Hov akcije Berza



Yüklə 458 b.
tarix27.03.2018
ölçüsü458 b.
#35068



  • HoV

  • Akcije

  • Berza

  • Rečnik



Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Evropska Unija, mereno brojem zemalja članica – 12 - bila još mini-unija. Nemačka je upravo politički bila ponovno ujedinjena, što ju je koštalo ogromne sume novca. To je politički i ekonomski sistem u Evropi poprilično promenilo, zemlja se ozbiljno zadužila što je dovelo do rasta inflacije.

  • Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Evropska Unija, mereno brojem zemalja članica – 12 - bila još mini-unija. Nemačka je upravo politički bila ponovno ujedinjena, što ju je koštalo ogromne sume novca. To je politički i ekonomski sistem u Evropi poprilično promenilo, zemlja se ozbiljno zadužila što je dovelo do rasta inflacije.

  • Kako bi sprečila dalji rast cena Nemačka savezna banka (Bundesbank) je povećala svoju osnovnu kamatu – iznos kamate za zajmove koje ta banka daje drugim bankama. Time je nemačka marka postala skuplja.

  • To je tada bilo moguće, budući da još nije postojala zajednička valuta evro i nacionalne banke su bile samostalne u svojim odlukama.

  • Ali zemlje Evropske Unije su ipak bile usko povezane i u monetarnom smislu i to u okviru Evropskog deviznog Sistema (EDS) Ključni element tog sistema je bila stabilizacija međusobnog kursa pojedinih valuta unutar jednog unapred datog okvira.

  • Te 1992. godine taj biznismen je video pod kakvim se pritiskom nalazi britanska vlada, delimično i zbog vrlo lošeg stanja državne blagajne, pa je došao do zaključka da će London ili morati znatno da smanji vrednost funte, ili će morati da istupi iz EDS-a.



On je zajedno sa nekolicinom drugih investitora prikupio velike količine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike količine funti kojima je raspolagao počeo menjati u nemačku marku i francuski franak.

  • On je zajedno sa nekolicinom drugih investitora prikupio velike količine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike količine funti kojima je raspolagao počeo menjati u nemačku marku i francuski franak.

  • Britanska Nacionalna banka je reagovala i počela je u velikom stilu kupovati funte, kako bi stabilizovala kurs, ali bez uspeha.

  • Zbog toga je 16. septembra 1992. britanska osnovna kamata povećana s 10 na 12 posto, kako bi se privukli investitori da ulažu u funtu, a samo nekoliko sati kasnije je kamata povećana čak na 15 posto.

  • Ali taj investitor i drugi nisu to prihvatili i nastavili su da čekaju.

  • U 19 sati tog dana je britanski ministar finansija objavio da Britanija istupa iz sastava EWS-a.

  • Taj dan je u istoriji Velike Britanije ušao kao "crna sreda„.

  • A biznismen je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legenda.





Hartije od vrednosti su pisane isprave (dokumenta) u kojima je inkorporirano (sadržano) pravo, koje se ne može preneti na drugo lice, ukoliko se na njega ne prenese vlasništvo nad hartijom od vrednosti. Prenos vlasništva na drugo lice realizuje se kupoprodajom, u malom procentu nasleđem.

  • Hartije od vrednosti su pisane isprave (dokumenta) u kojima je inkorporirano (sadržano) pravo, koje se ne može preneti na drugo lice, ukoliko se na njega ne prenese vlasništvo nad hartijom od vrednosti. Prenos vlasništva na drugo lice realizuje se kupoprodajom, u malom procentu nasleđem.

  • Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, kod kojih postoji rizik ulaganja, koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U tom smislu hartije od vrednosti su akcije, obveznice, zapisi…Ove hartije su izraz vlasničkog (akcije) ili kreditnog (obveznice) aranžmana. One su predmet kupovine i prodaje na organizovanom, specijalizovanom tržištu kapitala, odnosno na tržištu novca. U širem smislu, hartijama od vrednosti smatraju se i instrumenti kredita i instrumenti plaćanja, kao što su čekovi, menice, konosmani, skladišnice i dr.



  • Tradicionalno shvatanje:

  • Pravo na hartiji

  • Telesna pokretna stvar

  • Pravo raspolaganja (pravo svojine ili zaloge)

  • Pravo iz hartije

  • Stvarno pravo (pravo svojine ili zaloga kod skladišnice)

  • Obligaciono pravo (pravo potraživanja kod menice)

  • Lično imovinsko pravo (pravo učešća kod akcija)

  • Savremeno shvatanje

  • Dematerijalizacija hartija od vrednosti

  • Subjektivno imovinsko pravo ulagača na ugovorene emitovane činidbe (vrsta i način ostvarivanja prava se registruje putem zapisa na računima ulagača)



Uslovi za sticanje svojstva hartije od vrednosti

  • Uslovi za sticanje svojstva hartije od vrednosti

  • Da bi se neka pisana isprava (dokument) smatrala hartijom od vrednosti mora da ispuni određene uslove:

  • Inkorporiranost prava (u noj je sadržano pravo),

  • Negocijabilnost (sposobnost za promet, postoji tražnja za tom hartijom, odnosno predmet je kupoprodaje).

  • Emitenti hartija od vrednosti su pravna lica. Oni emituju i prodaju svoje hartije od vrednosti na finansijskom tržištu da bi „povukli“ slobodna novčana sredstva, koja će koristiti za investiranje ili da bi obezbedili likvidnost.

  • Da bi neko kupio njihovu hartiju, oni moraju ponuditi kupcima motiv za kupovinu, a to će biti neka korist za kupca. Buduće koristi kupaca hartija od vrednosti, emitenti izražavaju kroz svoju obavezu, koju unose u hartiju od vrednosti. Ono što je obaveza emitenta, istovremeno je pravo vlasnika (kupca) hartije od vrednosti. Dakle, to je inkorporirano pravo. Ukoliko postoji tražnja za hartijom i bude prodata na tržištu, ona će se potvrditi, ostvariti kao hartija od vrednosti (negocijabilnost). Emitenti hartija od vrednosti su: država, republike članice. Pokrajine, gradovi, opštine, preduzeća, banke. Kupci hartija od vrednosti mogu biti i fizička i pravna lica.









Hartije na ime

  • Hartije na ime

  • Ime poverioca (zakonitog imaoca) označeno je na ispravi od strane izdavaoca

  • Prenos se vrši ugovorom o cesiji potraživanja

  • Visok stepen sigurnosti, nizak stepen cirkulacije

  • Hartija na donosioca

  • Zakonitim imaocem se smatra svaki donosilac

  • Visok stepen cirkulacije, nizak stepen sigurnosti u pravnom prometu

  • Prigovor izdavaoca: objektivni (zastarelost obaveza) i subjektivni (kompenzacija)

  • Hartije po naredbi (pravne, potpune hartije od vrednosti)

  • Naznačeno je ime poverioca, uz ovlašćenje da se može odrediti drugo lice kao korisnik

  • Prenose se indosiranjem ranije na novog poverioca – klauzula o prenosu je upisana u ispravu

  • Visok stepen cirkulacije, visok stepen sigurnosti





Menica

  • Menica

  • Hartija od vrednosti, sa kreditnom funkcijom, koja imaocu daje pravo da zahteva isplatu naznačenog novčanog iznosa od meničnog dužnika

  • Ček

  • Hartija od vrednosti u kojoj njen izdavalac daje bezuslovni nalog trasatu da trećem licu (ili samom trasantu) isplati naznačenu sumu novca, iz sredstava koja je kod njega trasant deponovao.

  • Obveznica

  • Hartija od vrednosti u kojima se izdavalac obavezuje da će licu na koga obveznica glasi, ili po njegovoj naredbi, ili donosiocu, isplatiti navedeni iznos sa ugovorenom kamatom u roku dospelosti.

  • Blagajnički zapis

  • Isprava na određeni novčani iznos, sa određenim rokom dospelosti, i unapred utvrđenom kamatnom stopom.

  • Skladišnica

  • Stvarno-pravna hartija koju izdaju ovlašćena skladišta kao dokaz da je roba primljena na čuvanje.







Cena akcije američkog proizvođača popularnih telefona, tableta i računara “Epl” (Apple) premašila je februaru 2012. prvi put u istoriji granicu od 500 dolara (377,24 evra) i sada je najskuplja firma na svetu.

  • Cena akcije američkog proizvođača popularnih telefona, tableta i računara “Epl” (Apple) premašila je februaru 2012. prvi put u istoriji granicu od 500 dolara (377,24 evra) i sada je najskuplja firma na svetu.

  • Akcije “Epla” su ojačale 1,5 odsto na 500,60 dolara. Aktuelni rast akcija te firme počeo je kada su rezultati poslovanja za prvo tromesečje finansijske 2012. pozitivno iznenadili tržište.

  • Podatke za tromesečni period od oktobra do decembra 2011. godine

  • Čist profit kompanije je povećan za 118 odsto na godišnjem nivou, na 13,06 milijardi dolara, a promet je veći za 73 odsto i dostigao je 46,3 milijardi dolara.

  • “Epl” se od leta 2012. smenjuje na tronu najvrednije svetske firme sa naftnim koncernom “Ekson mobajl”.

  • Posle poslednjeg rasta akcija “Epla” njegova berzanska vrednost iznosi oko 400 milijardi dolara.

  • Radi poređenja - berzanska vrednost “Majkrosofta” je 258 miljardi dolara, a “Gugla” 199 milijardi dolara.





AKCIJA - hartija od vrednosti koja označava udeo u kapitalu kompanije (akcionarskom društvu). Ubraja se u vlasničke hartije od vrednosti, jer imaocu akcije daje svojstvo suvlasnika u kompaniji. Kao i svaka imovina, ova hartija se stiče kupovinom, a otuđuje prodajom. Po osnovu vlasništva nad kapitalom kompanije, akcionar odgovara za obaveze kompanije, ali samo akcijama koje poseduje, a ima pravo na dobit - dividendu (srazmeran deo ostvarene dobiti kompanije), ostatak likvidacione, odnosno stečajne mase, kao i pravo prečeg upisa u slučaju nove emisije akcija, srazmerno broju akcija koje poseduje danom donošenja odluke o izdavanju novih akcija.

  • AKCIJA - hartija od vrednosti koja označava udeo u kapitalu kompanije (akcionarskom društvu). Ubraja se u vlasničke hartije od vrednosti, jer imaocu akcije daje svojstvo suvlasnika u kompaniji. Kao i svaka imovina, ova hartija se stiče kupovinom, a otuđuje prodajom. Po osnovu vlasništva nad kapitalom kompanije, akcionar odgovara za obaveze kompanije, ali samo akcijama koje poseduje, a ima pravo na dobit - dividendu (srazmeran deo ostvarene dobiti kompanije), ostatak likvidacione, odnosno stečajne mase, kao i pravo prečeg upisa u slučaju nove emisije akcija, srazmerno broju akcija koje poseduje danom donošenja odluke o izdavanju novih akcija.

  • a) Obične akcije - vrsta akcije koja svom vlasniku daje pravo upravljanja, pravo na učešće u dobiti i pravo na deo likvidacione, odnosno stečajne mase u procesu likvidacije ili stečaja kompanije, nakon izmirenja svih obaveza kompanije. Ovo je najčešće izdavana vrsta akcija.

  • b) Prioritetne ili povlašćene akcije - vrsta akcije koja svom vlasniku ne daje pravo na upravljanje (ni direktno ni preko ovlašćenja), ali daje mogućnost da u raspodeli dobiti dobija određeni procenat (definisan pri emisiji akcija) i to pre akcionara koji su vlasnici običnih akcija. Ako kompanija nije ostvarila dobit, vlasnici prioritetnih akcija svoje pravo ostvaruju u godini u kojoj kompanija ostvari dobit i to tako što im se isplate sve neisplaćene dividende iz prethodnih  godina, dividenda za tekuću godinu, a tek nakon toga se isplaćuje dividenda vlasnicima običnih akcija i to samo za tekuću godinu, obzirom da oni nemaju pravo na isplatu dividende u godinama kada kompanija ostvari gubitak.



Akcija je hartija od vrednosti koju izdaje akcionarsko društvo, koja predstavlja deo njegovog osnovnog kapitala.

  • Akcija je hartija od vrednosti koju izdaje akcionarsko društvo, koja predstavlja deo njegovog osnovnog kapitala.

  • Akcija daje članska – imovinska i upravljačka prava

  • Princip nedeljivosti akcija (neodvojivost imovinskog od prava upravljanja)

  • Korporaciona isprava – deo je osnovnog kapitala i hartija sa pravom učešća

  • Akcija je nadoknada za ulog akcionara (unet u novcu, stvarima ili pravima) kojom akcionar slobodno raspolaže

  • Izdavanje akcije je deklarativne prirode – akcionarsko društvo može, ali i ne mora da je izda.



Nominalna vrednost – zbir nominalnih vrednosti akcija čini osnovni kapital akcionarskog društva.

  • Nominalna vrednost – zbir nominalnih vrednosti akcija čini osnovni kapital akcionarskog društva.

  • Knjigovodstvena vrednost – vrednost upisana u poslovne knjige društva.

  • Emisiona vrednost – vrednost emitovane akcije koja može biti ista ili viša od nominalne vrednosti.

  • Tržišna vrednost- vrednost akcije na organizovanom sekudarnom tržištu (nezavisno od njene nominalne vrednosti, prodaja utiče na promenu)









Ko trguje?

  • Ko trguje?

  • Kako se trguje?

  • Gde se trguje?

  • Ko su ključni institucionalni subjekti koji regulišu trgovinu HoV (u Srbiji)?

  • Koje su najpoznatije berze u svetu?

  • Kako se postaje broker na berzi?











U akcije se investira da bi se zarađivalo.

  • U akcije se investira da bi se zarađivalo.

  • Ali ne od prodaje akcija za veću cenu od kupljene, već od zarade od dividende koja se isplaćuje više puta godišnje, odnosno u periodu kada firma čije akcije imate tako odluči.

  • Svaka firma može odlučiti da ceo profi zadrži i reinvestira u rast i razvoj kompanije, ili može odlučiti da deo zadrži za reinvestiranje a deo podeli akcionarima.

  • Na zapadu je to potpuno normalno i jako poželjno. Tamo svi imaju kulturu investiranja.

  • Možda i zbog toga što su im sistemi uređeniji i što su ljudi edukovaniji i obrazovaniji.

  • Da firme na njihovim berzama ne isplaćuju dividendu mnogi obični ljudi ne bi ulagali.

  • Samo veliki investitori i mešetari.

  • Ljudima na zapadu se više isplati da investiraju u akcije i ostvaruju ogromne dividende umesto da ulažu u štednju. Šta mislite, zašto je Florida puna penzionera?





Uzmimo za primer samo General Electrics, jednu od najvećih firmi na svetu.

  • Uzmimo za primer samo General Electrics, jednu od najvećih firmi na svetu.

  • Oni isplaćuju oko 0,23$  po akciji kvartalno.

  • Dakle, 4 puta godišnje.

  • Danas GE košta oko 23$ po akciji.

  • Da imate neku ušteđevinu od 23.000$ koju želite da uložite, možete kupiti 1.000 akcija i ostvariti prinos od dividende 920$ godišnje.

  • 0,23$ x 4 godišnje = 0.92$ x 1000 akcija = 920$

  • Da ste stavili 23.000$ na štednju u bilo kojoj banci u Srbiji za godinu dana biste ostvarili prihod oko 230$ odnosno imali biste oportunitetni trošak  od 690$.

  • Oportunitetni trošak ili ekonomski oportunitetni gubitak je termin koji se koristi za izražavanje vrednosti određenog dobra nasuprot drugog. Ekonomisti tvrde da trošak jednog dobra predstavlja ono čega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priuštili.



Ako kupite akcije Microsofta

  • Ako kupite akcije Microsofta

  • Oni trenutno isplaćuju oko 0,50$ po akciji, kvartalno.

  • A trenutna vrednost akcije je oko 103$. Dakle, da imate recimo još 23.000$ na raspolaganju, možete kupiti 223 akcije. Te akcije će vam kvartalno donositi 111,5$ odnosno 446$ godišnje.

  • Za 23.000$ ušteđevine godišnje ćete ostvarivati prihod oko 683$,

  • Da ste stavili 23.000$ u banku u Srbiji ostvarivali biste oko 230$ godišnje.

  • Manje za 453$.

  • Zamislite, sutra Microsoft izmisli neki leteći auto. I akcije porastu sa 103$ na 400$.

  • Kada biste prodali pola akcija koje ste imali, recimo 110 komada, zaradili biste 32.760$ (cena 100 akcija kad su kupljene po ceni od 103$ minus cena 110 akcija po ceni 400$ kada su prodate). I pritom vam ostane nešto akcija da i dalje ostvarujete dividendu.





BELEXFIX- jedinstveni informacioni sistem Beogradske berze - platforma za daljinsko trgovanje, zasnovan na komunikaciji sa njegovim korisnicima putem FIX protokola.

  • BELEXFIX- jedinstveni informacioni sistem Beogradske berze - platforma za daljinsko trgovanje, zasnovan na komunikaciji sa njegovim korisnicima putem FIX protokola.

  • BELEX FIXAPI MODUL - programski modul Berze kojim se omogućava direktno elektronsko povezivanje BELEXFIX sistema i korisničke aplikacije Korisnika, radi korišćenja FIXAPI  servisa.

  • BROKER - termin koji se koristi za pravna i fizička lica, zaposlena u brokersko-dilerskim društvima, koja neposredno obavljaju poslove trgovanja hartijama od vrednosti uz posebnu licencu i dozvolu nadležnih institucija (Komisije i Beogradske berze).

  • BERZANSKI INDEKS - posebno odabrana grupa akcija (tzv. indeksna korpa) i njegova osnovna uloga jeste da jedno

  • značno iskaže smer i intenzitet kretanja vrednosti akcija koje čine indeks. Kao takav, berzanski indeks investitorima omogućava svojevrsnu orijentaciju u pogledu tržišnih kretanja na delu tržišta na koji se indeks odnosi. Prvi berzanski indeksi datiraju još sa kraja XIX veka, kada je američki novinar Charles Dow kreirao jedan od prvih indeksa američkog tržišta kapitala Dow Jones Industrial Average - DJIA, koji je i danas jedan od najpoznatijih i najpopularnijih svetskih indeksa. Pored DJIA, fokus svetske investicione javnosti je svakodnevno usmeren i na američki indeks S&P500, indeks Londonske berze FTSE 100, indeks berze u Tokiju NIKKEI 225, Pariske berze CAC itd.

  • U ovom trenutku, Beogradska berza računa i objavljuje podatke za dva berzanska indeksa - BELEX15 i BELEXline.

  • BELEX15 predstavlja indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi. Namena indeksa jeste da meri promene cena najlikvidnijih akcija na domaćem tržištu kapitala. Indeks je ponderisan tržišnom kapitalizacijom i izračunava se svakodnevno, u realnom vremenu. Učešće pojedinačne kompanije ograničeno je na 20 odsto (u smislu vrednosti kapitalizacije).

  •  BELEXline predstavlja opšti indeks akcija Beogradske berze čija je osnovna namena da što približnije opiše ukupna tržišna kretanja na Beogradskoj berzi. BELEXline je takođe ponderisan tržišnom kapitalizacijom, a učešće pojedinačne kompanije ograničeno je na 10 odsto.

  • CENTRALNI REGISTAR, DEPO I KLIRING HARTIJA OD VREDNOSTI -  institucija u kojoj se obavlja registracija različitih vrsta hartija od vrednosti, otvaranje računa hartija od vrednosti i novčanih računa za fizička i pravna lica, prenošenje hartija od vrednosti sa računa prethodnog na račun novog vlasnika, registrovanje prava trećih lica na hartijama od vrednosti kao što je npr. pravo zaloge i druga prava, kao i poslovi kliringa i saldiranja, hartija od vrednosti i novčanih sredstava.



CFI kod (Classification of Financial instruments) -međunarodna  identifikaciona oznaka hartije od vrednosti. CFI kod određuje vrstu hartija od vrednosti.

  • CFI kod (Classification of Financial instruments) -međunarodna  identifikaciona oznaka hartije od vrednosti. CFI kod određuje vrstu hartija od vrednosti.

  • ČLAN BERZE - pravno lice - investiciono društvo (brokersko-dilersko društvo ili ovlašćena banka), koje je pored uslova utvrđenih Zakonom o tržištu kapitala i podzakonskih akata Komisije za hartije od vrednosti, ispunilo i uslove utvrđene Pravilima Berze za prijem u članstvo. Građani trgovanje na Berzi mogu obavljati isključivo preko članova Berze.

  • DEPO RAČUN HARTIJA OD VREDNOSTI - vrsta računa na kojem se vode hartije od vrednosti. Hartije od vrednosti ne postoje fizički nego se njihovo posedovanje vodi u knjizi akcionara Centralnog registra. Jedno lice može da poseduje veći broj različitih hartija od vrednosti koje se vode na njegovom računu. Hartije koje želi da proda, nalogom za prenos, koji daje brokeru, »rezervišu« se na trgovačkom računu kako bi se, nakon trgovanja na Berzi i prenosa novca na novčani račun prodavca, neometano prenele novom vlasniku. Na ovaj način svi učesnici u trgovanju su zaštićeni, ne može se dogoditi da neko prodaje ono što nema ili da ne preda prodato. Takođe, novac kupca hartije od vrednosti je pre trgovanja obezbeđen na posebnom računu u banci i Centralni registar kontroliše prenos na račun prodavca nakon trgovanja na Berzi.

  • DIVIDENDA - deo dobiti kompanije koji se isplaćuje akcionarima, i čiji iznos za svakog pojedinačnog akcionara zavisi od visine ukupne dobiti kompanije koju skupština akcionara opredeli za podelu akcionarima, kao i broja akcija koje poseduje pojedinačni akcionar. Dividenda se može isplatiti u novcu ili dodelom novog broja akcija, o čemu takođe odlučuje skupština akcionara.

  • U raspodeli dividende učestvuju samo oni akcionari kompanije koji su vlasnici akcija na dan dividende - datum na koji će se vršiti presek knjige akcionara, prema odluci skupštine akcionara. Svi oni koji su naknadno postali akcionari kompanije ne učestvuju u raspodeli dividende za prethodnu godinu. Prihodi od dividende se oporezuju, prema Zakonu o porezu na dohodak građana.

  • FIX PROTOKOL (Financial Information eXchange Protokol)  - tehnička specifikacija za elektronsku razmenu poruka koje se odnose na trgovanje hartijama od vrednosti, a može se definisati kao specifikacija skupa poruka razvijena kroz saradnju banaka, brokera, berzi, industrijskih asocijacija, institucionalizovanih investitora i softverskih kompanija iz celog sveta.

  • .



FREE-FLOAT TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA - metod obračunavanja dela vrednosti određene kompanije, koji se zasniva na određivanju vrednosti akcija kojima redovno može da se trguje na organizovanom tržištu. To zapravo znači da se iz ukupne kapitalizacije kompanije, koja se dobija kao proizvod poslednje tržišne cene i broja emitovanih akcija izdavaoca, izostavlja vrednost akcija koje se nalaze u vlasništvu onih akcionara za koje se ne očekuje da će u narednom periodu biti aktivni na strani prodaje. U tu kategoriju najčešće spadaju akcije koje se nalaze u vlasništvu države i državnih institucija, strateških partnera, menadžmenta kompanije i ostalih akcionara sa značajnim učešćem. Iako ne postoji tačno definisana vrednost značajnog učešća obično se određuje procentualno učešće preko kojeg se određeni investitor tretira kao dugoročni. Svetska praksa obično u ovu grupu svrstava investitore sa učešćem u vlasništvu od preko pet ili deset procenata. Pored sagledavanja realnog investicionog potencijala, najznačajniju primenufree-float tržišna kapitalizacija je našla u procesu izračunavanja indeksa, jer se pomoću nje određuje učešće, odnosno uticaj pojedinačne hartije iz indeksne korpe na kretanje vrednosti indeksa.

  • FREE-FLOAT TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA - metod obračunavanja dela vrednosti određene kompanije, koji se zasniva na određivanju vrednosti akcija kojima redovno može da se trguje na organizovanom tržištu. To zapravo znači da se iz ukupne kapitalizacije kompanije, koja se dobija kao proizvod poslednje tržišne cene i broja emitovanih akcija izdavaoca, izostavlja vrednost akcija koje se nalaze u vlasništvu onih akcionara za koje se ne očekuje da će u narednom periodu biti aktivni na strani prodaje. U tu kategoriju najčešće spadaju akcije koje se nalaze u vlasništvu države i državnih institucija, strateških partnera, menadžmenta kompanije i ostalih akcionara sa značajnim učešćem. Iako ne postoji tačno definisana vrednost značajnog učešća obično se određuje procentualno učešće preko kojeg se određeni investitor tretira kao dugoročni. Svetska praksa obično u ovu grupu svrstava investitore sa učešćem u vlasništvu od preko pet ili deset procenata. Pored sagledavanja realnog investicionog potencijala, najznačajniju primenufree-float tržišna kapitalizacija je našla u procesu izračunavanja indeksa, jer se pomoću nje određuje učešće, odnosno uticaj pojedinačne hartije iz indeksne korpe na kretanje vrednosti indeksa.

  • INDIKATIVNA CENA -  preovlađujuća cena, utvrđena na prethodnom berzanskom sastanku - kod metode preovlađujuće cene, odnosno cena na zatvaranju, utvrđena na prethodnom berzanskom sastanku - kod metode kontinuiranog trgovanja. U odnosu na indikativnu cenu se utvrđuje zona fluktuacije za naredni berzanski sastanak. Indikativna cena za prvo trgovanje utvrđuje se u visini obračunske vrednosti akcije ili cene kojom se ugovorom o prodaji kapitala u procesu privatizacije kupac obavezao na minimalnu otkupnu cenu akcija itd.

  • INSAJDERSKE INFORMACIJE - informacije o tačno određenim činjenicama koje nisu javno objavljene, odnose se direktno ili indirektno na jednog ili više izdavalaca hartija od vrednosti ili na jednu ili više hartija od vrednosti, a koje bi, da su javno objavljene, verovatno imale značajan uticaj na cenu tih hartija od vrednosti ili na cenu izvedenih finanijskih instrumenata. Značajan uticaj postoji ako bi razumni ulagač verovatno uzeo u obzir takvu informaciju kao deo osnove za donošenje svojih investicionih odluka.

  • ISIN broj (International Securities Identification Number) - jedinstven  međunarodni identifikacioni broj hartije. Sastoji se od kombinacije niza slovnih znakova i brojeva.



INVESTICIONA DRUŠTVA - privredna društva koja u okviru poslovanja drugim učesnicima na tržištu pružaju investicione usluge ili se profesionalno bave investicionim aktivnostima. U investicione usluge spadaju: prijem i prenos naloga klijenata koji se odnose na prodaju i kupovinu finansijskih instrumenata, izvršenje naloga kupovine i prodaje hartija od vrednosti za račun klijenta, trgovanje za sopstveni račun, upravljanje portfoliom, investiciono savetovanje, ali i pružanje pokroviteljstva u vezi sa ponudom i prodajom finansijskih instrumenata uz obavezu otkupa, istraživanje i finansijska analiza u oblasti investiranja ili drugi oblici opštih preporuka u vezi sa transakcijama finansijskim instrumentima i druge usluge definisane Zakonom.

  • INVESTICIONA DRUŠTVA - privredna društva koja u okviru poslovanja drugim učesnicima na tržištu pružaju investicione usluge ili se profesionalno bave investicionim aktivnostima. U investicione usluge spadaju: prijem i prenos naloga klijenata koji se odnose na prodaju i kupovinu finansijskih instrumenata, izvršenje naloga kupovine i prodaje hartija od vrednosti za račun klijenta, trgovanje za sopstveni račun, upravljanje portfoliom, investiciono savetovanje, ali i pružanje pokroviteljstva u vezi sa ponudom i prodajom finansijskih instrumenata uz obavezu otkupa, istraživanje i finansijska analiza u oblasti investiranja ili drugi oblici opštih preporuka u vezi sa transakcijama finansijskim instrumentima i druge usluge definisane Zakonom.

  • INVESTICIONI SAVETNIK - pored brokera, koji su zaposleni u brokersko-dilerskim društvima i ovlašćenim bankama, i koji građanima pružaju usluge izvršenja naloga kupovine i prodaje hartija od vrednosti, u okviru ovih institucija mogu poslovati i investicioni savetnici. Investicioni savetnici građanima i drugim zainteresovanim pružaju usluge obaveštavanja o stanju na tržištu hartija od vrednosti i davanja saveta u vezi kupovine, odnosno prodaje određenih hartija od vrednosti, obavljanje tehničke, fundamentalne i druge analize, kao i druge poslove. Usluge investicionog savetovanja se uređuju ugovorom između klijenta i investicionog društva.

  • INVESTITORI - fizička ili pravna lica koja svoja slobodna finansijska sredstva ulažu u hartije od vrednosti ili neku drugu vrstu finansijske aktive. Privatni, odnosno »mali« investitori na Berzi su fizička lica koja svoju štednju investiraju u akcije i druge hartije od vrednosti, uključujući tu i sve građane Srbije koji su po osnovu procesa privatizacije postali vlasnici akcija, odnosno akcionari domaćih kompanija. Razlikujemo i tzv. kvalifikovane investitore u koje, između ostalih, ubrajamo investiciona društva, investicione i penzione fondove i društva za upravljanje, ali i fizička lica koja ostvaruju značajna investiranja na tržištu kapitala. 

  • INVESTICIONI FOND - institucija kolektivnog investiranja u koji pojedinačni investitori ulažu sredstva, sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika. Umesto da građani sami analiziraju poslovanje kompanija na Berzi i pojedinačno ulažu svoja sredstva u akcije različitih kompanija, ulaganjem u izabrane investicione fondove ostvaruje se disperzija rizika uz niže troškove investiranja. Imovinom investicionih fondova upravljaju portfolio menadžeri.



INICIJALNA JAVNA PONUDA (IPO) - prvi izlazak akcija na primarno tržište kapitala. Kroz postupak IPO-a akcije se nude investicionoj javnosti, odnosno zainteresovanim investitorima, a kompanija time pribavlja dodatni kapital za razvoj poslovanja.

  • INICIJALNA JAVNA PONUDA (IPO) - prvi izlazak akcija na primarno tržište kapitala. Kroz postupak IPO-a akcije se nude investicionoj javnosti, odnosno zainteresovanim investitorima, a kompanija time pribavlja dodatni kapital za razvoj poslovanja.

  • IZDAVAOCI FINANSIJSKIH INSTRUMENATA -  institucije koje dodatne potrebe za kapitalom realizuju putem tržišta kapitala. U tom smislu akcionarska društva, ali i druga privredna društva, država, organi lokalne samouprave itd. mogu emitovati različite vrste finansijskih instrumenata. Iz ugla Beogradske berze, izdavalac je svako pravno lice koje je izdalo finansijske instrumente, za koje se organizuje trgovanje na regulisanom tržištu ili MTP BELEX.

  • JAVNA PONUDA HARTIJA OD VREDNOSTI - svako obaveštenje dato u bilo kom obliku i putem bilo kog sredstva, a koje daje dovoljno podataka o uslovima ponude i o hartijama od vrednosti iz ponude, tako da se investitoru omogući donošenje odluke o kupovini ili upisu ovih hartija od vrednosti, a javnom ponudom se smatra i ponuda i prodaja hartija od vrednosti preko finansijskih posrednika, odnosno pokrovitelja i agenta.

  • JAVNO DRUŠTVO - izdavalac hartija od vrednosti koji ispunjava bar jedan od sledećih uslova:

  • a) uspešno je izvršilo javnu ponudu hartija od vrednosti u skladu sa prospektom čije je objavljivanje odobrila Komisija za hartije od vrednosti;

  • b) čije su hartije od vrednosti uključene u trgovanje na regulisano tržište, odnosno MTP u Republici Srbiji;

  • KOMISIJA ZA LISTING - obavlja poslove koji se odnose na postupak prijema hartija od vrednosti na listinge Berze u okviru regulisnog tržišta, privremenu obustavu trgovanja hartijama od vrednosti, kao i isključenja hartija od vrednosti sa listinga Berze, ali i druge poslove utvrđene Statutom i Pravilnikom o listingu.

  • KOMISIJA ZA HARTIJE OD VREDNOSTI - nezavisna i samostalna institucija Republike Srbije, koja ima nadležnost nad svim učesnicima na tržištu kapitala. U okviru nadležnosti Komisija za hartije od vrednosti donosi podzakonska i ostala akta koja se odnose na tržište kapitala i kojima se reguliše poslovanje i organizovanje ostalih učesnika na tržištu, daje dozvolu za rad drugim učesnicima na tržištu, organizuje nastavu i polaganje ispita i izdaje dozvolu za obavljanje poslova brokera, portfolio menadžera i investicionog savetnika, odobrava objavljivanje prospekta za javnu ponudu finansijskih instrumenata, odobrava uključenja finansijskih instrumenata u trgovanje, obavlja nadzor nad učesnicima u trgovanju, organizuje, preduzima i kontroliše sprovođenje mera i sankcija kojima se obezbeđuje zakonito, pravično, uređeno i efikasno funkcionisanje tržišta



KLIRING I SALDIRANJE - postupci u Centralnom registru posle zaključenja transakcije na Berzi. Kliring je utvrđivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrednosti i novčanih sredstava između učesnika na organizovanom tržištu, a u vezi poslova sa hartijama od vrednosti. Saldiranje je izvršenje obaveza  između učesnika na finansijskom tržištu prenosom hartija od vrednosti i novčanih sredstava po osnovu zaključenih poslova sa hartijama od vrednosti.

  • KLIRING I SALDIRANJE - postupci u Centralnom registru posle zaključenja transakcije na Berzi. Kliring je utvrđivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrednosti i novčanih sredstava između učesnika na organizovanom tržištu, a u vezi poslova sa hartijama od vrednosti. Saldiranje je izvršenje obaveza  između učesnika na finansijskom tržištu prenosom hartija od vrednosti i novčanih sredstava po osnovu zaključenih poslova sa hartijama od vrednosti.

  • MARKET MEJKER  - član Berze koji je ispunio Zakonom propisane uslove i koji je sa Berzom zaključio ugovor o market mejkingu kojim se obavezuje da na kontinuiranoj osnovi i za sopstveni račun, ispostavlja naloge kupovine i naloge prodaje za hartije od vrednosti na koje se ugovor odnosi. Market mejkeri su neizostavni učesnici u trgovanju na razvijenim svetskim berzama, a od 2008. godine i Beogradska berza na svojoj listi ima nekoliko brokersko-dilerskih društava koji obavljaju i ove poslove.

  • Market mejkeri se od ostalih učesnika u trgovini (brokera i dilera) razlikuju po tome što istovremeno ispostavljaju kupovne i prodajne dilerske naloge, za određenu hartiju, u kontinuiranom trgovanju, utvrđenu posebnim ugovorom o market mejkingu. Na nekim tržištima nazivaju se i specijalistima, a mogu se uporediti sa trgovcima devizama, koji za istu valutu daju dvostruku kotaciju - kupovni i prodajni kurs. Za razliku od njih, market mejkeri trguju određenom hartijom od vrednosti za koju imaju dozvolu, ispostavljajući, takođe, dvostruku kotaciju - prodajnu i kupovnu cenu.

  • Istovremenim prisustvom na prodajnoj i kupovnoj strani tržišta, market mejkeri sprečavaju situacije u kojima bi potencijalni kupac, Osnovni izvor zarade market mejkera jeste razlika između kupovne i prodajne cene, tzv. spread (raspon cene).

  • MULTILATERALNA TRGOVAČKA PLATFORMA (Multilateral Trading Facility - MTF) - posebna vrsta tržišta koje omogućava i olakšava trgovinu finansijskim instrumentima između više učesnika. Osnovna razlika MTP u odnosu na regulisano tržište ogleda se u liberalnijem pristupu prilikom definisanja uslova za uključenje finansijskih instrumenata u trgovanje, i, kao takav, predstavlja mesto na kome se praktično trguje instrumentima koji ne ispunjavaju uslove za uključenje na regulisano tržište.

  • Platforme su najčešće elektronske, a njima upravljaju ovlašćeni tržišni operatori (najčešće berze) ili veće investicione banke. Nalozi se, kao i kod klasične berze, ispostavljaju elektronski, a za njihovo uparivanje koristi se softverski sistem. Ukoliko je operator MTP berza, njena pravila se odnose i na trgovanje na MTP.

  • NALOG ZA TRGOVANJE - formalni, pisani dokument kojim klijent kupac i/ili klijent prodavac daje svom brokeru nalog za kupovinu, odnosno prodaju konkretne hartije od vrednosti. Broker naloge svojih klijenata iznosi na Berzu, u skladu sa instrukcijama označenim u nalogu.



OBVEZNICA - hartija od vrednosti koju pravno lice izdaje radi pozajmljivanja novčanih sredstava na određeni rok i zbog toga se ubraja u dužničke hartije od vrednosti. Vlasniku obveznice pripada kamata utvrđena odlukom o izdavanju, a u roku dospeća vraća se uložen iznos. Po svojoj ročnosti mogu biti kratkoročne (do godinu dana), srednjeročne koje dospevaju na naplatu u periodu od dve do četiri godine i dugoročne (preko jedne godine). Kao i akcije, obveznice mogu biti predmet trgovine na tržištu hartija od vrednosti, poklona i ostavine. Postoji više vrsta obveznica. Izdavaoci obveznica mogu biti država, kompanije, banke, organi lokalne samouprave i druge finansijske organizacije.

  • OBVEZNICA - hartija od vrednosti koju pravno lice izdaje radi pozajmljivanja novčanih sredstava na određeni rok i zbog toga se ubraja u dužničke hartije od vrednosti. Vlasniku obveznice pripada kamata utvrđena odlukom o izdavanju, a u roku dospeća vraća se uložen iznos. Po svojoj ročnosti mogu biti kratkoročne (do godinu dana), srednjeročne koje dospevaju na naplatu u periodu od dve do četiri godine i dugoročne (preko jedne godine). Kao i akcije, obveznice mogu biti predmet trgovine na tržištu hartija od vrednosti, poklona i ostavine. Postoji više vrsta obveznica. Izdavaoci obveznica mogu biti država, kompanije, banke, organi lokalne samouprave i druge finansijske organizacije.

  • PORTFOLIO MENADŽER - lice koje poseduje odgovarajuću licencu Komisije za hartije od vrednosti za poslove upravljanja finansijskim instrumentima za račun klijenata, odnosno investicionim fondovima.

  • PORTFELJ HARTIJA OD VREDNOSTI - skup finansijskih instrumenata različitih izdavalaca i različitih vrsta kojim neko pravno i fizičko lice raspolaže.

  • PRIMARNO TRŽIŠTE - označava prvu prodaju izdatih hartija od vrednosti, tj. situaciju u kojoj zainteresovani kupci kupuju hartije od kompanije koja ih je izdala, po ceni koju je kompanija utvrdila odlukom o emisiji. Zakonskim propisima ograničen je period u kome izdavaoc prodaje hartije od vrednosti.

  • SPLIT AKCIJA (Stock split) - radnja koju primenjuju kompanije kako bi akcije učinili dostupnim malim investitorima. Kada uprava kompanije proceni da je pojedinačna cena akcija relativno visoka, može izvršiti stock split, čime se uvećava ukupan broj akcija kompanije, uz istovremeno proporcionalno smanjenje vrednosti pojedinačne akcije. Deoba nema uticaja na postojeće akcionare, obzirom da vrednost njihovih učešća u kapitalu kompanije ostaje nepromenjena. Navedeni postupak se, uglavnom, primenjuje kada cena akcija zabeleži značajan rast i na taj način postane gotovo nedostupna zainteresovnim „malim" akcionarima.

  • SEKUNDARNO TRŽIŠTE - svaka naredna prodaja hartije od vrednosti (preprodaja), posle primarne trgovine. Sekundarno trgovanje se organizuje na organizovanom tržištu kapitala, odnosno berzi.

  • ZAKLJUČNICA - ugovor o kupoprodaji hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, zaključen na Berzi, u elektronskoj

  • ZONA FLUKTUACIJE - raspon cena u okviru kojeg je dozvoljeno zaključivanje transakcija na jednom berzanskom sastanku, odnosno najveće dozvoljeno cenovno odstupanje u odnosu na indikativnu cenu. 





Yüklə 458 b.

Dostları ilə paylaş:




Verilənlər bazası müəlliflik hüququ ilə müdafiə olunur ©www.genderi.org 2024
rəhbərliyinə müraciət

    Ana səhifə