Metamorfne stene



Yüklə 49,54 Kb.
Pdf görüntüsü
tarix11.04.2018
ölçüsü49,54 Kb.
#37747


METAMORFNE STENE

Univerzitet u Nišu

Građevinsko-arhitektonski fakultet

Predmet: Inženjerska geologija

Nastavna jedinica: Stene

III predavanje

Srđan Kostić, dipl.inž.geol.



METAMORFNE STENE

- nastaju preobražajem magmatskih (orto stene) i sedimentnih stena (para stene)

pri izmenjeni pritiscima i temperaturama

- primarna stena koja se preobražava naziva se protolit

- prema neposrednom uzorku preobražaja razlikuju se:

regionalni metamorfizam, kada je metamorfizam uzrokovan velikim pritiscima i

temperaturama, pri čemu se izdvajaju tri zone metamorfizma:

- epizona – temperatura je malo povećana, a pritisak je mali i usmeren;

osnovni minerali su kvarc, kalcit, sericit, hlorit, talk, serpentin; u ovoj zoni

nastaju škriljci nižeg kristaliniteta i mermeri

- mezozona – temperatura i pritisak su znatno povećani; osnovni minerali su

kvarc, muskovit, biotit, hornblenda; u ovoj zoni nastaju mikašisti, gnajsevi,

amfiboliti, mermeri, serpentiniti i kvarciti

- katazona – temperatura i pritisak su vrlo visoki; osnovni minerali su kvarc,

ortoklas, plagioklasi, olivin, pirokseni; u ovoj zoni nastaju gnajsevi, kvarciti,

amfiboliti i mermeri




kontaktni metamorfizam – kada se izmene postojećih stena vrše na kontaktu

sa magmom; može biti termokontaktni (preobražaj samo usled povećanja

temperature) i metasomatski (usled delovanja gasova i para iz magme)

dinamometamorfizam – preobražaj stena pod delovanjem pritisaka u zoni

deformacija pri tektonskim pokretima

ultrametamorfizam – poseban vid metamorfizma kada usled povećanih

temperatura (preko 600

0

C), dolazi do stapanja pojedinih vrsta stena, čime se



formiraju stene migmatiti

METAMORFNE STENE

Struktura metamorfnih stena

blastična struktura – rezultat rasta kristala minerala tokom prekristalizacije u

čvrstoj ili delimično čvrstoj masi stene

klastična struktura – nastala u procesu drobljenja delova ili čitave mase

primarnih stena



METAMORFNE STENE

Tipovi blastične strukture:

- granoblastična struktura – slična zrnastoj strukturi kod magmatskih stena

KVARCIT



- nematoblastična struktura – karakteriše se prisustvom igličastih i stubastih

minerala orijentisanih u jednom pravcu



METAMORFNE STENE

AMFIBOLIT




- lepidoblastična struktura – odlikuje se prisustvom paralelno orijentisanih ljuspastih

minerala


METAMORFNE STENE

LISKUNSKI ŠKRILJAC




- porfiroblastična struktura – podseća na porfirsku strukturu kod magmatskih stena;

nastaje ako pojedina mineralna zrna brže rastu od ostalih (porfiroblasti)



METAMORFNE STENE

GNAJS SA PROFIROBLASTOM GRANATA




METAMORFNE STENE

Tekstura metamorfnih stena

- masivna (homogena) tekstura – svestrani raspored sastojaka u prostoru

(mermeri, serpentiniti, amfiboliti)

- škriljava tekstura – karakteriše se paralelnim rasporedom sastojaka




- trakasta tekstura – sastojci su grupisani u trake koje se naizmenično smenjuju

- okcasta tekstura – tekstura kod koje se pojedini sastojci grupišu u gnezda

sočivastog oblika (kvarc, ortoklas)

METAMORFNE STENE



METAMORFNE STENE

SISTEMATIKA METAMORFNIH STENA

-najčešća podela metamorfnih stena je prema strukturi:

KRISTALASTI ŠKRILJCI

škriljci višeg kristaliniteta

mikašist


gnajs 

škriljci nižeg kristaliniteta

argilošist

filit


hloritski škriljac

talkov škriljac

sericitski škriljac

amfibolski škriljac

MASIVNE METAMORFNE STENE

kvarcit


mermer

serpentinit

amfibolit



METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



ARGILOŠIST

- postaje preobražajem glinaca po delovanjem

pritisaka; metasedimentna stena

- mineralni sastav: sericit, hloirt, minerali glina;

na ravnima škriljavosti još uvek nema sjaj

karakterističan za filite, jer još uvek sadrži

minerale glina

- metapelitske strukture, škriljave teksture

- čvrstoća na pritisak do 30MPa

- podložni su mehaničkom raspadanju, lome

se iverasto i na kraju pretvaraju u trošnu masu

- ukoliko sadrže do 10% bitumena, nazivaju se

uljni škriljci




METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



FILIT

- postaje preobražajem glinenih stena

- mineralni sastav: sericit, kvarc, hlorit,

biotit


- strukture

je

lepidoblastične,



a

teksture škriljave

- postojani su na delovanje mraza i

vodonepropusni su, tako da se koriste

za pokrivanje krovova



METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



MIKAŠIST

- nastaje metamorfozom glinenih stena

- izgrađen je od kvarca i liskuna (muskovit,

ređe biotit)

- strukture

je

lepidoblastične,



teksture

škriljave

- boje

je

bele



(muskovitski),

sive


(muskovitsko-biotitski) i crne (biotitski)

- čvrstoće na pritisak 30-50MPa upravno na

škriljavost

- otporan je na hemijsko, a neotporan na

fizičko raspadanje



METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



GNAJS

-postaje metamorfozom granita i arkoznih

peščara

- mineralni sastav: kvarc, ortoklas, mikroklin,



liskun (muskovit, biotit), hornblenda

- granoblastične strukture, testure masivne,

škriljave i okcaste

- čvrstoća na pritisak 56-279MPa; poroznost

0,4-5,5%; zapreminska težina 25-29kN/m

3

- u građevinarstvu se primenjuju sitnozrniji i



manje škriljavi gnajsevi

- jače škriljavi gnajsevi se mogu koristiti samo

kao lomljen i drobljen kamen



GNAJS


METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



HLORITSKI ŠKRILJAC

- mogu biti orto i para porekla – orto nastaju

metamorfozom bazičnih magmatskih stena,

a para od bazičnih piroklastita ili dolomitično-

laporovitih sedimenata

- mineralni sastav: hlorit, kvarc

- strukture lepidoblastične, teksture škriljave

- zelene boje (zelene stene)

- čvrstoća na pritisak do 10MPa



METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



TALKNI ŠKRILJAC

-postaje


regionalnom

metamorfozom

peridotita i serpentinita

- mineralni sastav:

talk,

hlorit,


kalcit,

magnetit, hromit

- strukture

lepidoblastične,

teksture

škriljave

- u

prirodi


se

javljaju


kao

pratioci


serpentinita

- koriste se u industriji boja, kozmetike,

hartije, i dr.



METAMORFNE STENE

KRISTALASTI ŠKRILJCI



AMFIBOLSKI ŠKRILJAC

-mogu biti orto i para porekla – orto nastaju

metamorfozom bazičnih magmatskih stena, a

para od bazičnih piroklastita ili dolomitično-

laporovitih sedimenata

- mineralni sastav: amfibol (aktinolit, tremolit),

albit, ponekad kvarc i hlorit

- strukure su nematoblastične, sa elementima

granoblastične, teksture škriljave

- ako se pored amfibola, javi i izvesna količina

feldspata,

onda


ove

stene


prelaze

u

amfibolitske škriljce



- stene istog mineralnog sastava, a masivne

teksture nazivaju se amfiboliti




METAMORFNE STENE

MASIVNE METAMORFNE STENE



MERMERI

-postaje preobražajem krečnjaka i ređe dolomitita

kontaktnim metamorfizmom

- mineralni sastav: kalcit, sericit, kvarc, serpentin

- granoblastične strukture, masivne teksture

-varijeteti mermera:

- saharoidni mermeri (sa krupnim izometričnim

zrnima)


- cipolini

(sa


ljuspicama

muskovita,

nastali

metamorfozom glinovitih krečnjaka)



- ofikalciti (mermeri sa primesama serpentinit)

- čvrstoća na pritisak 54-266MPa, poroznosti 0,3-4,3%;

zapreminska težina 26-28kN/m

3

- dobro su obradljivi, koriste se kao dekorativni kamen za



oblaganje zgrada

- nalazišta mermera kod nas: Venčac (Kosmaj), u okolini

Studenice, Peći, Novog Pazara i Požege




METAMORFNE STENE

MASIVNE METAMORFNE STENE



KVARCITI

- postaju metamorfozom kvarcnih peščara sa

silicijskim vezivom ili od rožnaca

- mineralni sastav: kvarc, liskun, hlorit

- strukture granoblastične, teksture masivne

- velike čvrstoće na pritisak, i otpornosti na

delovanje atmosferilija

- otporni su na delovanje temperatura, pa se

zato koriste za proizvodnju dinas opeka za

oblaganje topiničarskih peći

- u građevinarstvu se koriste uglavnom kao

lomljen kamen za podloge puteva





METAMORFNE STENE

MASIVNE METAMORFNE STENE



SERPENTINITI

-nastaju procesima autometamorfoze – ako je vodi koja je primarno bila u peridotitima

omogućen odlazak, stvoriće se normalne peridotitske stene; u slučaju da voda bude

zadržana do temperature od oko 400

0

C, ona reaguje sa olivinom, stvarajući serpentin



- mineralni sastav: serpentin – mrežast (ako je nastao od olivina) i rešetkast (ako je nastao

od piroksena)

- lepidoblastične strukture, masivne teksture

- jako ispucale stene, često ispresecane žicama hrizotila, azbesta, i dr.

- čvrstoća na pritisak 70-250MPa; poroznost 0,4-4,7%; zapreminska težina 25-28kN/m

3

- značajni su kao nosioci korisnih mineralnih sirovina – u njima se javljaju ležišta hlorita,



azbesta i magnezita

-u građevinarstvu se primenjuju kao grubo lomljen kamen za podlogu puteva; mogu se

koristiti i kao ukrasni kamen



SERPENTINIT


METAMORFNE STENE

MASIVNE METAMORFNE STENE



AMFIBOLITI

- mogu biti orto i para porekla – orto nastaju

metamorfozom

bazaltoidnih

magmatskih

stena, a para na račun bazičnih tufova i

laporaca

- mineralni sastav: hornblenda, plagioklas

(andezin)

- nematoblastične do porfiroblastične strukture,

teksture škriljave, masivne ili trakaste

- čvrstoće na pritisak 200-370MPa; ukupne

poroznosti 0,1-5,7%, a zapreminske težine od

28-31kN/m3

- dosta su žilavi i teško se obrađuju

- povoljni su za izgradnju tucanika




KRAJ III PREDAVANJA

Yüklə 49,54 Kb.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə