|
Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika. Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika
|
səhifə | 1/20 | tarix | 17.09.2018 | ölçüsü | 6,57 Mb. | | #68912 |
|
Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika. Cilj predmeta jeste dizajn dinamičkih veb strana koje uključuju interakciju korisnika. Alati koji će se koristiti: - (X)HTML i CSS
- JavaScript
- PHP i MySQL
Iz pojedinih modula, XHTML, JavaScript i PHP, se dobija 15, 30 i 15 poena. Na samim vežbama se dobija 4, 6 i 4 poena. Iz pojedinih modula, XHTML, JavaScript i PHP, se dobija 15, 30 i 15 poena. Na samim vežbama se dobija 4, 6 i 4 poena. Lab vežbe se mogu odrađivati samo uz lekarsko opravdanje, ili slično opravdanje. Ostalih 40 poena dobija se na ispitu koji se polaže uz dozvoljenu literaturu.
HTML (HyperText Markup Language) je veoma jednostavan jezik koji služi za prikazivanje veb strana. HTML (HyperText Markup Language) je veoma jednostavan jezik koji služi za prikazivanje veb strana. HTML stranice imaju ekstenziju .html ili .htm, a nalaze se u određenom direktorijumu servera vezanog na Internet, što ih čini dostupnim na vebu. Pomoću HTML jezika se generišu dokumenti tipa hipertekst.
... je tekst koji sadrži veze ili linkove ka drugim dokumentima ili na samog sebe. ... je tekst koji sadrži veze ili linkove ka drugim dokumentima ili na samog sebe. Hipertekst je skup stranica, međusobno povezanih linkovima koje su umetnute u stranice. Na ove linkove se može kliknuti. Za razliku od običnog teksta, koji se čita linearno (sleva na desno, odozgo naniže), hipertekst se čita prateći hiper-veze u tekstu, dakle, ne nužno na linearan način.
Najznačajniji jezici koji opisuju vrste hipertekst: Najznačajniji jezici koji opisuju vrste hipertekst:
U prvo vreme HTML se razvijao na adhok način i bio je interpretiran od strane raznih brauzera na različite načine. U prvo vreme HTML se razvijao na adhok način i bio je interpretiran od strane raznih brauzera na različite načine. Standardizacijom se bavi W3C (WWW Consortium), www.w3c.org koga vodi Tim Berners-Lee Standardizacija je počela sa HTML 3.2 HTML je modifikovan tako da odgovara sintaksi XML-a -> XHTML. Prema standardu XHTML se koristi zajedno sa CSS čime se formatiranje maksimalno izdvaja iz teksta. Odnos brauzera i standarda se može naći na www.webstandards.org.
HTML 4.0 ≈ XHTML 1.0 (usvojen 2000-te) HTML 4.0 ≈ XHTML 1.0 (usvojen 2000-te) XHTML je standard koga brauzeri po dogovoru moraju da primenjuju. XHTML je striktniji u pogledu sintakse što malo otežava programiranje. XHTML sa CSS jezikom olakšavaju dizajn i ažuriranje velikih veb strana. XHTML i CSS bolje podržavaju fleksibilni prikaz veb strana. Stari brauzeri ne podržavaju uvek XHTML.
XHTML je osetljiv na veličinu slova. Elementi, atributi i njihove vrednosti su pisane malim slovima. XHTML je osetljiv na veličinu slova. Elementi, atributi i njihove vrednosti su pisane malim slovima. XHTML zahteva završetak komandi. XHTML zahteva da atributi uvek budu pod navodnicima, a HTML samo kada sadrže specijalne znake. XHTML zahteva naredbu DOCTYPE u kojoj se specificira varijanta standarda. Elementi u HTML-a se opisuju atributima (eng. attributes), a u XHTML-u (properties) osobinama. Neki atributi su potisnuti u XHTML-u. ...
XHTML 1.1 se razvio od striktne verzije XHTML 1.0, ali nije zaživeo. XHTML 1.1 se razvio od striktne verzije XHTML 1.0, ali nije zaživeo. Slična je bila i sudbina standarda XHTML 2.0, koji je prekinuo kompatibilnost unazad sa HTML standardom. Softverski vendori su uporedo razvijali HTML5, za koga tvrde da je kompatibilan unazad, i posebna pažnja je posvećena kompatibilnosti sa aplikacijama. HTML5 je usvojen oktobra 2014. godine, i već ima široku primenu na Internetu
CSS 1 je usvojen davne 1996-te godine. CSS 1 je usvojen davne 1996-te godine. Danas je aktuelan CSS 2.1 koji je usvojen 2011. Pojedini moduli standarda CSS 3 su usvojeni, i oni uvode dodatne mogućnosti u odnosu na važeći CSS 2.1 standard. Takođe se radi na CSS 4 modulima.
E. Castro, HTML for the World Wide Web with XHTML and CSS, Fifth Edition, Peachpit Press, 2003. E. Castro, HTML for the World Wide Web with XHTML and CSS, Fifth Edition, Peachpit Press, 2003. http://www.w3.org/TR/1999/REC-html401-19991224/
Dostları ilə paylaş:
|
|
|