Materija predstavlja sve što zauzima prostor I ima određenu masu!



Yüklə 461 b.
tarix23.11.2017
ölçüsü461 b.
#12072


  • Materija predstavlja sve što zauzima prostor i ima određenu masu!


KVANTIZIRANOST FIZIKALNOG SVIJETA

  • Još su stari grčki filozofi zaključili da supstanca, uprkos kontuiranoj formi u kojoj se pojavljuje, ima diskretnu strukturu na nivou koji je daleko ispod dosega naših čula.

  • Ovi zaključci su filozofsko-spekulativne prirode i nisu imali eksperimentalnog dokaza sve do 19. stoljeća. Tek su otkrića u hemiji u 19. stoljeću pokazala da je, bez obzira na svu raznovrsnost svijeta oko nas, on građen od malog broja hemijski različitih elemenata čije su najsitnije čestice atomi.



Aristotel (4. vijek p.n.e.)

  • Filozof koji je vjerovao da:

  • - postoje 4 elementa zemlja, voda, zrak i vatra:

  • - da je materija beskonačno djeljiva



Demokrit (4. vijek p.n.e.)

  • Tvorac prve atomističke teorije

  • Atom (nedjeljiv).



Alhemičari (~300p.n.-1650 n.e.) Kina, Indija, Arabija, Evropa, Egipt



  • Početak razvoja naučnog shvatanja ideje o atomskoj strukturi supstance vezan je za rad francuskog naučnika Lavoazjea (Lavoisier). Lavoazje je mjerio mase pri stvaranju ili razgrađivanju hemijskih jedinjenja i pri tome otkrio zakon o održanju mase.



Antoine Lavoisier (Antoan Lavoazje) (Francuska 1743-1794)

  • Smatraju ga ocem hemije.

  • Dizajnirao je laboratorijske instrumente..

  • Otkrio je azot.

  • Formulisao zakon o održanju mase (u hemijskim reakcijama masa je sačuvana)



  • Druga zakonitost, koja je uticala na uspostavljanje ideje o atomskoj strukturi supstance, jeste tzv. zakon konstantnih težinskih omjera. Njega je krajem 18. stoljeća otkrio francuski hemičar Žoze Luj Prust (Joseph Louis Proust).



  • On je ustanovio da elementi grade spojeve prema tačno određenim težinskim omjerima. Na primjer: azot i kiseonik prave pet različitih jedinjenja: N2O, NO, N2O3, NO2, N2O5. Odnosi mase azota prema masi kiseonika u ovim jedinjanjima su 7:4, 7:8, 7:12, 7:16 i 7:20. Ako uporedimo masu kiseonika prema jednoj istoj masi azota, vidi se da se masa kiseonika u ovim jedinjenjima mijenja kao 1:2:3:4:5.

  • Svako jedinjenje u stvari karakteriše određeni težinski omjer elemenata koji ga grade. Da bi se zakon konstantnih težinskih omjera mogao pravilno razumjeti, uveden je pojam atoma kao najmanjeg dijela svakog elementa.



Hemijski element – supstanca koja sadrži atome samo jedne atomske vrste, odnosno atome istog rednog broja u Periodnom sistemu elemenata i koja se ne može dalje deliti

  • Hemijski element – supstanca koja sadrži atome samo jedne atomske vrste, odnosno atome istog rednog broja u Periodnom sistemu elemenata i koja se ne može dalje deliti

  • Hemijsko jedinjenje – složena supstanca, sastavljena od atoma dva ili više različitih elemenata, koji su međusobno vezani hemijskim vezama, u tačno određenim odnosima. Svako hemijsko jedinjenje ima svoja specifična svojstva.

  • Smjesa-sastavljena od dva ili više sastojaka koji su mehanički izmiješani u proizvoljnim odnosima.



John Dalton - Atomistička teorija (1803)

  • Elementi se sastoje od malih čestica - atoma

  • Svi atomi datog elementa su jednaki i različiti od atoma drugih elemenata.



  • Atomiziranosti supstance i diskretnosti naelektrisanja pridružena je na samom početku 20. stoljeća i ideja o kvantiziranosti energije. U narednim poglavljima razradićemo pojave i potvrde ideja o diskretnosti naelektrisanja (što je dovelo do otkrića elektrona) i kvantiziranosti energije (što je dovelo do otkrića fotona).



Yüklə 461 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə