radni muškog roda)

Kada li se pripravile sluge, (…) (glag. pridjev radni ženskog roda)
U ovim primjerima je slaganje imenica vrste e koje označuju osobe muškog spola i pridjeva prema gramatičkom rodu:

“Oj, Bauče, vriedna vojevodo, (V jd.)



neznana delijo (V jd.)

haračlije ljute (N i A mn.)


Sklonidba pridjeva

Mažuranić ima pridjev noćan, koji se u ovom obliku javlja i u Dopuni:

plašiti prolaznika noćna,

Pridjev ini sklanja se i kao određeni i kao neodređeni pridjev, isto tako i pridjev lipov:



inoga pastiera, gen. jd.

ina glasa čuti nije, gen. jd. m. r.

suproć kèrstu lipovome

na lipovu kèrstu

Uz subjekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:

određeni: Mignu okom starac dobri.

neodređeni: ljutit aga mèrko gleda; dobar starac četi besiedio.

Uz objekt također dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:

određeni: Za kèrst častni spravni ste mrijeti; Gledaj kriepki stas

neodređeni: Svakom momku oštar kolac daje.

Pridjevi u Dopuni

Pridjevi se s imenicom slažu u rodu, broju i padežu. Imenice vrste e koje označuju osobu muškog spola slažu se bilo po gramatičkom rodu, bilo po spolu:


slaganje prema spolu:

bez zamiene paše slavna, (G jd.)

– pridjev se slaže prema gramatičkom rodu, a zamjenica prema spolu:

Jadom mori vierna sluga

S onoga se, kob što sluti,

I tiem veća još mu ’e tuga, (…)

Sklonidba pridjeva

Mažuranić u nekoliko primjera sklanja posvojne pridjeve po paradigmi za sklanjanje neodređenih pridjeva:

noćan, bojan, duševan, ljuven, iztočan, miesečan (citatski oblici u rječniku)

javljaju se u sintagmama:

u skutu noćna mraka

bojna od strielca

noćna oda sna

duševna moga svieta

bojna u lúka

sried ljuvena razgovora

s puta iztočna96

na miesečnoj zraci ujahà

Prema Konkordanciji, ovo je jedini primjer pridjeva miesečan (miesečna) u Osmanu. Objašnjenje u objasnidbenom rječniku uz Osmana glasi:

“Miesečan, čna, o, adj. Mond= lunare”97

Objašnjenje se odnosi, dakle, na nebesko tijelo Mjesec.

Imenica miesec objašnjena u istom rječniku je dvoznačna: označuje i nebesko tijelo i kalendarski mjesec.
Uz subjekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:

određeni: Jove silni

neodređeni: Razpaljen jarac;

Uz objekt dolazi bilo određeni bilo neodređeni oblik pridjeva:

određeni: boraviti sladki sanak

neodređeni: Ah, uslišaj jošte i sada ucviljena roba svoga.


U Dopuni je Mažuranićeva leksička novina pridjev prošast (prošasto vrieme). U Smèrti nema primjera ovakvih pridjeva.
U Smèrti i u Dopuni nalaze se pridjevi s ijek. nastavcima.

Tablica: pridjevi s ijek. nastavcima u Smèrti




padež

I jd.

turskiem darom

dahom junačkijem



gerdniem ždrielom

nejednaciem letom

s kèrstom lipovijem (…)



sibilarizacija (nejednaciem letom); nastavci -iem; -ijem

G mn.

kèršnijeh Ceklićah

tisieh, glusieh tminah

iznad inijeh



svieh

od berzieh konjah (…)



sibilarizacija (tisieh, glusieh); nastavci -ieh; -ijeh

D mn.

Berdom kamenijem

nastavak -ijem

I mn.


s viečniem mukam

kèrvavijem nokti

rukam gvozdenijem (…)



nastavci -iem; -ijem

Pridjevi s ijek. nastavcima u Dopuni

padež







I jd.

nebom sviem

kakviem gàrlom

nad svieme

s miesecom sjajniem

ljiljskieme krilom (…)


nastavci: -iem, -ieme

G mn.

kuća svieh viša

inieh danah

razlicieh mislih

blazieh dana

put iztočnieh svietlieh stranah (…)



sibilarizacija (razlicieh, blazieh)

nastavak -ieh



D mn.

sviem

svima (bez ijek. nastavka)

nastavci: -iem, -ima

L mn.

u jadieh gorcieh

sibilarizacija

nastavak -ieh



I mn.

taciem’ spravam

s pismi sviemi



sibilarizacija (taciem)

nastavci: -iem, -iemi



Tablica pokazuje da se u istim padežima javljaju pridjevi s ijek. nastavcima. U oba teksta provedena je i glasovna promjena (sibilarizacija).

Tablica: nastavci posvojnih pridjeva




nastavak

Smèrt

Dopuna

-ev

carev

carev, svetčev

-in

agin

ø

-ji

Božji

Božji, vučji

-ljev

ø

Pertevljeva kći

-ov

Hristova viera, lipov kèrst

koranov, ćaćkov

-ski / -ki

vlaški


leški

poljački

Tablica pokazuje da se u oba teksta podudaraju nastavci posvojnih pridjeva, osim nastavka -ljev koji se javlja samo u Dopuni.

Posvojni pridjev Pertevljeva je iz skupa “samo Mažuranićevo”. Nastavak -ljev nalazi se i u prvoj hrvatskoj gramatici, Kašićevim Institucijama (biskupljev vinograd).


Tablica: komparativi u Smèrti i u Dopuni


Smèrt

Dopuna

Il je raja berža

I već Hasan vižla berži



I da ‘e bàrža neman gàrda

Nad otražjem srieće bolje

Mislio sam, da si junak bolji




Bùdi; i slavna smàrt je bolja

Da do bolje srieće s nebi

Javit glase, bolje sgode

Kako niegda česti boljom



Za vas draže u svijetu neima

Uzeo bih ti draže od sgara /

(javit glase i sgode)



Loše sluge goreg gospodara

Il još gori berdjanski hajduče



Uzè paka kip tiem gori

Ako oblada, lav još gori



Nu mrak guštji

Sad još guštju (tminu)



ø

ø

I još huđu tvú zlu sriću,

Vaj, još huđe spravì štete.



Tko je jači

Pače sàrdžbu još na jaču

Za vas liepše u svijetu neima (zemlje)

Ké, što je liepše, tu ’e podbada

I jer porod liepši daje



Ljutji guje ljute

ø

ø

Nije odveć manja ciena.

Razmi manja nanj što ’e buka.



ø

Milii nije sveti od zvona / Glas

Tko je mlađi

ø

Mal’ ne zeca plašljivii

ø

A tko slabji

ø

ø

I sriećnie doba iđe

A tko starij

ø

ø

(rat) Težji bit će neg rat leški

Ter na radost svieh još veću


Tiem se veća poplavica98

I tiem veća još mu ’e tuga

Zriet će žalos sviet još veću

Tiem ni Leh će koris veću, (uz neg. akuzativ)

Ni ja veće steći slave.

Mierit štetu veću i manju. A jd.

Tiem bì veća rados sada. N jd.

S Sunčanice tiem ga tište



Veća žalos, jed tiem veći. N jd.

ø

A kuća mu svieh je viša N jd.

Vriedan sluga vriednjeg gospodara

ø

ø

Na jed, na bies žeštji tieme A jd.

Neg da u napried žeštji paka / rat N jd.



Pridjevi (komparativi) se s imenicom slažu u rodu, broju i padežu.

Isti komparativi morfološki se podudaraju.

Tablica: superlativi u Smèrti i u Dopuni


Smèrt

Dopuna

najmanja siena

ø

najpervi

od najpàrve ljuvezni

ø

množ najveća

ø

najviša obzida

ø

najbolji liek

ø

najbàrži rasap

ø

najliepše

ø

za najveću srieću

ponajliepši

ø

ponajveći

ø

Superlativi su tvoreni dodavanjem čestice naj- komparativu. U Dopuni nema superlativa s česticom po- ispred oblika superlativa (ponajliepši, ponajveći u Smèrti).

Zanimljivo je da u Dopuni postoji glagol s dodanom česticom naj- (najvolieti) svak najvoli… Ovaj je glagol iz skupa riječi “samo Mažuranićevo”.

U Smèrti nema pridjeva s predmetkom pre- kao u Dopuni: predrag rob, pregizdava zatočnica, prejaka bol, pretežka muka...



Brojevi

Brojevi u Smèrti

Brojevi jedan, jedna, jedno slažu se s imenicom koju dopunjuju u rodu, broju i padežu: jedan čete dijó (nom.); u jedan časak (akuz.); jedno polje (nom.) jedan luč izbì (akuz.); jedna izba (nom.); jedniem mahom (instr. jd. m. r. s ijek. nast. morfemom).

Uz zbirni broj troje dolazi akuz. mn.: nosim troje jade.

Uz broj deset dolazi redni broj u gen. mn.: pèrvieh deset preskočio; druzieh deset preskočio (sibilarizacija, ijek. morfem).

Uz brojeve dvadeset, trideset, sto i brojem složenim sa sto (s dvie sti noguh) dolazi genitiv množine ili dvojine: dvadeset Bèrdjanah; trideset inijeh Turakah; sto junakah; sto rukuh za sto nožah; sto mukah; sto serdacah; sto voljah; sto očiuh; s dvie sti noguh.

Uz skamenjeni akuzativ mjere (stotinu), pridjev (s ijek. nast. morfemom) i imenica su u genitivu množine: stotinu inieh sèrdah.

Razlomci šestina i četvèrtica sklanjaju se kao imenice ž. r.: daj šestinu (akuz.); vèrti četvèrticu ovna (akuz.).

Redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: drugi pietli (nom.); tretji jadi (nom.); tretjega milostiva duha (vjerovati u koga ili što, akuz.); pèrva svietlica (nom.); k pervoj vlaškoj (dat.); druziem biesom (instr., u rednom broju bilježimo ijek. nast. morfem i glasovnu promjenu – sibilarizaciju); prosù drugo oko (akuz.).



Brojevi u Dopuni

Brojevi jedan, jedna, jedno sklanjaju se kao pridjevi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: jedan baltadžia (nom.); jedan Bog (nom.); viera jedna (nom.); zapovied jedna (nom.); s jedne strane (gen.); riečcu jednu (akuz.); o jednoj glavi (lok.); jednoga svàrh prestolja (gen.)…

Uz brojeve dvanaes, tries, četres, sto i pet sat’ (broj složen sa sto) i tisuću dolaze genitivi množine: dvanaes sinovaQ; tries pisaraQ; muteferikQ četres; sto galijah; pet satQ janjičarah; tisuću priecieh zloba’; tisuću zvierih.

Uz broj četàr dolazi oblik dobe:

S njih nam četàr dobe od lieta. U ovom primjeru imenica srednjeg roda doba ima nom. mn. kao imenice ž. r.

Uz oblik dvojica pridjev dolazi u ženskom rodu: zatravljenoj dvojici.

Uz oblik oba dolazi pridjev m. r. Vriedni su oba.

Slaganje broja dva s imenicama: dva samokresa, tu dva reda u dva kraja, s dvie strane (uz m. r. broj dva, uz ženski rod broj dvie).

Redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu: drugi krug; drugoga zaniè (akuz.); druga žena.

Tablica: brojevi u Smèrti i u Dopuni



brojevi

Smèrt

Dopuna

glavni

– brojevi jedan, jedna, jedno slažu se s imenicom koju dopunjuju u rodu, broju i padežu

– brojevi jedan, jedna, jedno sklanjaju se kao pridjevi i slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu




dvadeset, trideset i broj složen sa sto (s dvie sti noguh), dolaze uz gen. mn.

dvanaes, tries, četres, sto i pet sat’ (broj složen sa sto) i tisuću, dolaze uz gen. mn.

redni

– redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu

– redni brojevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu

Neki se glavni brojevi u Smèrti i Dopuni razlikuju u citatskom obliku. Razliku pokazuje sljedeća tablica:




Smèrt

Dopuna

dvadeset

ø

trideset

tries

ø

četres

dvie sti

pet sat’

Tablica pokazuje da u primjerima iz Smèrti nema sažimanja, npr. trideset : tries.


Zamjenice

Zamjenice u Smèrti

Lične zamjenice:

U Smèrti oblici dativa i akuzativa množine lične zamjenice vi glase:

dativ:


Štono sam vi Turčin pripravio, (…)

Vam i vašiem Berdom kamenijem; (…)

Keršovita, ali vami zlatna.


akuzativ:

On je, što ve u nevolji jači;

On milostiv, što ve nebom štiti.

Ni bi zato barbarim ve zvali, (…)

Jer ne na vas, nego s vami gredem (…)

Dok ve viknem, da gotovo bude.”

Babukić ima oblike: D mn. vam; A mn. vas.

Oblici vi (D mn.) i ve (A mn.) ne bilježe se u Dopuni.

Tamo se nalazi samo D mn. i glasi vam.

U ARj99 su objašnjeni oblici vi i ve.

– “enklitika vi za dat. plurala upravo je stari akuz. plurala.”100

– “ve umjesto vas govore po južnim krajevima, i to po analogiji akuz. plurala drugih riječi.” (…) “Nit’ bi zato barbarim ve zvali, što vi mroste, dok su oni spali. I. Mažuranić smail-aga (1876.)”101


U Smèrti i u Dopuni postoje primjeri u kojima su srasli prijedlog i enklitički oblik akuzativa lične zamjenice:

Diedi vaši zanj lievahu kervcu,

Otci vaši zanj lievahu kervcu,

Zanj vi isti kervcu prolievate: (…)

Babukić o ovome piše: “U starih knXigah nalazi se nXega, nXu za predlozi pokratXeno n. p. zanX, nanX102 predanX i t. d.”103

U Smèrti ispred genitiva i instrumentala ličnih zamjenica (on, ona) prijedlog s prelazi u š, a prijedlog iz u .

Ali iž nje tamne oči vire.” (…)

I š njim šaren Bauk vojevoda, (…)

Tko je vodi i tko š njime hodi (…)

Ovaj primjer pokazuje i dva oblika lične zamjenice on u instrumentalu jednine: njim, njime.

U Dopuni takvih prijelaza nema: s njim, s njom, s njimi.

U Babukićevoj gramatici piše: “Kadagod se s, z nahadXa pred pomehčanimi suglasnici dX, tX, č, lX, nX vekšinom se pomekša na ž, š, n. p. (…) Ovo biva takodXer u različnih rěčih, ako slědeća rěč mehkim suglasnikom nX počimlXe, n. p.

ž njega ex illo

š njim cum illo.”104

Kontrahirane zamjenice:

Kontrahirane zamjenice zajedničko su obilježje morfologije zamjenica u Smèrti i u Dopuni:

U Smèrti bilježimo kontrahirane zamjenice:

– upitno-odnosne zamjenice: N jd. m. r. (on, je gori); I jd. m. r. (kerst kiem se kersti); G mn. kieh (otacah); G jd. ž. r. (u kruha neima).

Oblici kiem, kieh imaju ijek. nastavke.

Uz kontrahirane, javljaju se i puni oblici ovih zamjenica: koji, koja.

– povratno-posvojna zamjenica, A jd. ž. r. svû; uz puni oblik svoja.


U Smèrti posvojne zamjenice moja i tvoja imaju samo pune oblike, dok se u Dopuni uz pune javljaju i kontrahirani oblici ovih zamjenica: má, tvá.
Povratno-posvojna zamjenica svoj:

Povratno-posvojna zamjenica svoj, koja označuje pripadnost subjektu, izmjenjuje se s drugim posvojnim zamjenicama:

Múkom muče robske sluge,

Múkom muče, plien svoj grabe. (…)

Već tako ti Boga velikoga,

Pusti mene tvome gospodaru,

Gospodaru i mome i tvome, (…)


Yüklə 0,78 Mb.

Dostları ilə paylaş:
1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə