D. Gaćeša, M. Komorčec, N. S. Montel: kompjutorska daktilografija 2

L I T E R A T U R A

1. Babić – Finka – Moguš: Hrvatski pravopis, VIII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

2. Ashley, A.: A Handbook of Commercial Correspondence, Oxford University Press, Oxford, 1991.
3. Bajt, Jusina – Ivasić, Ljerka – Komorčec, Milan: Upravni postupak i upravni sporovi u primjeni,

Mikema, Zagreb, 1999.

4. Barbarić, Neda – Gaćeša, Dušanka – Komorčec, Milan: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb, 1993.
5. Bazianec, Nikola: Poštanski priručnik, Šimrak grafika, Zagreb 1999.
6. Crnić, Ivica: Parnični postupak u praksi, Narodne novine, Zagreb, 1987.
7. Crnković – Župelj: Primjena Zakona o općem upravnom postupku, Informator, Zagreb, 1986.
8. Gaćeša, Dušanka – Komorčec, Milan – Butković–Krnić, Snježana: Birotehnika 2, Birotehnika,

Zagreb, 1998.

9. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,

2005.

10. Kliment, Antun: Poslovne komunikacije, Školska knjiga, Zagreb, 1993.
11. Klaić, Bratoljub: Veliki rječnik stranih riječi, Zora, Zagreb, 1994.
12. Komorčec, Milan: Europska unija – Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003.

13. Komorčec, Milan: Strojopis II, Hrvatsko društvo stenografa i birotehničara, Zagreb, 1992.

14. Komorčec, Milan: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003.

15. Komorčec, M. – Gaćeša, D.: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb, 2005.

16. Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga, Narodne novine broj 37/95.
17. Pravilnik o pošti, Narodne novine broj 37/95.
18. Pravilnik o tehnološkom postupku u svezi s obavljanjem usluga u poštanskom prometu, Hrvatska

pošta i telekomunikacije, 1998.

19. Pravilnik o unutrašnjem poslovanju redovnih sudova, Zagreb, Narodne novine broj 45

od 11. studenog 1988.

20. Sachs, Rudolf: Commercial Correspondence, Max Hueber Verlag, München, 1994.
21. Tumbri, Tanja: Zakon o obveznim odnosima, Informator, Zagreb, 1994.
22. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi, Narodne novine br. 90/92., Zagreb, 1992.
23. Zakon o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 53/91., Zagreb, 1991.
24. Zakon o pošti, Narodne novine broj 53/94.
25. Zakon o sustavu državne uprave, Narodne novine br. 75/93., Zagreb, 1993.

1 Tako je nedavno (prije petnaestak godina) uredsko poslovanje bilo nezamislivo bez bankpost papira (papir izuzetne kvalitete, poznat po tome što ima vodeni žig koji je vidljiv ako papir okrenemo prema svjetlu; najčešće je bijele boje, a može biti neke pastelne boje) na kojemu su se pisali poslovni dopisi, pelir-papira (tankog papira koji je služio za pisanje u kopijama, naročito kad je trebalo pisati puno primjeraka), karbon-papira (kojemu je jedna strana bila prema­zana posebnom bojom, a koji se umetao između papira, osobito pelir-papira) koji se rabio prilikom pisanja kopija, koncept-papira (formata A 3, a služio je za razne prijepise i dopisivanja unutar trgovačkih društava, institucija ili ti­jela državne uprave) i ciklostil-papira (hrapavog papira koji se isključivo koristio za umnažanje na tzv. geštetner-aparatima jer je brzo upijao boju; danas se takva tehnika umnažanja više ne koristi pa je samim time i uporaba ove vrste papira prestala).

2 Valja reći kako se i taj papir sve rjeđe koristi u takve svrhe. Umjesto njega koriste se posebne folije, odnosno sve je češći slučaj – s obzirom na digitalizaciju tiska – da se pripremljeni materijali predaju na nekom od magnetskih ili op­tičkih medija (CD, DVD, USB stick itd.).

3 Izuzetno je bitno znati prave dimenzije tipiziranih omotnica. To je dužnost i obveza radnika koji rade u ekonomatu ili u odjelima koji naručuju uredski materijal. Naime, značajna je razlika u poštarini koja se plaća na pisma poslana u ti­piziranim omotnicama u odnosu na pisma koja se šalju u netipiziranim omotnicama. Prema tome, na ovaj način mo­guće je izbjeći veće troškove, osobito u uredima koji često korespondiraju sa strankama.

4 Koji je danas najčešće uobličen u obliku tzv. “template“ – dokumenta na osobnom računalu.

5 Tzv. “line spacing”.

6 Koristimo više načina isticanja teksta, a najčešće to radimo podebljanjem (bold) ili kombinacijom podebljanja i kurziva (italic).

7 Tzv. “paper size”

8 U okviru opcije “page set up” na izborniku osobnog računala, odrediti “margins” (granice ispisa od ruba papira) na željene veličine margina.

9 Najččešće tako već postavljeno u programu. To ne znači da ćemo uvijek koristiti ovu veličinu TAB-a. Ovo je prepo-ruka autora učenicima i nastavnicima.

10 Treba reći da se kod nas često rabila, a i danas se ponekad pogreškom rabi kratica u z. (u zamjenu) prilikom sličnog potpisivanja. No, takav način je unosio zabunu, osobito u komunikaciji sa svijetom jer je u svijetu uobičajeno da pisma potpisuju isključivo ovlaštene osobe. Prema tome, ne koristi se u zamjenu, već po ovlaštenju.

11 Račun ili faktura je robno-financijski dokument na temelju kojeg prodavatelj naplaćuje robu ili uslugu. Gotovo je pravilo da se ispisuje na pripremljenoj tiskanici.

12 Taj dio vrlo često počinje riječima kao što je u konkretnom slučaju i navedeno: „Na temelju članka 18. Statuta Hrvatskog liječničkog zbora...“. Naravno, naziv statuta i članak kojega u pozivu treba naznačiti razlikuju se ovisno o konkretnom tekstu statuta ili nekog drugog normativnog akta (to može biti akt o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću koji se zove društveni ugovor ili statut dioničkog društva i tome slično).

13 TAB treba podesiti u okviru opcije Format – TAB na veličinu od 1,25 cm.

14 Treba napomenuti kako je potpis vlastoručno napisano ime i prezime. Paraf je skraćeni potpis. Podneske stranka u pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka – podnositelj podneska, treba vlastoručno napisati svoje ime i prezime.

15 Ima slučajeva kada cijeli akt ispisujemo, ali sve je češći slučaj da se akti tijela državne uprave pišu pomoću alata zahvaljujući kojima imamo ispisane temeljne dijelove akata, a za promjenjive dijelove ostavljeni su prazni prostori (u obliku pravokutnika, tzv. «rupe») u koje se upisuju podaci koji se od akta do akta mijenjaju. To su tzv. template. Na CD-u, koji je sastavni dio ovog udžbenika, pronaći ćete za pojedine zadatke i izrađene „template“ pa ćete zadatak izrađivati upravo na način kako je ovdje opisano.

16 Kako je navedeno i za rješenje, zaključci također – u slučaju kad se pišu na osobnom računalu pomoću odgovarajućeg programa – nemaju zadanu formu. Formu diktira računalni program. Zbog toga nećemo davati posebnu definiciju izrade zaključka putem osobnog računala, ali ćemo – kao i kod rješenja – dati više primjera zaključaka u upravnom postupku, pisanih na osobnom računalu, kako bi učenici stekli dojam o mogućnostima njihova konačnog izgleda.

17 Dio «Na poslovni broj ....» piše se u onim podnescima kojima se ne započinje neki postupak, već u podnescima koji se podnose tijekom postupka, a služe za povezivanje s predmetom u kojemu se podnose.

18 Kada se sudski akti, pa samim time i rješenja, pišu na osobnom računalu, oblikovanje je određeno računalnim programom. I u ovom slučaju operater na osobnom računalu po diktatu suca ispisuje samo promjenjive dijelove rješenja i nema nikakvog utjecaja na konačni izgled rješenja koje se ispisuje na pisaču.

19 Ponekad je računalni sustav u sudovima definiran tako da se prvo ispisuje dio presude «U IME REPUBLIKE HRVATSKE», a nakon toga sam naziv akta «Presuda...»

20 I eventualno adresa.

21 Prepišite ovaj ugovor. Na način kako se ugovori oblikuju kod javnog bilježnika, prepišite još nekoliko ugovora iz ovog udžbenika.

22 Stenografski ili magnetofonski zapisnici sjednica od veće važnosti daju se na autoriziranje. To znači da svaki sudionik rasprave dobije svoje pisano izlaganje koje autorizira i odobrava i tek tada se sastavlja cjeloviti stenografski ili magnetofonski zapisnik koji služi za daljnju uporabu.

23 Navedena podjela s obzirom na način oblikovanja i način isticanja zaključaka vrijedi i za bilješku, te izdvadak iz zapisnika.

24 Još uvijek je u uporabi i zastarjeli pojam – komisijsko preuzimanje robe.

25 Odnosno komisije, po zastarjelom nazivlju.

26 Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalim osobama koje sudjeluju u postupku. Te osobe imaju pravo pregledati zapisnik i dati svoje primjedbe. Na kraju zapisnika treba konstatirati da je zapisnik pročitan i da nisu dane nikakve primjedbe.

27 Ako se neka osoba ne želi potpisati na zapisnik ili se udalji prije zaključenja zapisnika, ta činjenica se upisuje u zapisnik, uz navođenje razloga zbog kojega je potpis uskraćen.

28 Navesti nadnevak nadzora, ime i prezime i zvanje inspektora, naziv područne jedinice i ispostave inspektora, te što je bio predmet nadzora; ako je bio i inspektor rada, navesti podatke i o tom nadzoru.

29 Zapisnici se često pišu u prostorijama trgovačkog društva gdje se obavlja nadzor, pri čemu inspektori nemaju na raspolaganju pisaći stroj ili osobno računalo. Često se pišu rukom, a ovakvi obrasci su rađeni u blokovima na samokopirajućem papiru, kako bi se uštedjelo na vremenu i promptno, odnosno na licu mjesta uručio zapisnik stranci ili strankama.

30 Iako se ovaj koristi sve rjeđe zbog zaštite privatnosti građana.

31 U uporabi je često i kratica CV, odnosno u naslovu takvog podneska stoji latinska inačica ovog termina – curriculum vitae.

32 To je memorandum, kako smo već naveli u dijelu udžbenika gdje se govori o pisanim poslovnim komunikacijama, bez obzira je li on otisnut na papiru u tiskari, ili je kao takav pohranjen u osobnom računalu tako da su pohranjeni stalni dijelovi poslovnog pisma, dok su za promjenjive dijelove ostavljeni prazni prostori koji se po potrebi popunjavaju.

33 Iako još uvijek uobičajeno za zemlje poput Indije, Pakistana i slično.

34 Tako je, na primjer, u jednom velikom trgovačkom društvu tajnica pogrešno potpisala ovlaštenu osobu kao Prelec Marijana. Povratno pismo iz Njemačke bilo je naslovljeno na gospodina Marijana, a rukovoditelja s tim imenom je u tom trgovačkom društvu bilo nekoliko. Potrošeno je dosta vremena dok se nije utvrdilo na kojeg Marijana je konkretno pismo bilo naslovljeno.