Brita heleland, predstavnica unhcr-a u crnoj gori
Yüklə 0,55 Mb. Pdf görüntüsü
|
- Bu səhifədəki naviqasiya:
- MONITOR: Možete li našim čitaocima ukratko objasniti ko su apatridi i koja su prava uskraćena
- MONITOR: Postoje li razlike među apatridima ili su svi jednako ugroženi HELELAND
- M O N I TO R : Koje negativne posljedice trpi država zbog toga što nema evidenciju o građanima koji
- INTERVJU petak 8. jul 2011. 44 INTERVJU
- Iz kancelarije UN se moglo čuti da su ostale konvencije potpisane slučajno, u paketu sa ostalim konvencijama. Da li je u pitanju ne
- MONITOR: Koliko, prema Vašim saznanjima, ima apatrida u svijetu H E L E L A N D
- M O N I T O R : Kako komentarište činjenicu da nema preciznih podataka
- MONITOR: Da li će rezultati po- pisa u Crnoj Gori dati vjerniju sliku o apatridima HELELAND
- MONITOR: Javnost pojam apa- tridije vezuje samo za Rome, a često se može čuti da brojni stanovnici Crne
- INTERVJU
- MONITOR: Problem apatridije je nemoguće riješiti bez regionalne saradnje. Koje su prepreke toj saradnji
| petak 8. jul 2011. 43 Osoba bez državljanstva, tj. apatrid, može se suočiti sa brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu: nemogućnost odlaska kod doktora, upisa u školu, zapošljavanja, sticanja imovine, ili slobode kretanje Pravni duhovi BRITA HELELAND, PREDSTAVNICA UNHCR-A U CRNOJ GORI
Državljanstvo je za- konska veza između države i pojedinca, a apatridija se odnosi na situaciju poje- dinca koji se ne smatra državljaninom niti jedne države. Iako sve osobe imaju veze sa državom kroz rođenje na njenoj teritoriji, porijeklo ili boravak, one ne moraju da posjeduju i državljanstvo te države zbog zakonskih razloga ili dis- kriminacije. Osoba bez državljanstva, tj. apatrid, se može suočiti sa brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu: nemogućnost odlaska kod doktora, upisa u školu, zapošljavanja, sticanja imovine, ili slobode kretanje. Oni koji imaju državljanstvo neke države obično ova prava uzimaju zdravo za gotovo. Takođe, postoje i osobe koje formalno imaju neko državljanstvo, ali nisu u mogućnosti da uživaju zaštitu te države, ili im se to pravo osporava. Te osobe su u sličnoj situaciji kao i osobe bez državljanstva, i za njih se koristi termin de facto apatridi. Ipak, ne postoji univerzalno prihvaćena definicija de facto apatridije.
Da, postoje razlike među apatridima. Osoba kojoj je dr- žava formalno priznala status apatrida ima u suštini sva prava u toj zemlji na nivou koji pripada i strancima, osim prava da učestvuje u političkom životu. Apatridi koji nisu formalno priznati kao takvi od države nemaju nijedno od tih, zakonskih prava i pod rizikom su od nejednakog tretmana ili čak da postanu žrtve kriminala, kao što je trafiking.
Činjenica da su apa- tridi isključeni iz društvenih tokova kao i život u stalnoj nesigurnosti potkopava ravnotežu kod tih osoba u doživljava- nju prava i obaveza. Štaviše, osobe bez državljanstva često budu marginalizo- vana u oblasti gdje formalno i imaju INTERVJU petak 8. jul 2011. 44
OČEKUJEM AKCIJE VLADE
Uobičajena je pojava da država nasljedni- ca prihvati „paket” konvencija ratifikovanih od strane države prethodnice nakon disolucije država. Isto se desilo i u Crnoj Gori, nakon što je Crna Gora obnovila nezavisnost 2006. godine. Postajući članica Ujedinjenih nacija Crna Gora je prihvatila nastavak važnosti svih konvencija koje su do 3. juna 2006. godine potpi- sane od strane Jugoslavije, odnosno Državne zajednice Srbija i Crna Gora, uključujući i Konvenciju iz 1954. godine. Takođe, 2010. godine Crna Gora je ratifikovala Evropsku konvenciju o državljanstvu iz 1997. godine i Konvenciju Savjeta Evrope o izbjegavanju apatridije u stanju državne suk- cesije iz 2006. godine kao tek četvrta evropska država koja je ratifikovala ovu konvenciju. To doživljavam ovako: država je ratifikovala ove konvencije i obavezna je da se povinuje njihovim odredbama. Crna Gora je mlada dr- žava i treba da razvije i uspostavi mehanizme kroz koje će pratiti primjenu ovih konvencija. Ne mislim da Vlada bježi od svojih obaveza i očekujem da vidim akcije koje će dovesti do poboljšanja situacije u narednom periodu. Ne treba zanemariti i to da je ratifikovanjem ovih konvencija Vlada dala odličan alat civilnom društvu i pogođenoj populaciji da traži od Vlade akcije na ovom polju. određena prava. U većini slučajeva one imaju malo šansi da ih čuju i strah od dalje diskriminacije nadjačava potrebu da se bore za svoja prava. Produžena marginalizacija ovih osoba kreira idealne uslove za razvitak društveno neprihvatljivog ponašanja i mnoge od tih osoba mogu biti izložene različitim vrstama kriminala usmjerenim protiv njih. Postojanje ,,pravnih duhova’’ u današnjoj Evropi nije prihvatljivo i države moraju da rade snažnije da bi se umanjio ovaj problem.
Procjenjuje da je oko 12 miliona apatrida u svijetu, ali preci- zan broj nije poznat. Mnoge zemlje ne prepoznaju veličinu problema, i ne iden- tifikuju niti registruju lica bez državljan- stva, odnosno lica u riziku od apatridije. M O N I T O R : Kako komentarište činjenicu da nema preciznih podataka o broju apatrida u Crnoj Gori, a špe- kuliše se sa cifrom od 60 000? H E L E L A N D :
Crna Gora je pri- stupila Konvenciji UN o statusu lica bez državljanstva iz 1954. godine, ali još nije uspostavila mehanizam za iden- tifikovanje i utvrđi- vanje statusa lica bez državljanstva, što je jedna od preporuka ove Konvencije. Pri- je nego što se takav mehanizam usposta- vi biće teško da se utvrdi veličina problema. UNHCR je preporučio Vladi uspostavljanje takvog mehanizma i očekuje da će se preporuka prihvatiti s obzirom na to da je Crna Gora zemlja članica Kon- vencije iz 1954. godine. Na osnovu ranijih istraživanja UNHCR procje- njuje da je oko 2 900 lica u Crnoj Gori u riziku od apatridije. Od ovog broja 1 600 su Romi, Aškalije i Egipćani (RAE) raseljeni sa Kosova, a 1 300 osoba su lokalni Romi. Istraživanje koje trenutno Vlada Crne Gore i agen- cije UN-a u Crnoj Gori sprovode na Koniku, i čiji rezultati se očekuju u septembru, pomoći će nam da bolje sagledamo problem. Za sada nismo imali istraživanja među neromskom populacijom koja bi nam pomogla da identifikujemo lica u riziku od apatridije.
Popis stanovništva je održan u aprilu ove godine i daće nam neke naznake o većini problema apatridije u Crnoj Gori, s obzirom na to da je jedno od pitanja na popisu bilo i pitanje imanja državljanstva. Samoi- zjašnjavanje o nemanju državljanstva naravno nije dovoljno dobar statistički podatak i dodatni podaci su potrebni. Ipak, rezultati popisa će nam pomoći da dobijemo naznake o magnitudi apatridije u Crnoj Gori.
U proteklih 20 go- dina Crna Gora j e p r o š l a k r o z dva raspada dr- žavne zajednice u kojima su bile i četiri promjene državnog okvi- ra. To je pratilo i donošenje novih zakona u oblasti državljanstva i promjene držav- ne politike u tom dijelu. Iskustvo iz drugih sličnih si- tuacija nam govo- ri da ove promje- ne dovode ljude u rizik od apatridije i bila bih iznena- đena ukoliko se ovo nije desilo i u Crnoj Gori. Takođe, konflik- ti iz 1990-ih su doveli do masov- nog pomjeranja stanovništva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i sa područja Kosova kao i do gubitka ili uništenja ličnih dokumenata i matičnih knjiga. Ovo je omelo mnoge u ustanovljavanju njihovog državljanstva. Međutim, potrebno nam je više činjenica o ovom problemu kako bi mogli da ga petak 8. jul 2011. 45
oDLičNA PRiLiKA ZA CRNU GoRU MONITOR: Kakvu komunikaciju imaju kancelarije UN u Crnoj Gori sa ministarstvima vanjskih i unutrašnjih poslova? HELELAND: tematska grupa sistema UN u Crnoj Gori za zaštitu ljudskih prava je odabrala apatridiju kao temu za 2011. godinu s ciljem podizanja svijesti u Crnoj Gori o ovom problemu. Mi imamo otvoren dijalog sa ministarstvima , ali je rad na ovu temu još na početku. Vladi Crne Gore smo dali tri preporuke vezane za apatridiju: da omogući ljudima koji su propustili da se upišu u matičnu knjigu rođenih da obave taj upis (naknadni upis u matičnu knjigu rođenih), kao osnovni preduslov za upis u matičnu knjigu državljana; da uspostavi mehanizam za identifikaciju i utvrđivanje statusa lica bez državljanstva, što bi licima sa priznatim statusom lica bez državljanstva dalo pristup pravima koja im pripadaju na osnovu ovog statusa; i da pristupi Konvenciji UN o smanjenju broja lica bez državljanstva iz 1961. godine, što će pomoći Vladi da snažnije radi na sprečavanju i smanjenju buduće apatridije. ipak, Vlada do sada nije odgovorila na naše preporuke. U decembru ove godine će se održati ministarska konfe- rencija u Ženevi kako bi se obilježilo 50 godina od usvajanja Konvencije iz 1961. godine kao i 60 godina od usvajanja Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine. Konferencija je odlična prilika za Crnu Goru da istakne namjeru da ratifikuje Konvenciju iz 1961. godine potvrđujući na taj način posvećenost poštovanju međunarodnih standarda u oblasti zaštite ljudskih prava. sagledamo i kako bi znali kako da pomognemo ljudima koji su ostali bez dokumenata. MONITOR: Problem apatridije je nemoguće riješiti bez regionalne saradnje. Koje su prepreke toj saradnji i šta je potrebno uraditi kako bi ta saradnja zaživjela? HELELAND: Kroz tzv. Sarajevski proces/Beogradsku inicijativu vlade Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije su prošle dug put do spo- razuma kojim žele da zatvore izbjeglič- ku priču nastalu iz konflikta u periodu 1991-1995. godina. Ovo uključuje i rad na rješavanju pitanja lične dokumen- tacije, zadatak kojim rukovodi Vlada Crne Gore. Iako trenutna saradnja nije direktno povezana sa apatridijom ona dodiruje i ovaj problem. Ova saradnja pokazuje spremnost vlada da sjednu zajedno i rješavaju problem i poka- zatelj je kako treba raditi i rješavati i problem apatridije. Veseljko KOPRIVICA Document Outline
Yüklə 0,55 Mb. Dostları ilə paylaş:
|